PEKING - Ono što su u svijetu atletike nekad bili Amerikanci i Amerikanke, danas su “reggae boys” i “reggae girls”. Jamajka je predvodnica. Zemlja velika poput polovice New Jerseyja i nemjerljivo siromašnija posramila je cijelu Ameriku. Posljednji put su četiri pojedinačna zlata (100 i 200 metara u obje konkurencije) otišla u jednu zemlju 1988. godine u Seulu. Ponosne su bile Sjedinjene Američke Države. Danas se tim dosegom diči Jamajka. Novi kraljevi sprinta.
Nisu samo trkači iz te otočne države zastupljeni u sprinterskom uspjehu, iako su najveći autori potopa SAD-a. Predstavnici karipskih zemalja popunjavali su većinu staza na startnim listama i osvojili više medalja. Nisu ovo prvi uspjesi karipskih atletičara, ali nikada prije nisu ovako dominirali.
U čemu je tajna uspjeha? Zašto su Jamajčani i njihovi prijatelji iz ostalih karipskih država tako brzi? Ta smo pitanja posljednjih dana i čuli i postavili mnogo puta. Razni ljudi vrte različite verzije. Nitko ne može dovoljno čvrsto dokazati da su baš njegovi argumenti najjači, a kako to najčešće jest, istina je negdje u sredini. Kombinacija gena, prehrane i kvalitetnog treninga stvorila je trenutačno najbrže ljude na Zemlji.
Prvo ćemo o genima. Već smo pisali o zajedničkom istraživanju više sveučilišta s raznih strana svijeta, koja su testirala oko 200 sportaša iz karipskih državica, onih koji su podrijetlom iz zapadne Afrike te ostalih država. Preliminarni zaključak sugerira da kod 70 posto sportaša s Jamajke vlakna mišića zaduženih za brzinu sadrže posebni gen ACTN3 (Actinen) koji proizvodi proteine što povećavaju brzinu i omogućuju zadržavanje visoke brzine.
Genetske predispozicije
U SAD-u je taj gen prisutan kod nešto manje od 60 posto sportaša, a u Australiji kod manje od 30 posto. Osim toga, veći broj atletičara s Jamajke, oko 28 posto, ima dvije identične kopije toga gena u svom tijelu. U SAD-u je taj udio manji od 20 posto.
- Zaključili smo da imamo genetske predispozicije za stvaranje velikog broja novih sprintera - kaže Errol Morrison, predsjednik tamošnjega Sveučilišta tehnologije koje je tek na početku istraživanja.
To je priča o genima. Druga su priča treneri, uvjeti rada, opći odnos prema atletici i sprinterskim disciplinama, pa čak i prehrana. Ni Jamaica Gleaner, jedne od najpopularnijih novina, ne pridaju veliku važnost genetici, osim što hvale izgled Usaina Bolta koji je ostvario izniman uspjeh - na istim je Igrama srušio svjetske rekorde na 100 i 200 metara te kao član štafete 4 x 100 metara. Jedan je rekord bio u njegovu vlasništvu od svibnja ove godine, a preostala dva odolijevala su svjetskim sprinterima 12, odnosno 16 godina.
No, nema sumnje da su genetika i Bog nagradili Bolta određenim vrlinama. Kada ga vidite onako visokog kako lagano i brzo trči, jasno je da može ostvariti odlične rezultate.
- U nogama nosi nevjerojatnu brzinu, a korak mu je dug - pokušao je objasniti Michael Johnson koji je prošli tjedan ostao bez svjetskog rekorda na 200 metara i ostao mu je još onaj na 400. - Nakon što je tome dodao brzinsku izdržljivost, morao sam se oprostiti od jednog rekorda - rekao je Johnson.
Vrlo vjerojatno će se morati oprostiti i od drugog. Samo je pitanje vremena kada će se Bolt okrenuti utrkama na 400 metara.
