Istraživanje: Stupanje u brak sve nepopularnije među Europljanima

PARIZ - Diljem Europe trend bračnih zajednica je u opadanju jer ljubavni parovi preferiraju "moderne bračne metode" poput zajedničkog života izvan institucija braka, navodi se u danas objavljenom francuskom istraživanju.

Iako je u cijeloj Europi brak sve nepopularniji, trend vjenčavanja je u nekim zemljama nepopularniji nego u drugima, navodi se u studiji francuskog Instituta za demografske studije (INED).

U anketi provedenoj u 20 europskih zemalja ističu se tri glavna razloga za takav trend: ljudi stvaraju stabilne, dugoročne veze u kasnijoj životnoj dobi, prije se odlučuju samo na zajednički život nego na brak, a kasnije im nije toliko stalo da ozakone svoju vezu.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da Europljani puno lakše prekidaju ljubavnu vezu nego prije. Unatoč bogatom iskustvu u ljubavnim vezama i izvanbračnim zajednicama, parovi nisu ništa spremniji za bračni suživot nakon što stupe u brak. Općenito, navodi se u studiji, može se reći da je rast stope nevjenčanih parova proporcionalan porastu broja razvoda.

"Trend izvanbračnih zajednica započeo je krajem 1960-tih godina u Skandinaviji, posebno u Švedskoj, te se postupno proširio Europom", izjavio je autor studije France Prioux.

"Iako je trend sličan u svim europskim zemljama, ipak postoje velike razlike među zemljama u tome kako parovi žive i koliko dugo ostaju u vezi".

U mediteranskom području, mladi ljudi žive dulje sa svojim roditeljima i taj je trend u porastu, a jednom kad se odsele, obično je to onda kad se vjenčaju, tako da emancipacija od roditelja koincidira sa stupanjem u brak. Tek manji broj se odluči na samačk život prije stupanja u brak.

Među ženama rođenima sredinom 60-tih, samo njih 60 posto u Španjolskoj je do 25. godine napustilo obiteljsko gnijezdo, dvije trećine u Italiji i Portugalu, a čak 98 posto u Švedskoj.

Nevjenčani parovi koji žive zajedno uglavnom su iznimka na Mediteranu. Zajednički život počinje uglavnom stupanjem u brak.

Dok je broj izvanbračnih zajednica koje završe brakom u naglom opadanju u Skandinaviji, manje od desetine švedskih parova ozakone svoju vezu nakon dvogodišnjeg zajedničkog života, taj je trend u porastu u Španjolskoj i Italiji. Institucija braka u dvjema mediteranskim zemljama ipak ostaje sveta, smatra Prioux.

Trajanje ljubavnih veza sve je kraće diljem Europe, no prosjek varira, a najveća razlika je između sjevera i juga Europe.

Očekuje se da bi više od polovice brakova sklopljenih u Švedskoj, Belgiji i Finskoj moglo završiti razvodom, dok se u Grčkoj i Italiji može očekivati razvod manje od petine parova. Po bračnom pitanju Francuska počinje nalikovati nordijskim zemljama, a Njemačka i Austrija su već prihvatile izvanbračni način življenja, iako još uvijek drže do braka, osobito ako par ima djecu.

U istočnoj Europi u brak se stupa u mlađoj životnoj dobi. Trend izvanbračnih zajednica je u porastu, no razlikuje se o jedne do druge zemlje.