ZAGREB - Hipotekarni krediti u Hrvatskoj još su uvijek skupi i neisplativi s kamatom koja se kreće od 7,48 do čak 9,99 posto, a prema uvjetima su daleko od onih koji se nude u zapadnim zemljama, gdje je moguće doslovno sve financirati i refinancirati ovakvim kreditima.
Prema našem istraživanju, hipotekarne kredite nudi samo desetak banaka, a samo njih nekoliko (PBZ, ZABA, Međimurska i Erste) ne traže od građana nikakvu provjeru kreditne spodobnosti, što bi trebala biti i glavna prednost ovih kredita.
Osiguranje kredita
Manje od pet posto ukupnih stambenih kredita u Hrvatskoj, točnije, 2,76 milijardi kuna, prema posljednjim podacima HNB-a, otpada na hipotekarne kredite, a njihova je vrijednost tijekom prošle godine povećana za manje od 200 milijuna kuna. Hipotekarni krediti zapravo ni po čemu, osim po zalogu nekretnine, nisu stambeni, već gotovinski nenamjenski krediti.
Banke nude različite rokove otplate, od tri pa do 18 godina. I iznosi kredita su različiti i kreću se od 20 do 150 tisuća eura. Nekretnina koja se daje pod hipoteku mora biti najmanje dva, pa čak i tri puta vrednija od iznosa kredita. Korisnik mora platiti i troškove procjene nekretnine i jednokratnu naknadu kao i kod ostalih stambenih kredita. Naknada se kreće od 0,5 do čak 3,5 posto iznosa kredita.
Sve banke u Hrvatskoj od korisnika traže suglasnost o zapljeni plaće, a većina ih uz zaposlenje postavlja i posebne uvjete kreditne sposobnosti, primjerice da rata ne smije iznositi više od trećine ili polovice plaće. Erste banka traži i deset posto depozita ili policu životnog osiguranja za model bez depozita i to u vrijednosti 40 posto iznosa kredita.
Policu životnog ili riziko osiguranja traži i Hypo do 50 posto iznosa kredita. Banke obvezno traže i zemljišno-knjižni izvadak (original) koji ne smije biti stariji od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, kao i policu osiguranja nekretnine od požara i nekih drugih opasnosti.
Smišljeni prije 4000 godina
Čak 75 posto svih kredita u Europi spada u kategoriju hipotekarnih. Riječ je o posebnoj vrsti dugoročnog kredita koji banke i druge specijalizirane financijske ustanove odobravaju građanima i poduzećima isključivo na temelju realnog pokrića u nekretninama, a ne na temelju njihovog boniteta.
Kredit se odobrava u visini 50-70% od prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine, što kreditoru osigurava da će, ako dužnik ne izvršava uredno svoje kreditne obveze, iz prodajne vrijednosti nekretnine moći naplatiti svoje potraživanje. Rokovi vraćanja kredita su od deset do 30 godina.
Moguće je uspostaviti i više hipoteka na istoj nekretnini (prva, druga, a ponekad i daljnje hipoteke) pod uvjetom da su pravno uređeni redoslijed i prioriteti kreditora. Iznimno se i rijetko ovi krediti odobravaju i na temelju pokretnih (prometnih) sredstava velike vrijednosti, kao što su brodovi ili avioni. Zbog jednostavne logike ovi su krediti svugdje u svijetu u širokoj primjeni, a radi se o najstarijem kreditu jer ga je poznati Hamurabijev zakonik ozakonio već 2000 godina pr. Kr.
Jadranka Šević
Prema našem istraživanju, hipotekarne kredite nudi samo desetak banaka, a samo njih nekoliko (PBZ, ZABA, Međimurska i Erste) ne traže od građana nikakvu provjeru kreditne spodobnosti, što bi trebala biti i glavna prednost ovih kredita.
Osiguranje kredita
Manje od pet posto ukupnih stambenih kredita u Hrvatskoj, točnije, 2,76 milijardi kuna, prema posljednjim podacima HNB-a, otpada na hipotekarne kredite, a njihova je vrijednost tijekom prošle godine povećana za manje od 200 milijuna kuna. Hipotekarni krediti zapravo ni po čemu, osim po zalogu nekretnine, nisu stambeni, već gotovinski nenamjenski krediti.
Banke nude različite rokove otplate, od tri pa do 18 godina. I iznosi kredita su različiti i kreću se od 20 do 150 tisuća eura. Nekretnina koja se daje pod hipoteku mora biti najmanje dva, pa čak i tri puta vrednija od iznosa kredita. Korisnik mora platiti i troškove procjene nekretnine i jednokratnu naknadu kao i kod ostalih stambenih kredita. Naknada se kreće od 0,5 do čak 3,5 posto iznosa kredita.
Sve banke u Hrvatskoj od korisnika traže suglasnost o zapljeni plaće, a većina ih uz zaposlenje postavlja i posebne uvjete kreditne sposobnosti, primjerice da rata ne smije iznositi više od trećine ili polovice plaće. Erste banka traži i deset posto depozita ili policu životnog osiguranja za model bez depozita i to u vrijednosti 40 posto iznosa kredita.
Policu životnog ili riziko osiguranja traži i Hypo do 50 posto iznosa kredita. Banke obvezno traže i zemljišno-knjižni izvadak (original) koji ne smije biti stariji od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, kao i policu osiguranja nekretnine od požara i nekih drugih opasnosti.
Smišljeni prije 4000 godina
Čak 75 posto svih kredita u Europi spada u kategoriju hipotekarnih. Riječ je o posebnoj vrsti dugoročnog kredita koji banke i druge specijalizirane financijske ustanove odobravaju građanima i poduzećima isključivo na temelju realnog pokrića u nekretninama, a ne na temelju njihovog boniteta.
Kredit se odobrava u visini 50-70% od prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine, što kreditoru osigurava da će, ako dužnik ne izvršava uredno svoje kreditne obveze, iz prodajne vrijednosti nekretnine moći naplatiti svoje potraživanje. Rokovi vraćanja kredita su od deset do 30 godina.
Moguće je uspostaviti i više hipoteka na istoj nekretnini (prva, druga, a ponekad i daljnje hipoteke) pod uvjetom da su pravno uređeni redoslijed i prioriteti kreditora. Iznimno se i rijetko ovi krediti odobravaju i na temelju pokretnih (prometnih) sredstava velike vrijednosti, kao što su brodovi ili avioni. Zbog jednostavne logike ovi su krediti svugdje u svijetu u širokoj primjeni, a radi se o najstarijem kreditu jer ga je poznati Hamurabijev zakonik ozakonio već 2000 godina pr. Kr.
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....