- Na početku trenažnog procesa priprema se kao trkač na 400 metara - otkrio nam je bivši jamajčanski osvajač medalja, a danas trener Bert Cameron. - To mu je bila priprema za utrke na 200 metara. Zatim se okrenuo sprintevima na 100 metara kada bi razvio brzinu.
Kvalitetni treneri
To nas je dovelo do još jednog objašnjenja za fantastične rezultate jamajčanskih sprintera. Razvili su “know how” i zadržali kvalitetne trenere u zemlji. Trkači više ne moraju odlaziti radi napretka u karijeri.
Netko je spomenuo i prehranu. Jamajčani ni tome ne pridaju veliku važnost. Ne mogu vjerovati da njihov krumpir, zelene banane ili goveđi rep stvaraju najbolje svjetske sprintere. Niti mi.
Dakle, što nam ostaje? Geni koji povećavaju prirodnu nadarenost, obrazovani treneri koji znaju što rade i velika, velika volja za uspjehom.
Atletičari
U nogama nosi nevjerojatnu brzinu, a korak mu je dug
100 metara
Usain Bolt (Jamajka) - svjetski rekord
Richard Thompson (Trinidad i Tobago)
Churandy Martina (Nizozemski Antili)
Asafa Powell (Jamajka)
Michael Frater (Jamajka)
Marc Burns (Trinidad i Tobago)
200 metara
Usain Bolt (Jamajka) - svjetski rekord
Kim Collins (Sveti Kitts i Nevis) - diskvalificiran
Churandy Martina (Nizozemski Antili)
4x100 metara
Jamajka - svjetski rekord
Trinidad i Tobago
Atletičarke
100 m
Shelley Ann Fraser (Jamajka)
Sherone Simpson (Jamajka)
Kerron Stewart (Jamajka)
Jeanette Kwakye (V. Britanija)
Debbie Ferguson (Bahami)
200 m
Veronica Campbell Brown (Jamajka)
Kerron Stewart (Jamajka)
Sherone Simpson (Jamajka)
Debbie Ferguson (Bahami)
Cydonie Mothersill (Kajmansko otočje)
4x100 metara
Nigerija
diskvalifcirana Jamajka
Hrvoje Slišković
Nisu samo trkači iz te otočne države zastupljeni u sprinterskom uspjehu, iako su najveći autori potopa SAD-a. Predstavnici karipskih zemalja popunjavali su većinu staza na startnim listama i osvojili više medalja. Nisu ovo prvi uspjesi karipskih atletičara, ali nikada prije nisu ovako dominirali.
U čemu je tajna uspjeha? Zašto su Jamajčani i njihovi prijatelji iz ostalih karipskih država tako brzi? Ta smo pitanja posljednjih dana i čuli i postavili mnogo puta. Razni ljudi vrte različite verzije. Nitko ne može dovoljno čvrsto dokazati da su baš njegovi argumenti najjači, a kako to najčešće jest, istina je negdje u sredini. Kombinacija gena, prehrane i kvalitetnog treninga stvorila je trenutačno najbrže ljude na Zemlji.
Prvo ćemo o genima. Već smo pisali o zajedničkom istraživanju više sveučilišta s raznih strana svijeta, koja su testirala oko 200 sportaša iz karipskih državica, onih koji su podrijetlom iz zapadne Afrike te ostalih država. Preliminarni zaključak sugerira da kod 70 posto sportaša s Jamajke vlakna mišića zaduženih za brzinu sadrže posebni gen ACTN3 (Actinen) koji proizvodi proteine što povećavaju brzinu i omogućuju zadržavanje visoke brzine.
Genetske predispozicije
U SAD-u je taj gen prisutan kod nešto manje od 60 posto sportaša, a u Australiji kod manje od 30 posto. Osim toga, veći broj atletičara s Jamajke, oko 28 posto, ima dvije identične kopije toga gena u svom tijelu. U SAD-u je taj udio manji od 20 posto.
