Hrvatski sportaši nikada od naše samostalnosti nisu bili brojniji na Olimpijskim igrama, ali nikada nismo imali ni jaču reprezentaciju, nikada više izglednika za osvajanje medalja.
U ponedjeljak je iz Zagreba prema Kini krenuo prvi dio, njih 25, a do svečanog otvorenja, 8. kolovoza na stadionu Ptičje gnijezdo u Pekingu, pridružit će im se preostalih 79. Dakle, ukupno 103 sportaša (plus tri pričuve) imat će Hrvatska na Igrama 29. Olimpijade. No, tko su sve od njih kandidati za medalje?
Prognoziranje i predviđanje omiljena je zabava brojnih novinara svugdje u svijetu. Ugledni američki sportski tjednik Sports Illustrated tako je predvidio osvajače medalja u svim disciplinama svih sportova, a Hrvatskoj je “podario” četiri. Zlato daje atletičarki Blanki Vlašić, srebro vaterpolskoj reprezentaciji, a broncom bi se, prema njima, trebali okititi rukometaši i jedriličar Ivan Kljaković Gašpić u klasi Finn.
Zanimljivo, nema Duje Draganje, jednog od najboljih svjetskih plivača koji će u pekinškoj Vodenoj kocki braniti srebro osvojeno prije četiri godine u Ateni u utrci na 50 metara slobodnim načinom.
- Zašto bih se uzbuđivao zbog toga? Ni prije četiri godine nije me bilo nigdje ni u čijim prognozama, a svi znate kako je to završilo - rekao je Draganja. Draganjina paradna disciplina je tih 50 metara slobodno, koja se popularno naziva plivačkom formulom 1. Stazu će trebati preplivati za manje od 22 sekunde, a sva osmorica koja će se naći u završnoj utrci bit će kandidati za medalju. Naravno, među njima očekujemo i Duju Draganju.
- Ne želim govoriti o tome. Prognoziranje i “gatanje” je posao vas novinara. Naš posao je plivanje, najbolje se spremiti, koliko je moguće. U tome sam uspio. Stotinke će odlučivati o ulasku u finale, a kako onda ne bi o medaljama - kratak je bio najbolji hrvatski plivač na temu očekivanja od Olimpijskih igara.
U borbu za medalju mogla bi ući i 21-godišnja dubrovačka plivačica u leđnim disciplinama Sanja Jovanović. O tome ne voli javno govoriti, ali ponekad se iz njenih rečenica daje naslutiti nešto takvo. Kao i odgovor na upit može li se u Pekingu ponoviti 1968., kada je Đurđica Bjedov u Ciudad de Mexicu iznenadila svijet plivanja osvojivši zlatnu i srebrnu medalju. Ipak, tadašnja i sadašnja situacija u svjetskom se plivanju ne mogu usporediti.
- Da, moguće je - kratko je odgovorila S. Jovanović.
Plivačica koja je nakon polufinalne utrke na Olimpijsim igrama u Ateni, kada je imala 17 godina, poručila svjetskoj konkurenciji da se čuva u Pekingu polako dočekuje svoje najvažnije utrke u karijeri.
No, najveća nada hrvatskoga sporta za osvajanje zlatne olimpijske medalje jest Blanka Vlašić. Najbolja europska atletičarka za 2007. vlasnica je ženskog skoka u vis. Nedodirljiva je u skokovima preko dva metra od lipnja prošle godine. Iza sebe ima niz od 34 pobjede (unutar kojeg je postala dvostruka svjetska prvakinja).
Sve su to argumenti koji ju stavljaju u ulogu prvog favorita u ženskom skoku u vis, disciplini koja će se rasplesti u subotu 23. kolovoza, pretposljednjeg natjecateljskog dana Olimpijskih igara.
