Ja sam prava mama Vladimira Putina

Prije sam bila ponosna na svog sina koji je postao predsjednik Rusije. Otkako je izbio rat, ja se sramim.” To su riječi 82-godišnje Vere Putin, Gruzijke koja tvrdi da je biološka majka Vladimira Putina. Svog sina se, kaže, morala odreći kada je imao deset godina te ga je ostavila kod svojih roditelja u ruskom gradu Očjoru. Sljedeći put vidjela ga je 1999. godine na televiziji i odmah je, kaže, prepoznala svoje dijete. “Zar mislite da ne prepoznajem vlastita sina”, odvratila je više puta brojnim skepticima kada su je upitali kako može biti sigurna da je Putin njezino dijete.



Odrekla se Vove zbog muža




Vera Putin živi u selu Meteki, 20-ak kilometara od Gorija, grada koji su ovoga kolovoza okupirali ruski tenkovi nakon što je Gruzija napala Južnu Osetiju. Sitna, ali žilava ženica tvrdi da je malog Putina začela s ruskim automehaničarem Platonom Privalovom koji je tada bio u braku s drugom ženom. Prema njezinim tvrdnjama, svjetski moćnik, kojem je nadimak bio Vova, rođen je 7. listopada 1950. godine - točno dvije godine ranije od datuma koji stoji kao Putinov službeni rođendan.



Vera Putin se 1952. godine udala za gruzijskog vojnika Giorgija Osepahvilija s kojim se, zajedno sa sinom, odselila iz Rusije u Gruziju. U prosincu 1960. godine, pod pritiskom supruga koji je zahtijevao da se odrekne svog djeteta, odvela je Vovu svojim roditeljima u Rusiju i nakon toga ga više nikada nije vidjela. Barem ne uživo. Danas pretpostavlja da su ga baka i djed dali na posvojenje, nakon čega je dječak dobio nove “roditelje”, a koje Putin danas opisuje u svojoj autobiografiji.



Iako Putinov glasnogovornik tvrdi da su njezine tvrdnje laži, a tome su se priklonili i fotoeksperti koji ne vide sličnost između današnjeg ruskog ministra i sedmogodišnjeg dječaka na crno-bijeloj fotografiji koju je Vera pokazala, mnogi detalji ukazuju na to da bi starica zaista mogla govoriti istinu. Tako u gradskim spisima Kaspija, najbližega grada od sela Metekhija, piše da je dječak pod imenom Vladimir Putin bio upisan u tamošnju školu od 1959. do 1960. godine, a njegovo državljanstvo upisano je kao gruzijsko. Još jedna okolnost koja ide u prilog Verinim tvrdnjama je nedostatak informacija o Putinovu djetinjstvu koje je javnost odnedavno počela proučavati pod povećalom.



Njegova autobiografija “U prvom licu” donosi vrlo malo informacija o njegovu djetinjstvu, pogotovo ako se za usporedbu uzmu autobiografije drugih svjetskih političara, te govori kako je on jedini preživjeli sin tvorničke radnice Marije Ivanovne i bivšeg servisera sovjetske mornarice Vladimira Spiridonoviča Putina te da je odrastao u St. Peterburgu. Njegovi su roditelji bili u četrdesetima kada su dobili Vladimira, zbog čega mnogi stavljaju naglasak na rupu od petnaestak godina između Vladimirova rođenja i njihova prijašnja dva sina, Olega i Viktora, koji nisu preživjeli djetinjstvo. Putin otkriva da su njegovi roditelji umrli od raka, majka 1998. godine, a otac godinu kasnije. Uz to, tvrdi da je njegov djed Spiridon Putin bio osobni kuhar Vladimira Lenjina i Josifa Staljina. No, to je više-manje sve od informacija o njegovu djetinjstvu.



No, osoba koja jako dobro pamti Putina kao dijete, ako se zaista radi o njemu, jest Shura Gabinashvili, učiteljica ruskog jezika u selu Metekhi. Ona tvrdi da je dječaka podučavala od 1958. do 1960. te da je zbog tih tvrdnji posljednjih godina dobila nekoliko prijetnji smrću. Sjeća se Vove kao vrlo bistrog djeteta, najpametnijeg u razredu. Obožavao je, kaže, ruske bajke i ruski je bio njegov najdraži predmet. Osim toga, volio je pecanje i hrvanje, a usprkos tome što je bio najniži u razredu, uvijek je htio pobijediti u svemu.



Gospođa Putin, iako je prilično neprecizna o odnosu svog supruga i malog Vladimira, kaže da je “Giorgi bio jako strog s djecom, no Vova je bio tiho dijete koje je puno čitalo i nije volio međuljudske odnose”.



Dodatnu težinu cijeloj priči daju čudni događaji koji okružuju to otkriće. Iako je prošlo devet godina otkako je Vera prepoznala svoje dijete na televiziji, a priča je 2000. dospjela do europskih medija, ona je otad dosta uspješno zataškavana. Otkriće se pojavilo u nekoliko europskih publikacija, no svi pokušaji da se dođe do dna priče te otkrije potpuna istina u startu su bili ugušeni. Tako je ruski novinar i medijski mogul Artyom Borovik poginuo u avionskoj nesreći 2000. godine kada je privatnim zrakoplovom letio za Kijev. Njegova smrt mnogima je i danas sumnjiva, a tada je navodno bio korak pred objavljivanje cijele priče o Veri Putin. Tragičnu sudbinu iste godine doživio je i talijanski novinar Antonio Russo kada je, nekoliko trenutaka nakon što je internetom poslao fotografije gospođe Putin u Italiju, ustrijeljen u blizini glavnoga grada Gruzije Tbilisija.



Odbija sve novinare



I dok jedni povlače paralele između Georgea Busha, za kojeg kažu da je krenuo u invaziju na Irak kako bi se osvetio Sadamu Huseinu zbog njegova plana da ubije Busha starijeg, i Putina koji je, prema njihovu viđenju, ovo ljeto napao Gruziju kako bi “izbrisao ostatke svoga djetinjstva”, drugi tvrde da je gospođa Putin rezultat gruzijske briljantne PR mašinerije. Mnogi su kritičari više puta optužili tu malu zemlju da manipulira svjetskim medijima po pitanju sukoba s Rusijom, tvrdeći da su, iako je Rusija dobila rat u kolovozu, Gruzijci odnijeli “propagandnu pobjedu”.



Kako god bilo, Vera Putin već dugo odbija razgovarati s novinarima o svom navodnom sinu, no ipak ga izaziva da dokaže da ona ne govori istinu.



“Ja sam spremna napraviti DNK test, ako je i on”, sve je što danas ima za reći 82-godišnja starica.




Vanja Došen
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2025 03:18