- Zaključili smo da imamo genetske predispozicije za stvaranje velikog broja novih sprintera - kaže Errol Morrison, predsjednik tamošnjega Sveučilišta tehnologije koje je tek na početku istraživanja.
To je priča o genima. Druga su priča treneri, uvjeti rada, opći odnos prema atletici i sprinterskim disciplinama, pa čak i prehrana. Ni Jamaica Gleaner, jedne od najpopularnijih novina, ne pridaju veliku važnost genetici, osim što hvale izgled Usaina Bolta koji je ostvario izniman uspjeh - na istim je Igrama srušio svjetske rekorde na 100 i 200 metara te kao član štafete 4 x 100 metara. Jedan je rekord bio u njegovu vlasništvu od svibnja ove godine, a preostala dva odolijevala su svjetskim sprinterima 12, odnosno 16 godina.
No, nema sumnje da su genetika i Bog nagradili Bolta određenim vrlinama. Kada ga vidite onako visokog kako lagano i brzo trči, jasno je da može ostvariti odlične rezultate.
- U nogama nosi nevjerojatnu brzinu, a korak mu je dug - pokušao je objasniti Michael Johnson koji je prošli tjedan ostao bez svjetskog rekorda na 200 metara i ostao mu je još onaj na 400. - Nakon što je tome dodao brzinsku izdržljivost, morao sam se oprostiti od jednog rekorda - rekao je Johnson.
Vrlo vjerojatno će se morati oprostiti i od drugog. Samo je pitanje vremena kada će se Bolt okrenuti utrkama na 400 metara.
- Na početku trenažnog procesa priprema se kao trkač na 400 metara - otkrio nam je bivši jamajčanski osvajač medalja, a danas trener Bert Cameron. - To mu je bila priprema za utrke na 200 metara. Zatim se okrenuo sprintevima na 100 metara kada bi razvio brzinu.
Kvalitetni treneri
To nas je dovelo do još jednog objašnjenja za fantastične rezultate jamajčanskih sprintera. Razvili su “know how” i zadržali kvalitetne trenere u zemlji. Trkači više ne moraju odlaziti radi napretka u karijeri.
Netko je spomenuo i prehranu. Jamajčani ni tome ne pridaju veliku važnost. Ne mogu vjerovati da njihov krumpir, zelene banane ili goveđi rep stvaraju najbolje svjetske sprintere. Niti mi.
Dakle, što nam ostaje? Geni koji povećavaju prirodnu nadarenost, obrazovani treneri koji znaju što rade i velika, velika volja za uspjehom.
Atletičari
U nogama nosi nevjerojatnu brzinu, a korak mu je dug
|
Dominacija karipskih atletičara
|
| O Usainu Boltu
|
Usain Bolt (Jamajka) - svjetski rekord
Richard Thompson (Trinidad i Tobago)
Churandy Martina (Nizozemski Antili)
Asafa Powell (Jamajka)
Michael Frater (Jamajka)
Marc Burns (Trinidad i Tobago)
200 metara
Usain Bolt (Jamajka) - svjetski rekord
Kim Collins (Sveti Kitts i Nevis) - diskvalificiran
Churandy Martina (Nizozemski Antili)
| Geni im povećavaju prirodnu nadarenost, a njihovi treneri znaju što rade. U tome je tajna uspjeha...
|
4x100 metara
Jamajka - svjetski rekord
Trinidad i Tobago
Atletičarke
100 m
Shelley Ann Fraser (Jamajka)
Sherone Simpson (Jamajka)
Kerron Stewart (Jamajka)
Jeanette Kwakye (V. Britanija)
Debbie Ferguson (Bahami)
200 m
| Jamajčani su potopili SAD, ali ne samo oni, tu su i drugi s Kariba |
Kerron Stewart (Jamajka)
Sherone Simpson (Jamajka)
Debbie Ferguson (Bahami)
Cydonie Mothersill (Kajmansko otočje)
4x100 metara
Nigerija
diskvalifcirana Jamajka
Hrvoje Slišković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....