A Blanka bi pekinško zlato mogla ukrasiti i svjetskim rekordom koji je u ženskom skoku u vis star već 21 godinu, od 1987., kada je Kostadinova preskočila 209 cm. Ili, kako je to njezin otac i trener Joško Vlašić jedanput napisao u svojoj kolumni: “... Postoji i najluđa kombinacija; rušenje svjetskog rekorda na Olimpijskim igrama. E više nema…Pa kad su malog Roma pitali da li bi bijelu kavu ili kruh, on je ko iz topa odgovorio: Ja bih udrobio. Pa i Blanka bi šine…”
Blankina velika prednost je i visoka razina rezultata u svom pobjedničkom nizu (31 put zaredom preskakala najmanje dva metra) i neće morati puno napredovati kako bi trijumfirala na najvećem i najvažnijem natjecanju u sportu. Atletsku medalju sanja i bacačica kladiva Ivana Brkljačić, a ona je među onima čiji snovi imaju podlogu.
- Naježim se kada pomislim na medalju - kaže Ivana koja ima šesti rezultat na svijetu u 2008., a ponavljanje osobnog rekorda (75,08) vjerojatno bi joj donijelo prvu seniorsku medalju s globalnih natjecanja.
Kandidati za zlatne medalje su i vaterpolisti i rukometaši. Jedni će u najmnogoljudniju zemlju na svijetu stići kao svjetstki prvaci, a drugi kao branitelji olimpijskoga zlata. Pod ravnanjem Ratka Rudića, hrvatska je vaterpolska reprezentacija prošle godine u Melbourneu prvi put osvojila naslov svjetskoga prvaka.
Kada netko s takvim epitetom stigne na Olimpijske igre, automatski postaje kandidat za ponavljanje takvog rezultata. Polufinale i utakmice u kojoj se dijele kolajne najmanje je što očekujemo od njih, a aktualni trenutak u svjetskom vaterpolu nagovještava da bi se u tim obračunima, uz Hrvatsku, trebali naći Mađarska, Srbija i Crna Gora.
Rukometaši imaju mrvicu težu situaciju jer je konkurencija u njihovu sportu malo raširenija, no i oni su kandidati za zlatnu medalju. Uostalom, na najvišu stepenicu na posljednjim trima Igrama popeli su se dva puta, 1996. u Atlanti i prije četiri godine u drevnoj Ateni. Orkestar Line Červara, predvođen maestrom Ivanom Balićem, kontinuirano nas oduševljava na svim natjecanjima (a europska i svjetska prvenstva rukometaša teža su od olimpijskih turnira), tako da i od njih očekujemo ulazak u završne borbe te da ćemo ih posljednjeg dana Igara, 24. kolovoza, gledati u utakmicama za medalje.
Prije četiri godine olimpijsku medalju osvojili su i braća Nikša i Siniša Skelin. Najbolji hrvatski veslači u Sydneyju su kao dio osmerca počeli niz bronačnom medaljom, u Ateni su se “osamostalili” i popeli stepenicu više te prije četiri godine najavili da u Pekingu idu po zlato.
- Najavili smo to, a tako i sada razmišljamo. Pripremamo se za zlato, no konkurencija će biti jako velika. Sve je brojnija i brojnija. Jedna posada ode, a stvore se dvije nove još kvalitetnije. Desetak posada ima mogućnost uključiti se u borbu za medalje - objasnio je Nikša Skelin.
U Ateni smo isplakali suze radosnice i zbog olimpijske bronce teniskog para Ivan Ljubičić - Mario Ančić. Predstavljat će nas i u Pekingu i ako zasad bolna leđa dopuste Ivanu Ljubičiću nastup bez opterećenja, naš teniski par kandidat je za odličje i ove godine. A što reći o pojedinačnom turniru.
Bez obzira na jačinu zbog kojega ga mnogi u teniskim krugovima nazivaju “petim Grand Slamom”, hrvatski sport nije bez izgleda za medalju i u pojedinačnom turniru igrača. Ivo Karlović je 22., Ančić 26., Marin Čilić 32, dok je Ljubičić malo pao i sada je na 47. mjestu ATP ljestvice. Ti renkinzi sugeriraju da s pravom možemo računati na njihovih nekoliko velikih pobjeda, a one bi ih dovele na prag olimpijske medalje.
