ZAGREB - Prosječni sudac u Hrvatskoj ima stan od 70 do 80 četvornih metara, vozi automobil više srednje klase, ima vikendicu od 50-ak četvornih metara, kredit od 30.000 eura, dvoje malodobne djece te supružnika koji zarađuje oko 5000 kuna mjesečno.
Ovaj zaključak proizlazi iz uvida u imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika, pohranjenih u Ministarstvu pravosuđa. Po novom Zakonu o sudovima, do ožujka ove godine svi suci su imali obavezu predavanja imovinskih kartica, a javnosti je dano pravo uvida u njihovu imovinu. Osim zbog činjenice zakon to dopušta, postoje ozbiljni argumenti da javnost ima mogućnost uvida u sudačku imovinu.
Suci su nositelji treće vlasti i kao takvi donose odluke o kojima izravno ovisi sudbina građana. Nadalje, na svoju su dužnost imenovani doživotno (osim prvog imenovanja na pet godina), ne odgovaraju za svoje stručne stavove i odluke, a uživaju i imunitet od kaznenog progona.
Prelistali smo veći dio imovinskih kartica i izdvojili one zanimljivije. Kriteriji su bili istupanje od prosjeka, u kartice nekih sudaca zavirili smo jer su poznati široj javnosti, a kriterij je bio i sam položaj u sudačkoj hijerarhiji. Neki od sudaca koji posjeduju zavidnu imovinu stekli su je nasljedstvom, u nekim slučajevima podosta su privrijedili njihovi supružnici, dok se kod nekih postavlja pitanje kako uspijevaju podmirivati kreditne obaveze i preživljavati.
Nakon što se objave podaci o imovini, moguće je da će neki suci imati potrebu dati dodatna objašnjenja o tome kako su došli do svojih nekretnina, pokretnina i ušteđevine, a što nije vidljivo iz same imovinske kartice.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin po svojoj imovini spada u ljude koji mogu vrlo ležerno živjeti. Posjeduje oko 520 čhv zemljišta u Jezerinama, ima dva Volkswagena Passata iz 2006 i 2002. godine, te umjetnine vrijedne oko 50.000 kuna.
Osim plaće od 21.000 kuna još godišnje zaradi nešto više od 90.000 kuna od vježbi na fakultetu, arbitraže pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, autorskih honorara i predavanja te u Državnom izbornom povjerenstvu. U vlasništvu supruge je stan u Zagrebu od 60 m2. Hrvatin ima dva kredita, od 25.500 eura i 37.700 švicarskih franaka, a supruga je još kreditno zadužena 40.000 eura. Predsjednik Vrhovnog suda ima punoljetnog sina.
- S tan od 70 kvadrata u Splitu
- Audi 3 iz 2001.
- Golf iz 1989.
- Brod od 8,3 m
- Zbirka umjetnina
- Dionice HBRL-a i Hotela Brela
- Udio u fondu HB-a
- Ušteđevina od 600 tisuća kuna
- 520 čhv u Jezerinama
- Dva VW Passata iz 2006. i 2002.
- Zbirka umjetnina
- Plaća od 21 tisuću kuna
- Dva kredita
- Dodatna godišnja zarada od 90 tisuća kuna
Imovinska kartica glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića također govori da je na čelu te institucije imućna osoba. U Splitu ima stan od 70 m2 te garažu od 25 m2. Vozi Audi 3 iz 2001. godine, a ima i Golf iz 1989. godine. Ima i plastičnu brodicu od 8,3 metra. Među pokretninama prijavio je zbirku umjetničkih slika vrijednu oko 400.000 kuna te namještaj i predmete kućanstva vrijedne oko 300.000 kuna.
Uz to ima dionice HBRL-a i Hotela Brela d.d. nominalne vrijednosti od 21.800 kuna te 16,02 udjela u Fondu HB-a. Uz sve, tu je i ušteđevina od 600.000 kuna. Bajićeva supruga je odvjetnica na koju glasi stan u Splitu od oko 70 m2, četvrtina stana u Splitu od 200 m2, ukupno dionica nominalne vrijednosti od oko 700.000 kuna.
