ZAGREB - Što povezuje bambusove parkete, prilično nepoznat biznis u Hrvatskoj, i HGspot, jedan od najvećih specijaliziranih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj koji je, nakon spajanja s tvrtkom Senso Micro, u prošloj godini planirao prihod od 600 milijuna kuna? Odgovor je Hrvoje Prpić, suosnivač i donedavno suvlasnik HGspota koji je svoj udio prodao prošlog mjeseca i okrenuo potpuno novu stranicu u svom poslovnom životu.
S Hrvojem Prpićem razgovarali smo o velikom uspjehu njegove sada već bivše kompanije te pokretanju novih poslova.
• HGspot u proteklih je desetak godina narastao iz garaže do trgovačkog lanca sa 30 trgovina s potrošačkom elektronikom i računalnom opremom s više od 300 zaposlenih. Što je bila tajna uspjeha? Je li jedan od presudnih čimbenika bio 'timing'?
Ne bih rekao da se radi o 'timingu'. U to vrijeme su postojale tvrtke koje su bile mnogo jače od nas. Jedna tajna ne postoji. Može se napisati čitava knjiga o uspjehu i kako uspjeti. No, neke su stvari, poput rada, definirane. Hoće li čovjek pratiti taj napor, to je već druga priča. Dok se probijate kroz administraciju, razne probleme koje uspješno rješavate, uvijek možete uspjeti. Ako u jednom trenutku kažete 'meni je više dosta svega' - propadate. Stvar je najviše u upornosti, to je najvažnije, to je ključ. Kod mene je bio važan i 'leadership', to je moja najveća vrlina. Uspijevati nagovoriti nekoga da krene istim putem kojim idem i ja. Bitno je, naravno, i da vas radnici prate, da vide isti cilj. Svim ljudima morate objasniti da svima mora biti dobro. Tvrtka ne može uspjeti ako je samo jednome dobro, a drugima nije. Pretpostavka je da ljudi dolaze na posao nesretni jer ih ondje čekaju problemi. No, morate osigurati da budu sretni barem zbog svojih prijatelja i kolega koji su ondje. Da, ako ništa drugo, dolaze na posao zbog jutarnje kave i pauze.
• Kako tumačite divljanje dionica HGspota na burzi od prije par tjedana? Radi li se samo o specifičnosti hrvatskog tržišta?
To je samo specifičnost našeg tržišta koje apsolutno bez provjere i financijskih izvještaja prihvaća sve novo. Nakon HGspota, prebacio sam se u investicijske vode. Moram to pratiti, to mi je novi posao, mnogo razgovaram s 'financijašima' o tome i to nitko ne razumije. Informacije su kontradiktorne. Neki kažu da će to trajati tri godine, a neki očekuju sutrašnji krah burze. No, mi u investicijskim fondovima sada u Hrvatskoj imamo 18 milijardi kuna, a u štednji 100 milijardi kuna. Vani je situacija obrnuta, ljudi većinu novca ulažu u dionice i obveznice. Ako budemo pratili taj trend, još imamo 100 milijardi kuna koje će prijeći u fondove pa bi moglo doći do novog rasta cijena dionica.
• Koji je bio osnovni razlog odlaska iz HGspota?
Najbitnija stvar je moja diversifikacija portfelja. Imati sav svoj novac u jednoj tvrtki kad ste već došli do nekog uspjeha nije logično. Drugi razlog je upravo divljanje dionica na našoj burzi koje rastu znatno brže nego što HGspot može rasti. Svaki biznis koji raste više od 15% smatra se vrlo uspješnim. Prošle godine 'benchmark' hrvatske burze narastao je za 60%. Dakle, držati novac u jednom poslu dok drugi rastu, nije logično. Izlazak na burzu predložio bih svakom poslovnom čovjeku. Ovo je idealan trenutak za prodaju, ako ne cijele tvrtke, onda barem dobrog dijela. Jer, očito je da gotovine na tržištu ima mnogo, a svi su gladni poduzeća i ideja. Tko ima ideju i biznis, može pokupiti novac koji stoji na tržištu. Naravno, govorim o kvalitetnim tvrtkama.
• Osnivanje tvrtke koja se bavi trgovinom bambusovim parketima bilo je povezano s odlaskom iz HGspota ili bi se dogodilo bez obzira na to?