Posljednjih godina bilježimo sve više uspjeha naših jedriličara koji će se za medalje boriti u 650 km zračne linije udaljenom Qingdau. I hrvatski stručnjaci slažu se da je, od sedam naših posada, najveći kandidat za medalju Ivan Kljaković-Gašpić, a za visok bi se plasman trebali boriti i dvojac u klasi 470 - Šime Fantela i Igor Marenić.
- Nadam se, mogu reći i priželjkujem olimpijsku medalju. No, nemam imperativ osvajanja, jednostavno želim u svakom plovu odjedriti najbolje što mogu - rekao je Kljaković-Gašpić, popularni Bambi, dvostruki europski doprvak, a momci sa Starog kontinenta dominiraju i u svjetskim okvirima ove klase, uz SAD i Novi Zeland.
U sjeni popularnijih, razvikanijih i medijima zanimljivijih sportova, prolaze pripreme i dviju djevojaka koje će predstavljati Hrvatsku u tae-kwon-dou. No, i iz tog sporta dolazi jedna kandidatkinja za olimpijsku medalju na Igrama u Pekingu.
Premda će azijske natjecateljice biti posebno motivirane i pripremljene, Sandra Šarić je prošle godine postala svjetska doprvakinja u kategoriji do 67 kilograma.
Imamo mi i “dark horseve”, tajne adute koje je presmiono nazvati kandidatima za medalje, ali su tu negdje. Uz malo sreće i oni bi mogli doći do borbe za medalju. Nakon 12 godina na Olimpijskim igrama zaigrat će i košarkaši. Sport je to, vrlo popularan u Hrvatskoj i čim se zareda nekoliko pobjeda, oko njega raste euforija. Košarkaški će turnir biti vrlo izjednačen, a Hrvatska može pobijediti većinu reprezentacija (kao i izgubiti od njih).
Senzacija boksačkog turnira možda bi mogao biti Marko Tomasović, za većinu suparnika nepoznato ime jer je kasno ušao u amaterski boks. U njegovoj, superteškoj kategoriji prijavljeno je 16 boraca i s dvije pobjede doći će do medalje. Uz naklonost ždrijeba i njegovo kvalitetno izdanje i to je moguće.
Naravno, teško je očekivati da će svi naši sportaši koji se među kandidatima za medalje i spomenuti su u ovoj priči završiti na jednoj od pobjedničkih stepenica. Naime, za većinu sportova i sportaša iz cijeloga svijeta Olimpijske su igre kruna sportske karijere i za nju se godinama pripremaju. Neki čak žrtvuju kontinentalna prvenstva ili izdašne novčane mitinge kako bi bili najbolji na natjecanju označenom nadaleko prepoznatljivim olimpijskim krugovima.
Najbolji rezultat hrvatska je olimpijska reprezentacija ostvarila prije četiri godine.
Iz Atene su se naši sportski junaci vratili s pet osvojenih medalja. Krasan rezultat, lako ponovljiv u Ateni, ali i nadmašiv. Sanjati još nije zabranjeno.
1.Duje Draganja jedan je od najboljih svjetskih plivača 2.Sanja Jovanović, 21-godišnja dubrovačka plivačica, kaže da se može ponoviti rekord Đurđice Bjedov iz 1968. kad je osvojila zlato i srebro 3.Bacačica kladiva Ivana Brkljačić sanja atletsku medalju, a ove godine drži šesti rezultat na svijetu 4.Nikša i Siniša Skelin, najbolji hrvatski veslači, najavili su da u Peking idu po zlato 5.Hrvatska vaterpolo reprezentacija s prošlogodišnjm naslovom svjetskog prvaka kandidat je za medalju u Pekingu 6.Orkestar Line Červara kontinuirano nas oduševljava na svim natjecanjima 7.Hrvatski jedriličar Ivan Kljaković-Gašpić ima velike šanse okititi se olimpijskom medaljom u Pekingu
Hrvoje Slišković
U ponedjeljak je iz Zagreba prema Kini krenuo prvi dio, njih 25, a do svečanog otvorenja, 8. kolovoza na stadionu Ptičje gnijezdo u Pekingu, pridružit će im se preostalih 79. Dakle, ukupno 103 sportaša (plus tri pričuve) imat će Hrvatska na Igrama 29. Olimpijade. No, tko su sve od njih kandidati za medalje?