Supruga je prošle godine prijavila nešto više od 40.000 kuna prihoda od dividendi, a kao odvjetnica prijavila je prihod malo veći od 69.000 kuna. Otplaćuje kredit od 100.000 eura. Glavni državni odvjetnik nema djecu.
Prema imovinskoj kartici, jedan od najsiromašnijih sudaca je dugogodišnji predsjednik Županijskog suda u Splitu Igor Benzon koji je prije mjesec dana otišao u mirovinu. Sva imovina koju je naveo u svojoj imovinskoj kartici svedena je na Renault Clio iz 2003. godine i plaća od 15.344 kune.
Sutkinja Visokoga trgovačkog suda Alica Pelicarić, koja je na tu dužnost imenovana u vrijeme kada je član Državnog sudbenog vijeća bio njezin suprug Ranko Pelicarić, tada predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, spada u imućnije suce. Ima polovicu nedovršene kuće u Zagrebu od 500 m2 (druga polovica je suprugova) te četvrtinu manjeg stana u Zagrebu.
Vozi Renault Clio, ima krstaš od 9,5 metara i otplaćuje kredit od 150.000 eura. Njezin suprug, uz kuću koja se gradi, ima i zemljište od 600 m2 i kuću za odmor od 200 m2 u Sv. Filip Jakovu, te 85 m2 uredskog prostora u Zagrebu. Također ima dionice Hidroelektre niskogradnje i Ilirije. Kao odvjetnik prijavio je godišnji prihod od 116.500 kuna, a uz to je naveden i kredit od 150.000 eura.
Na Visokom trgovačkom sudu ima još zanimljivih imovinskih kartica. Tako sutkinja Branka Šabarić Zovko ima u vlasništvu kuću u Zagrebu sa garažom i dvorištem na 128 čhv te pet stanova u Zagrebu. Sa suprugom je suvlasnica onog od 107 m2, a ostala četiri zajedno imaju više od 190 m2.
Uz to na moru ima apartman od 44 m2, vozi Alfa Romeo 147 iz 2001. godine. Suprug vozi Kia Sorento, ima poslovni prostor od 18,5 m2 i plaću od 15.800 kuna. Nemaju nikakve kredite.
Na Visokom trgovačkom sudu sudi i sutkinja Kamelija Parać koja navodi da nema ni stana, ni kuće, ni automobil. Kaže da sa suprugom i dvoje punoljetne djece živi u kući koja je u vlasništvu suprugove majke, a koristi službeni Peugeot 605 iz 1995. godine. Sudac tog istog suda Josip Kos zanimljiv je jer je najvredniju imovinu počeo stjecati 1999. godine kada je kupio trosoban stan u Zagrebu od 97 m2.
Već iduće godine kupio je u Zagrebu stan od 52 m2, a 2004. godine u Dubrovniku je kupio stan od 44 m2. Taj sudac ima deset posto poslovnog udjela u trgovačkom društvu Sovagrad d.o.o koje je u mirovanju, u banci ima oročen depozit ukupne vrijednosti od 800.000 kuna, a otplaćuje kredit od 210.000 kuna. Supruga je vlasnica četverosobnog stana u Zagrebu te trećine vikendice u Ozlju. Ima mirovnu od 5000 kuna mjesečno.
Bivši predsjednik Visokoga trgovačkog suda Nenad Šepić suvlasnik je kuće u Zagrebu od 150 m2 te stana u Istri od 60 m2, a prijavio je i 200 dionica Istraturista d.d. Umag. Nema kredita. Imovinu koju je prijavio Šepić je stekao u drugom braku (navodno je stan u Zagrebu ostavio bivšoj supruzi). Supruga ima kuću u Šibensko-kninskoj županiji od 100 m2, stan u Austriji od 50 m2, vozi Peugeot 407 i mjesečno zarađuje 7000 kuna.