Ideja o bambusovim parketima rodila se mjesec-dva prije odlaska iz Hgspota. Krenulo je neovisno o HGspotu. Tijekom boravka u Australiji u svakoj novoj kući dočekao me bambusov parket. Teško ga je ne zamijetiti. Koristi se u Australiji, koja je bliža Indoneziji i Kini, čiji je to proizvod, te Americi, Japanu i Koreji, a znatno manje u Europi koja ga tek otkriva.
• Kako se uopće dogodio takav zaokret - od IT biznisa do parketa?
Jednostavno se radi o ideji, dobroj prilici. Evo, ovih dana pokrećem novi posao - prodaju umjetnina preko interneta. Naime, umjetnici imaju problem jer svoje slike prodaju za trećinu cijene koju one postižu u galerijama. Naime, galerija uzima oko 60% cijene umjetnina. Umjetnik koji je proizvođač ne vidi načina kako doći do šire publike. Uočio sam rješenje i žao mi je propustiti tu priliku. Naravno, i ja ću uzeti komadić, ali mnogo manji nego galerije, zadovoljan sam sa 3, 5 ili 10%. Rad prepuštam drugim ljudima. Ja ću svoje znanje iskoristiti da im pokažem put. Prilike koje vidim oko sebe vrlo jednostavno mogu pretočiti u praksu. Imam veoma mnogo ideja u glavi, samo ih treba odraditi. Iako više ne trebam raditi, neke ideje mi je žao ne iskoristiti. Neke ideje bih i darovao da vidim nekoga tko ih želi iskoristiti. To mi nije problem.
• Kako prosječnog Hrvata uvjeriti u prednosti bambusova parketa?
Prvo, ne razlikuju se mnogo od klasičnih parketa, što je našim ljudima najbitnije. Bambusov parket je vrlo sličan normalnom, hrastovu parketu. Također, 30-50% je tvrđi od hrasta. Još jedna bitna stvar je da dolazi već lakiran jer se ručno lakiranje i tvorničko ne mogu usporediti. Četvrta stvar je ekologija koja će, doduše, našim ljudima biti najmanje važna jer još nismo dovoljno ekološki svjesni. No, bitno je napomenuti da hrastu treba 30-50 godina da izraste do pune visine, a bambusu tek 3-5 godina. Još jedan zanimljiv podatak je da je bambus bio prva biljka koja je izrasla u Hirošimi nakon pada atomske bombe.
• Ciljate li na građanstvo ili na građevinske tvrtke?
Kako je HGspot ciljao na građanstvo, što je jedan od mojih načina razmišljanja, ciljat ćemo na oba polja, ali građanstvo će biti veći dio. No, naš osnovni cilj su parketari. Nećemo zanemariti ni građevinare, ali samo one koji u stanove postavljaju kvalitetne stvari.
• Bavi li se time još netko u Hrvatskoj?
Postoji još nekoliko tvrtki, ali one su taj parket smjestile u egzotiku. Podigli su strašno cijene pa se prodaju za 300-400 kuna po m2. S druge strane, neki drže nižu klasu takve vrste parketa koji čak nije ni lakiran.
• Mislite li biti konkurentni i na europskom tržištu?
Itekako. Nama je hrvatsko tržište samo jedno mjesto na kojem želimo početi biznis. Ovdje ne mislimo zaraditi. Hrvatska nam treba za održavanje hladnog pogona. Naš glavni cilj je europsko tržište: Njemačka, Švicarska, Francuska, Italija, Španjolska i Portugal. Već imamo organiziranu dostavu po cijeloj Europi. Tek je 1. ožujka pokrenuta web stranica, od ponedjeljka kreće rad u uredu, a već smo imali upite iz Španjolske, Italije i Portugala. Prodaja će većinom ići preko interneta, bilo preko kupca ili prodavača.
- Sve je dogovoreno za show koji se radi u koprodukciji s HTV-om. Radi se po licenci BBC-jeva showa 'Dragon's Den'. Vjerujem da će biti zanimljivo. Snimanje počinje za 15-ak dana. Osim mene, gostuju još Davor Štern, Juroslav Buljubašić, Branko Roglić i Maja Pečarević - rekao je Prpić.