Prognoziranje i predviđanje omiljena je zabava brojnih novinara svugdje u svijetu. Ugledni američki sportski tjednik Sports Illustrated tako je predvidio osvajače medalja u svim disciplinama svih sportova, a Hrvatskoj je “podario” četiri. Zlato daje atletičarki Blanki Vlašić, srebro vaterpolskoj reprezentaciji, a broncom bi se, prema njima, trebali okititi rukometaši i jedriličar Ivan Kljaković Gašpić u klasi Finn.
Zanimljivo, nema Duje Draganje, jednog od najboljih svjetskih plivača koji će u pekinškoj Vodenoj kocki braniti srebro osvojeno prije četiri godine u Ateni u utrci na 50 metara slobodnim načinom.
- Zašto bih se uzbuđivao zbog toga? Ni prije četiri godine nije me bilo nigdje ni u čijim prognozama, a svi znate kako je to završilo - rekao je Draganja. Draganjina paradna disciplina je tih 50 metara slobodno, koja se popularno naziva plivačkom formulom 1. Stazu će trebati preplivati za manje od 22 sekunde, a sva osmorica koja će se naći u završnoj utrci bit će kandidati za medalju. Naravno, među njima očekujemo i Duju Draganju.
- Ne želim govoriti o tome. Prognoziranje i “gatanje” je posao vas novinara. Naš posao je plivanje, najbolje se spremiti, koliko je moguće. U tome sam uspio. Stotinke će odlučivati o ulasku u finale, a kako onda ne bi o medaljama - kratak je bio najbolji hrvatski plivač na temu očekivanja od Olimpijskih igara.
U borbu za medalju mogla bi ući i 21-godišnja dubrovačka plivačica u leđnim disciplinama Sanja Jovanović. O tome ne voli javno govoriti, ali ponekad se iz njenih rečenica daje naslutiti nešto takvo. Kao i odgovor na upit može li se u Pekingu ponoviti 1968., kada je Đurđica Bjedov u Ciudad de Mexicu iznenadila svijet plivanja osvojivši zlatnu i srebrnu medalju. Ipak, tadašnja i sadašnja situacija u svjetskom se plivanju ne mogu usporediti.
- Da, moguće je - kratko je odgovorila S. Jovanović.
Plivačica koja je nakon polufinalne utrke na Olimpijsim igrama u Ateni, kada je imala 17 godina, poručila svjetskoj konkurenciji da se čuva u Pekingu polako dočekuje svoje najvažnije utrke u karijeri.
No, najveća nada hrvatskoga sporta za osvajanje zlatne olimpijske medalje jest Blanka Vlašić. Najbolja europska atletičarka za 2007. vlasnica je ženskog skoka u vis. Nedodirljiva je u skokovima preko dva metra od lipnja prošle godine. Iza sebe ima niz od 34 pobjede (unutar kojeg je postala dvostruka svjetska prvakinja).
Sve su to argumenti koji ju stavljaju u ulogu prvog favorita u ženskom skoku u vis, disciplini koja će se rasplesti u subotu 23. kolovoza, pretposljednjeg natjecateljskog dana Olimpijskih igara.