Većina sudaca poznata široj javnosti, poput Marina Mrčele iz Županijskog suda u Zagrebu koji će suditi generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju, ili Damira Kosa, Dražena Tripala, Ane Garačić, Marijana Svedrovića s Vrhovnog suda, ima imovinu po kojoj se mogu uvrstiti u višu srednju klasu i ni po čemu posebno ne odstupaju.
Bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić za prosječnoga građanina ima zavidnu imovinu. U Zagrebu ima kuću od 100 m2te stanove od 45 m2 i 76 m2. Vozi Jeep iz 1997. godine i ima pokretnine u vrijednosti od 150.000 kuna. Sva imovina u suvlasništvu je sa suprugom. No, Crnić vjerojatno spada u pravosudne dužnosnike koji imaju najveće prihode od autorskih honorara i sličnih izvora. Takva primanja u njegovu slučaju godišnje iznose 250.000 kuna.
Suci osim plaće, te prihoda od predavanja, knjiga, komentara zakona, te sličnog stručnog angažmana, ne smiju drugačije zarađivati. Stoga u primanja koja su izvan plaće najčešće spadaju ona od autorskih prava. Kao što se može očekivati, tu prednjače suci Vrhovnog suda. Bivši predsjednik toga suda Ivica Crnić na ime ugovora o djelu i autorskih honorara godišnje zaradi oko 250.000 kuna, a jedna od najvećih stručnjakinja za kazneno pravo, sutkinja Ana Garačić oko 85.000 kuna godišnje. Sutkinja Vrhovnog suda Jasna Brežanski po toj stavci godišnje uprihodi 135.000 kuna. Zanimljivo je da se uz bok sudaca Vrhovnog suda koji dodatno zarađuju od predavanja i stručnih knjiga svrstao i sudac Općinskog suda u Slavonskom Brodu Igor Boruš koji na ugovor o djelu mjesečno uz plaću zaradi 1200 kuna.
Ovaj zaključak proizlazi iz uvida u imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika, pohranjenih u Ministarstvu pravosuđa. Po novom Zakonu o sudovima, do ožujka ove godine svi suci su imali obavezu predavanja imovinskih kartica, a javnosti je dano pravo uvida u njihovu imovinu. Osim zbog činjenice zakon to dopušta, postoje ozbiljni argumenti da javnost ima mogućnost uvida u sudačku imovinu.
Suci su nositelji treće vlasti i kao takvi donose odluke o kojima izravno ovisi sudbina građana. Nadalje, na svoju su dužnost imenovani doživotno (osim prvog imenovanja na pet godina), ne odgovaraju za svoje stručne stavove i odluke, a uživaju i imunitet od kaznenog progona.
Prelistali smo veći dio imovinskih kartica i izdvojili one zanimljivije. Kriteriji su bili istupanje od prosjeka, u kartice nekih sudaca zavirili smo jer su poznati široj javnosti, a kriterij je bio i sam položaj u sudačkoj hijerarhiji. Neki od sudaca koji posjeduju zavidnu imovinu stekli su je nasljedstvom, u nekim slučajevima podosta su privrijedili njihovi supružnici, dok se kod nekih postavlja pitanje kako uspijevaju podmirivati kreditne obaveze i preživljavati.
Nakon što se objave podaci o imovini, moguće je da će neki suci imati potrebu dati dodatna objašnjenja o tome kako su došli do svojih nekretnina, pokretnina i ušteđevine, a što nije vidljivo iz same imovinske kartice.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin po svojoj imovini spada u ljude koji mogu vrlo ležerno živjeti. Posjeduje oko 520 čhv zemljišta u Jezerinama, ima dva Volkswagena Passata iz 2006 i 2002. godine, te umjetnine vrijedne oko 50.000 kuna.
