Investitori najviše vole disciplinu MMF-a

Većina zemalja poziva MMF u pomoć u trenutku kada im prijeti financijska kriza, ali Hrvatska bi se mogla svrstati u skupinu zemalja kojoj je ta institucija potrebna da bi provela reforme koje sama nije u stanju provesti.

Iako je specijaliziran za stabiliziranje državnih financija, MMF je poznat i kao vanjsko žrtveno janje koje je na sebe spremno preuzeti odgovornost za sve bolne rezove, na kakve u Hrvatskoj nitko nije spreman.

Ta međunarodna institucija ne pati od manjka kredibiliteta poput nekih vlada jer se od nje i očekuje da nameće reformske promjene.

Hrvatska i MMF u tome imaju i mnogo iskustva. U proteklom desetljeću sklopili su više aranžmana upravo zato da bi se nametnula disciplina, a ulagače uvjerilo da Hrvatska vodi vjerodostojnu ekonomsku politiku i da se u nju isplati investirati. Kredite od MMF-a Hrvatska dosad nije uzimala.

Da je posuđivanje novca od MMF-a malo nezgodno, potvrđuje i prošlotjedno priopćenje te institucije u kojem ona ističe da namjerava olakšati uvjete za dobivanje kredita. Još od travnja prošle godine, kada je skupina G20 odlučila MMF-u staviti na raspolaganje 750 milijardi dolara za spas od financijske krize, pokušava se osmisliti kako taj novac učiniti dostupnim.

Osmišljene su kreditne linije za dobrostojeće zemlje koje, isključivo iz opreza, mogu uzeti novac na rok od godinu dana. Ako ga ne koriste, ne moraju plaćati ni kamatu. No, interes za to bio je iznimno slab. Te su kreditne linije dogovorile samo tri zemlje (Meksiko, Poljska i Kolumbija), ali ni one nisu povukle novac. - Nitko ne želi stigmu koju donosi suradnja s MMF-om jer to znači da je u problemima - kaže stručnjak koji dobro poznaje načine funkcioniranja te međunarodne institucije.

U međuvremenu je Fond odlučio popraviti inicijalni program pa je, među ostalim, udvostručio rok povrata i iznos kredita. Osim toga, uz grupu zemalja A, čije su ekonomije u solidnom stanju, formirana je grupa B, za zemlje “umjerene ranjivosti”, one s malo slabijom ekonomskom slikom. Ako žele kredit, one će ipak morati ispuniti i određene zahtjeve MMF-a iz područja monterane, fiskalne i strukturne politike.

Stručnjaci ne vjeruju da će pokušaj MMF-a da promijeni imidž i da posuđivanje novca od njega postane prihvatljiva praksa u investicijskoj zajednici dati rezultate.

Međutim, nitko neće stigmatizirati zemlju ako ona zatraži pomoć u provođenju reformi jer će to ulagačima biti znak da doista želi poboljšati svoje ekonomske rezultate. Procjenjuje se da će veći broj zemalja već iduće godine biti u situaciji u kojoj će teško vraćati goleme dugove. To znači da pozivanje MMF-a u pomoć neće biti stvar izbora, nego nužde. Ne može se isključiti da će se u takvoj situaciji naći i Hrvatska. A tada će biti kasno za priče o imidžu.