A Blanka bi pekinško zlato mogla ukrasiti i svjetskim rekordom koji je u ženskom skoku u vis star već 21 godinu, od 1987., kada je Kostadinova preskočila 209 cm. Ili, kako je to njezin otac i trener Joško Vlašić jedanput napisao u svojoj kolumni: “... Postoji i najluđa kombinacija; rušenje svjetskog rekorda na Olimpijskim igrama. E više nema…Pa kad su malog Roma pitali da li bi bijelu kavu ili kruh, on je ko iz topa odgovorio: Ja bih udrobio. Pa i Blanka bi šine…”
Blankina velika prednost je i visoka razina rezultata u svom pobjedničkom nizu (31 put zaredom preskakala najmanje dva metra) i neće morati puno napredovati kako bi trijumfirala na najvećem i najvažnijem natjecanju u sportu. Atletsku medalju sanja i bacačica kladiva Ivana Brkljačić, a ona je među onima čiji snovi imaju podlogu.
- Naježim se kada pomislim na medalju - kaže Ivana koja ima šesti rezultat na svijetu u 2008., a ponavljanje osobnog rekorda (75,08) vjerojatno bi joj donijelo prvu seniorsku medalju s globalnih natjecanja.
Kandidati za zlatne medalje su i vaterpolisti i rukometaši. Jedni će u najmnogoljudniju zemlju na svijetu stići kao svjetstki prvaci, a drugi kao branitelji olimpijskoga zlata. Pod ravnanjem Ratka Rudića, hrvatska je vaterpolska reprezentacija prošle godine u Melbourneu prvi put osvojila naslov svjetskoga prvaka.
Kada netko s takvim epitetom stigne na Olimpijske igre, automatski postaje kandidat za ponavljanje takvog rezultata. Polufinale i utakmice u kojoj se dijele kolajne najmanje je što očekujemo od njih, a aktualni trenutak u svjetskom vaterpolu nagovještava da bi se u tim obračunima, uz Hrvatsku, trebali naći Mađarska, Srbija i Crna Gora.
Rukometaši imaju mrvicu težu situaciju jer je konkurencija u njihovu sportu malo raširenija, no i oni su kandidati za zlatnu medalju. Uostalom, na najvišu stepenicu na posljednjim trima Igrama popeli su se dva puta, 1996. u Atlanti i prije četiri godine u drevnoj Ateni. Orkestar Line Červara, predvođen maestrom Ivanom Balićem, kontinuirano nas oduševljava na svim natjecanjima (a europska i svjetska prvenstva rukometaša teža su od olimpijskih turnira), tako da i od njih očekujemo ulazak u završne borbe te da ćemo ih posljednjeg dana Igara, 24. kolovoza, gledati u utakmicama za medalje.
Prije četiri godine olimpijsku medalju osvojili su i braća Nikša i Siniša Skelin. Najbolji hrvatski veslači u Sydneyju su kao dio osmerca počeli niz bronačnom medaljom, u Ateni su se “osamostalili” i popeli stepenicu više te prije četiri godine najavili da u Pekingu idu po zlato.
- Najavili smo to, a tako i sada razmišljamo. Pripremamo se za zlato, no konkurencija će biti jako velika. Sve je brojnija i brojnija. Jedna posada ode, a stvore se dvije nove još kvalitetnije. Desetak posada ima mogućnost uključiti se u borbu za medalje - objasnio je Nikša Skelin.
U Ateni smo isplakali suze radosnice i zbog olimpijske bronce teniskog para Ivan Ljubičić - Mario Ančić. Predstavljat će nas i u Pekingu i ako zasad bolna leđa dopuste Ivanu Ljubičiću nastup bez opterećenja, naš teniski par kandidat je za odličje i ove godine. A što reći o pojedinačnom turniru.
Bez obzira na jačinu zbog kojega ga mnogi u teniskim krugovima nazivaju “petim Grand Slamom”, hrvatski sport nije bez izgleda za medalju i u pojedinačnom turniru igrača. Ivo Karlović je 22., Ančić 26., Marin Čilić 32, dok je Ljubičić malo pao i sada je na 47. mjestu ATP ljestvice. Ti renkinzi sugeriraju da s pravom možemo računati na njihovih nekoliko velikih pobjeda, a one bi ih dovele na prag olimpijske medalje.