Dražen Arapović
S Hrvojem Prpićem razgovarali smo o velikom uspjehu njegove sada već bivše kompanije te pokretanju novih poslova.
• HGspot u proteklih je desetak godina narastao iz garaže do trgovačkog lanca sa 30 trgovina s potrošačkom elektronikom i računalnom opremom s više od 300 zaposlenih. Što je bila tajna uspjeha? Je li jedan od presudnih čimbenika bio 'timing'?
Ne bih rekao da se radi o 'timingu'. U to vrijeme su postojale tvrtke koje su bile mnogo jače od nas. Jedna tajna ne postoji. Može se napisati čitava knjiga o uspjehu i kako uspjeti. No, neke su stvari, poput rada, definirane. Hoće li čovjek pratiti taj napor, to je već druga priča. Dok se probijate kroz administraciju, razne probleme koje uspješno rješavate, uvijek možete uspjeti. Ako u jednom trenutku kažete 'meni je više dosta svega' - propadate. Stvar je najviše u upornosti, to je najvažnije, to je ključ. Kod mene je bio važan i 'leadership', to je moja najveća vrlina. Uspijevati nagovoriti nekoga da krene istim putem kojim idem i ja. Bitno je, naravno, i da vas radnici prate, da vide isti cilj. Svim ljudima morate objasniti da svima mora biti dobro. Tvrtka ne može uspjeti ako je samo jednome dobro, a drugima nije. Pretpostavka je da ljudi dolaze na posao nesretni jer ih ondje čekaju problemi. No, morate osigurati da budu sretni barem zbog svojih prijatelja i kolega koji su ondje. Da, ako ništa drugo, dolaze na posao zbog jutarnje kave i pauze.
• Kako tumačite divljanje dionica HGspota na burzi od prije par tjedana? Radi li se samo o specifičnosti hrvatskog tržišta?
To je samo specifičnost našeg tržišta koje apsolutno bez provjere i financijskih izvještaja prihvaća sve novo. Nakon HGspota, prebacio sam se u investicijske vode. Moram to pratiti, to mi je novi posao, mnogo razgovaram s 'financijašima' o tome i to nitko ne razumije. Informacije su kontradiktorne. Neki kažu da će to trajati tri godine, a neki očekuju sutrašnji krah burze. No, mi u investicijskim fondovima sada u Hrvatskoj imamo 18 milijardi kuna, a u štednji 100 milijardi kuna. Vani je situacija obrnuta, ljudi većinu novca ulažu u dionice i obveznice. Ako budemo pratili taj trend, još imamo 100 milijardi kuna koje će prijeći u fondove pa bi moglo doći do novog rasta cijena dionica.
• Koji je bio osnovni razlog odlaska iz HGspota?
Najbitnija stvar je moja diversifikacija portfelja. Imati sav svoj novac u jednoj tvrtki kad ste već došli do nekog uspjeha nije logično. Drugi razlog je upravo divljanje dionica na našoj burzi koje rastu znatno brže nego što HGspot može rasti. Svaki biznis koji raste više od 15% smatra se vrlo uspješnim. Prošle godine 'benchmark' hrvatske burze narastao je za 60%. Dakle, držati novac u jednom poslu dok drugi rastu, nije logično. Izlazak na burzu predložio bih svakom poslovnom čovjeku. Ovo je idealan trenutak za prodaju, ako ne cijele tvrtke, onda barem dobrog dijela. Jer, očito je da gotovine na tržištu ima mnogo, a svi su gladni poduzeća i ideja. Tko ima ideju i biznis, može pokupiti novac koji stoji na tržištu. Naravno, govorim o kvalitetnim tvrtkama.
• Osnivanje tvrtke koja se bavi trgovinom bambusovim parketima bilo je povezano s odlaskom iz HGspota ili bi se dogodilo bez obzira na to?
Ideja o bambusovim parketima rodila se mjesec-dva prije odlaska iz Hgspota. Krenulo je neovisno o HGspotu. Tijekom boravka u Australiji u svakoj novoj kući dočekao me bambusov parket. Teško ga je ne zamijetiti. Koristi se u Australiji, koja je bliža Indoneziji i Kini, čiji je to proizvod, te Americi, Japanu i Koreji, a znatno manje u Europi koja ga tek otkriva.