Osim plaće od 21.000 kuna još godišnje zaradi nešto više od 90.000 kuna od vježbi na fakultetu, arbitraže pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, autorskih honorara i predavanja te u Državnom izbornom povjerenstvu. U vlasništvu supruge je stan u Zagrebu od 60 m2. Hrvatin ima dva kredita, od 25.500 eura i 37.700 švicarskih franaka, a supruga je još kreditno zadužena 40.000 eura. Predsjednik Vrhovnog suda ima punoljetnog sina.
- S tan od 70 kvadrata u Splitu
- Audi 3 iz 2001.
- Golf iz 1989.
- Brod od 8,3 m
- Zbirka umjetnina
- Dionice HBRL-a i Hotela Brela
- Udio u fondu HB-a
- Ušteđevina od 600 tisuća kuna
- 520 čhv u Jezerinama
- Dva VW Passata iz 2006. i 2002.
- Zbirka umjetnina
- Plaća od 21 tisuću kuna
- Dva kredita
- Dodatna godišnja zarada od 90 tisuća kuna
|
Mladen Bajić
|
Br
anko Hrvatin
|
Imovinska kartica glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića također govori da je na čelu te institucije imućna osoba. U Splitu ima stan od 70 m2 te garažu od 25 m2. Vozi Audi 3 iz 2001. godine, a ima i Golf iz 1989. godine. Ima i plastičnu brodicu od 8,3 metra. Među pokretninama prijavio je zbirku umjetničkih slika vrijednu oko 400.000 kuna te namještaj i predmete kućanstva vrijedne oko 300.000 kuna.
Uz to ima dionice HBRL-a i Hotela Brela d.d. nominalne vrijednosti od 21.800 kuna te 16,02 udjela u Fondu HB-a. Uz sve, tu je i ušteđevina od 600.000 kuna. Bajićeva supruga je odvjetnica na koju glasi stan u Splitu od oko 70 m2, četvrtina stana u Splitu od 200 m2, ukupno dionica nominalne vrijednosti od oko 700.000 kuna.
Supruga je prošle godine prijavila nešto više od 40.000 kuna prihoda od dividendi, a kao odvjetnica prijavila je prihod malo veći od 69.000 kuna. Otplaćuje kredit od 100.000 eura. Glavni državni odvjetnik nema djecu.
Prema imovinskoj kartici, jedan od najsiromašnijih sudaca je dugogodišnji predsjednik Županijskog suda u Splitu Igor Benzon koji je prije mjesec dana otišao u mirovinu. Sva imovina koju je naveo u svojoj imovinskoj kartici svedena je na Renault Clio iz 2003. godine i plaća od 15.344 kune.
Sutkinja Visokoga trgovačkog suda Alica Pelicarić, koja je na tu dužnost imenovana u vrijeme kada je član Državnog sudbenog vijeća bio njezin suprug Ranko Pelicarić, tada predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, spada u imućnije suce. Ima polovicu nedovršene kuće u Zagrebu od 500 m2 (druga polovica je suprugova) te četvrtinu manjeg stana u Zagrebu.
Vozi Renault Clio, ima krstaš od 9,5 metara i otplaćuje kredit od 150.000 eura. Njezin suprug, uz kuću koja se gradi, ima i zemljište od 600 m2 i kuću za odmor od 200 m2 u Sv. Filip Jakovu, te 85 m2 uredskog prostora u Zagrebu. Također ima dionice Hidroelektre niskogradnje i Ilirije. Kao odvjetnik prijavio je godišnji prihod od 116.500 kuna, a uz to je naveden i kredit od 150.000 eura.
Na Visokom trgovačkom sudu ima još zanimljivih imovinskih kartica. Tako sutkinja Branka Šabarić Zovko ima u vlasništvu kuću u Zagrebu sa garažom i dvorištem na 128 čhv te pet stanova u Zagrebu. Sa suprugom je suvlasnica onog od 107 m2, a ostala četiri zajedno imaju više od 190 m2.