Posljednjih godina bilježimo sve više uspjeha naših jedriličara koji će se za medalje boriti u 650 km zračne linije udaljenom Qingdau. I hrvatski stručnjaci slažu se da je, od sedam naših posada, najveći kandidat za medalju Ivan Kljaković-Gašpić, a za visok bi se plasman trebali boriti i dvojac u klasi 470 - Šime Fantela i Igor Marenić.
- Nadam se, mogu reći i priželjkujem olimpijsku medalju. No, nemam imperativ osvajanja, jednostavno želim u svakom plovu odjedriti najbolje što mogu - rekao je Kljaković-Gašpić, popularni Bambi, dvostruki europski doprvak, a momci sa Starog kontinenta dominiraju i u svjetskim okvirima ove klase, uz SAD i Novi Zeland.
U sjeni popularnijih, razvikanijih i medijima zanimljivijih sportova, prolaze pripreme i dviju djevojaka koje će predstavljati Hrvatsku u tae-kwon-dou. No, i iz tog sporta dolazi jedna kandidatkinja za olimpijsku medalju na Igrama u Pekingu.
Premda će azijske natjecateljice biti posebno motivirane i pripremljene, Sandra Šarić je prošle godine postala svjetska doprvakinja u kategoriji do 67 kilograma.
Imamo mi i “dark horseve”, tajne adute koje je presmiono nazvati kandidatima za medalje, ali su tu negdje. Uz malo sreće i oni bi mogli doći do borbe za medalju. Nakon 12 godina na Olimpijskim igrama zaigrat će i košarkaši. Sport je to, vrlo popularan u Hrvatskoj i čim se zareda nekoliko pobjeda, oko njega raste euforija. Košarkaški će turnir biti vrlo izjednačen, a Hrvatska može pobijediti većinu reprezentacija (kao i izgubiti od njih).
Senzacija boksačkog turnira možda bi mogao biti Marko Tomasović, za većinu suparnika nepoznato ime jer je kasno ušao u amaterski boks. U njegovoj, superteškoj kategoriji prijavljeno je 16 boraca i s dvije pobjede doći će do medalje. Uz naklonost ždrijeba i njegovo kvalitetno izdanje i to je moguće.
Naravno, teško je očekivati da će svi naši sportaši koji se među kandidatima za medalje i spomenuti su u ovoj priči završiti na jednoj od pobjedničkih stepenica. Naime, za većinu sportova i sportaša iz cijeloga svijeta Olimpijske su igre kruna sportske karijere i za nju se godinama pripremaju. Neki čak žrtvuju kontinentalna prvenstva ili izdašne novčane mitinge kako bi bili najbolji na natjecanju označenom nadaleko prepoznatljivim olimpijskim krugovima.
Najbolji rezultat hrvatska je olimpijska reprezentacija ostvarila prije četiri godine.
Iz Atene su se naši sportski junaci vratili s pet osvojenih medalja. Krasan rezultat, lako ponovljiv u Ateni, ali i nadmašiv. Sanjati još nije zabranjeno.
1.Duje Draganja jedan je od najboljih svjetskih plivača 2.Sanja Jovanović, 21-godišnja dubrovačka plivačica, kaže da se može ponoviti rekord Đurđice Bjedov iz 1968. kad je osvojila zlato i srebro 3.Bacačica kladiva Ivana Brkljačić sanja atletsku medalju, a ove godine drži šesti rezultat na svijetu 4.Nikša i Siniša Skelin, najbolji hrvatski veslači, najavili su da u Peking idu po zlato 5.Hrvatska vaterpolo reprezentacija s prošlogodišnjm naslovom svjetskog prvaka kandidat je za medalju u Pekingu 6.Orkestar Line Červara kontinuirano nas oduševljava na svim natjecanjima 7.Hrvatski jedriličar Ivan Kljaković-Gašpić ima velike šanse okititi se olimpijskom medaljom u Pekingu
|
Ka
ndidati
|
Hrvoje Slišković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....