• Kako se uopće dogodio takav zaokret - od IT biznisa do parketa?
Jednostavno se radi o ideji, dobroj prilici. Evo, ovih dana pokrećem novi posao - prodaju umjetnina preko interneta. Naime, umjetnici imaju problem jer svoje slike prodaju za trećinu cijene koju one postižu u galerijama. Naime, galerija uzima oko 60% cijene umjetnina. Umjetnik koji je proizvođač ne vidi načina kako doći do šire publike. Uočio sam rješenje i žao mi je propustiti tu priliku. Naravno, i ja ću uzeti komadić, ali mnogo manji nego galerije, zadovoljan sam sa 3, 5 ili 10%. Rad prepuštam drugim ljudima. Ja ću svoje znanje iskoristiti da im pokažem put. Prilike koje vidim oko sebe vrlo jednostavno mogu pretočiti u praksu. Imam veoma mnogo ideja u glavi, samo ih treba odraditi. Iako više ne trebam raditi, neke ideje mi je žao ne iskoristiti. Neke ideje bih i darovao da vidim nekoga tko ih želi iskoristiti. To mi nije problem.
• Kako prosječnog Hrvata uvjeriti u prednosti bambusova parketa?
Prvo, ne razlikuju se mnogo od klasičnih parketa, što je našim ljudima najbitnije. Bambusov parket je vrlo sličan normalnom, hrastovu parketu. Također, 30-50% je tvrđi od hrasta. Još jedna bitna stvar je da dolazi već lakiran jer se ručno lakiranje i tvorničko ne mogu usporediti. Četvrta stvar je ekologija koja će, doduše, našim ljudima biti najmanje važna jer još nismo dovoljno ekološki svjesni. No, bitno je napomenuti da hrastu treba 30-50 godina da izraste do pune visine, a bambusu tek 3-5 godina. Još jedan zanimljiv podatak je da je bambus bio prva biljka koja je izrasla u Hirošimi nakon pada atomske bombe.
• Ciljate li na građanstvo ili na građevinske tvrtke?
Kako je HGspot ciljao na građanstvo, što je jedan od mojih načina razmišljanja, ciljat ćemo na oba polja, ali građanstvo će biti veći dio. No, naš osnovni cilj su parketari. Nećemo zanemariti ni građevinare, ali samo one koji u stanove postavljaju kvalitetne stvari.
• Bavi li se time još netko u Hrvatskoj?
Postoji još nekoliko tvrtki, ali one su taj parket smjestile u egzotiku. Podigli su strašno cijene pa se prodaju za 300-400 kuna po m2. S druge strane, neki drže nižu klasu takve vrste parketa koji čak nije ni lakiran.
• Mislite li biti konkurentni i na europskom tržištu?
Itekako. Nama je hrvatsko tržište samo jedno mjesto na kojem želimo početi biznis. Ovdje ne mislimo zaraditi. Hrvatska nam treba za održavanje hladnog pogona. Naš glavni cilj je europsko tržište: Njemačka, Švicarska, Francuska, Italija, Španjolska i Portugal. Već imamo organiziranu dostavu po cijeloj Europi. Tek je 1. ožujka pokrenuta web stranica, od ponedjeljka kreće rad u uredu, a već smo imali upite iz Španjolske, Italije i Portugala. Prodaja će većinom ići preko interneta, bilo preko kupca ili prodavača.
- Sve je dogovoreno za show koji se radi u koprodukciji s HTV-om. Radi se po licenci BBC-jeva showa 'Dragon's Den'. Vjerujem da će biti zanimljivo. Snimanje počinje za 15-ak dana. Osim mene, gostuju još Davor Štern, Juroslav Buljubašić, Branko Roglić i Maja Pečarević - rekao je Prpić.
Nastup u licenciranom TV showu 'Dragon's Den'• Osim po HGspotu, bambusovim parketim i online prodaji hrvatskih umjetnina, Hrvoje Prpić hrvatskoj će javnosti uskoro biti mnogo poznatiji kao sudionik novog TV showa na Hrvatskoj televiziji. Naime, Prpić će biti jedan od petero investitora kojima početnici izlažu svoje projekte. |
Dražen Arapović