Uz to na moru ima apartman od 44 m2, vozi Alfa Romeo 147 iz 2001. godine. Suprug vozi Kia Sorento, ima poslovni prostor od 18,5 m2 i plaću od 15.800 kuna. Nemaju nikakve kredite.
Na Visokom trgovačkom sudu sudi i sutkinja Kamelija Parać koja navodi da nema ni stana, ni kuće, ni automobil. Kaže da sa suprugom i dvoje punoljetne djece živi u kući koja je u vlasništvu suprugove majke, a koristi službeni Peugeot 605 iz 1995. godine. Sudac tog istog suda Josip Kos zanimljiv je jer je najvredniju imovinu počeo stjecati 1999. godine kada je kupio trosoban stan u Zagrebu od 97 m2.
Već iduće godine kupio je u Zagrebu stan od 52 m2, a 2004. godine u Dubrovniku je kupio stan od 44 m2. Taj sudac ima deset posto poslovnog udjela u trgovačkom društvu Sovagrad d.o.o koje je u mirovanju, u banci ima oročen depozit ukupne vrijednosti od 800.000 kuna, a otplaćuje kredit od 210.000 kuna. Supruga je vlasnica četverosobnog stana u Zagrebu te trećine vikendice u Ozlju. Ima mirovnu od 5000 kuna mjesečno.
Bivši predsjednik Visokoga trgovačkog suda Nenad Šepić suvlasnik je kuće u Zagrebu od 150 m2 te stana u Istri od 60 m2, a prijavio je i 200 dionica Istraturista d.d. Umag. Nema kredita. Imovinu koju je prijavio Šepić je stekao u drugom braku (navodno je stan u Zagrebu ostavio bivšoj supruzi). Supruga ima kuću u Šibensko-kninskoj županiji od 100 m2, stan u Austriji od 50 m2, vozi Peugeot 407 i mjesečno zarađuje 7000 kuna.
Većina sudaca poznata široj javnosti, poput Marina Mrčele iz Županijskog suda u Zagrebu koji će suditi generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju, ili Damira Kosa, Dražena Tripala, Ane Garačić, Marijana Svedrovića s Vrhovnog suda, ima imovinu po kojoj se mogu uvrstiti u višu srednju klasu i ni po čemu posebno ne odstupaju.
Bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić za prosječnoga građanina ima zavidnu imovinu. U Zagrebu ima kuću od 100 m2te stanove od 45 m2 i 76 m2. Vozi Jeep iz 1997. godine i ima pokretnine u vrijednosti od 150.000 kuna. Sva imovina u suvlasništvu je sa suprugom. No, Crnić vjerojatno spada u pravosudne dužnosnike koji imaju najveće prihode od autorskih honorara i sličnih izvora. Takva primanja u njegovu slučaju godišnje iznose 250.000 kuna.
Suci osim plaće, te prihoda od predavanja, knjiga, komentara zakona, te sličnog stručnog angažmana, ne smiju drugačije zarađivati. Stoga u primanja koja su izvan plaće najčešće spadaju ona od autorskih prava. Kao što se može očekivati, tu prednjače suci Vrhovnog suda. Bivši predsjednik toga suda Ivica Crnić na ime ugovora o djelu i autorskih honorara godišnje zaradi oko 250.000 kuna, a jedna od najvećih stručnjakinja za kazneno pravo, sutkinja Ana Garačić oko 85.000 kuna godišnje. Sutkinja Vrhovnog suda Jasna Brežanski po toj stavci godišnje uprihodi 135.000 kuna. Zanimljivo je da se uz bok sudaca Vrhovnog suda koji dodatno zarađuju od predavanja i stručnih knjiga svrstao i sudac Općinskog suda u Slavonskom Brodu Igor Boruš koji na ugovor o djelu mjesečno uz plaću zaradi 1200 kuna.
|
Sucima zarade i od autorskih prava
|
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....