Ivan Maleković, dopredsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, već jedanaest godina ima ured, jedan od tri koja posluju u Velikoj Gorici, sedmom po veličini gradu u Hrvatskoj. U tu je profesiju došao nakon što je sedam godina radio kao sudac i onda još dvije i pol kao zamjenik javnog pravobranitelja Republike Hrvatske. Danas ima osam zaposlenih u vlastitom biznisu.
- To mi je bio izazov. Vjerovao sam da će se posao bilježnika širiti - ispričao nam je Maleković, jedan od 86 sudaca koji su sredinom devedesetih zatrpane sudnice zamijenili javnobilježničkim kancelarijama. Pokazalo se da je imao dobar nos za posao.
Ovlasti javnih bilježnika u međuvremenu su se s ovjere potpisa proširile na složenije i unosnije transakcije, potvrde ugovora, ostavinske rasprave i dio ovrha. Maleković ne skriva da se bavi unosni poslom, ali se žali na goleme troškove te visoke poreze i davanja državi.
Tu su i premije osiguranja jer bilježnici imovinom odgovaraju za moguću štetu klijentima. Mjesečne premije osiguranja kreću se od nekoliko tisuća kuna do nekoliko tisuća eura, a premaši li šteta počinjena stranci osiguranu svotu, bilježnik može ostati i bez cijele imovine. Poslovna su tajna godišnji prihodi ureda, ali Maleković priznaje da su plaće zaposlenika u njegovu uredu daleko veće od prosjeka plaća u pravosuđu.
- Dok sam bio sudac, vozio sam jugića, a sad vozim puno bolji automobil. Sigurno bih takav automobil vozio i da sam ostao sudac, ali uz puno više muke i uz podizanje kredita - opisao je Maleković isplativost javnobilježničkog posla.
- Sigurno je da dobro stojimo. To nije tajna. Tim novcem kupujemo svoju neovisnost jer ako imaš status, nitko te ne može kupiti bez obzira na vrijednost posla koji se obavlja. Status bilježnika je stvoren kvalitetom i složenošću posla koji radimo, a ne zato što krademo i lažemo. Nije riječ o lupanju žigova, nego o provjerema i ovjerama vrlo složenih predmeta - reagirao je Maleković na dojam uvriježen u javnosti da su bilježnici zaštićena kasta koja zarađuje na udaranju štambilja, a da ih od konkurencije štiti zakonom propisano pravilo da na svakih 20 tisuća stanovnika može biti samo jedan. Time je ukupan broj bilježnika u zemlji sveden na njih 254.
Rasprava o povlaštenom položaju notara ne vodi se samo kod nas. Ni u Europskoj Uniji nisu zadovoljni zaštićenim položajem koji uživaju bilježnici. Iz Europske komisije prošlog su tjedna najavili da bi javni bilježnici u 17 europskih zemalja uskoro mogli izgubiti neke od povlastica.
U Europi se već godinama vode rasprave kako na tržišno prihvatljiviji način regulirati slobodne profesije u koje, osim računovođa, odvjetnika, arhitekata, inženjera i farmaceuta svsrtavaju i javne bilježnike. Europska komisija želi smanjiti troškove pravnih postupaka, uključujući sklapanje ugovora o kupnji nekretnina, ali i bračnih ugovora. U Bruxellesu su uvjereni da se notari, koji u većini europskih država, pa tako i u Hrvatskoj imaju ekskluzivno pravo ovjeravanja složenih i skupih transakcija, moraju suočiti s konkurencijom inozemnih odvjetnika.
Očekuje se da će ovaj potez Europske komisije naići na otpor ne samo bilježnika nego i moćnih zemalja članica kao što su Njemačka i Francuska te Austrija, u kojima tu profesiju smatraju integralnim dijelom pravnog sustava. Jedan od ciljeva Komisije je ukloniti barijere koje strancima zabranjuju da se bave javnobilježničkim poslom jer je takva vrsta diskriminacije u suprotnosti s principima ugrađenim u tržišni sustav EU. Ograničeni broj notara koji mogu poslovati u pojedinoj regiji također još je jedna odredba koju Komisija želi ukinuti.
U pozadini te europske rasprave leži sukob između anglosaksonskog pravnog sustava, koji gotovo ne poznaje institut notara, i europskog kontinentalnog prava. No, čini se da bi tek presuda najvišeg suda EU, Europskog suda pravde, mogla doista natjerati većinu europskih zemalja da otvori notarsko tržište strancima i poveća konkurenciju.
Premda pravila unutarnjeg tržišta EU pa ni direktive Komisije nisu obvezujući za Hrvatsku koja nije punopravna članica Unije, Bruxelles dobro gleda na zemlje kandidate koje i prije članstva ugrade direktive u svoj sustav. To se tumači kao pokazatelj zrelosti i europskog ponašanja pa se može očekivati da će i u Hrvatskoj, liberalizira li se tržište javnobilježničkih usluga u ostatku Europe, doći do znatnih promjena u položaju bilježnika.
Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ante Ilić zna za europsku diskusiju o privilegiranom položaju notara, ali vjeruje da se u skoroj budućnosti neće puno toga promijeniti.
- Počelo je prije nekoliko godina s Talijanom Mariom Montijem, koji je u Komisiji bio zadužen za unutarnje tržište i usluge. Kao američki đak obrazovan na Yaleu, on je postavio pitanje ekskluziviteta javnih bilježnika. Nedavna akcija Komisije treća je u posljednjih nekoliko godina. Svakih nekoliko godina u EU se postavi pitanje slobodnih zanimanja da bi nakon nekog vremena bilježnici bili izuzeti iz kruga slobodnih zanimanja jer bilježnici to nisu - ustvrdio je Ilić, argumentirajući da su javni bilježnici osobe od javnog povjerenja koje obavljaju javne poslove. Bilježnici, smatra, ne mogu biti svrstani u slobodna zanimanja jer ih imenuje ministar, on im određuje tarifu, ne mogu mijenjati mjesto rada i ne smiju se reklamirati.
- Kao što se suci ne mogu naći na tržištu, tako ne bi smjeli niti bilježnici. Mi smo državna uprava, a državna uprava ne može na tržište. Služba nije zacementirana, ona je otvorena prema novostima, ali smatramo da bi potpuno otvaranje profesije svima koji bi se time htjeli baviti bio kraj javnobilježničke institucije - zaključio je Ilić.
Odvjetnike je, međutim, uznemirila najava iz prvog čitanja izmjena zakona o javnom bilježništvu kojima se bilježnicima htjelo dati i dodatne ovlasti: sastavljanje privatnih isprava odnosno tužbi, ovršnih prijedloga te svih vrsta ugovora. Proširenje posla notara nimalo se ne sviđa predsjedniku Hrvatske odvjetničke komore Leu Andreisu.
- Oni su tu da brinu za formu, a za sadržaj odgovaraju odvjetnici. To što si netko želi bez temelja prigrabiti još posla, druga je stvar. Takva odredba dovela bi bilježnike u situaciju da prestanu biti neovisni i nepristrani jer ako, primjerice, netko sastavlja 30-ak tisuća ovršnih prijedloga za neko javno poduzeće, onda ne može biti neovisan - smatra Andreis, koji je uvjeren da će se u drugom čitanju Zakona to ispraviti. U odvjetničkim krugovima pozdravljaju izmjene Zakona kojima bi Ministarstvo pravosuđa moglo povećati broj javnobilježničkih ureda.
- Sigurno je da postoji puno pravnika s položenim ispitima koji bi htjeli postati bilježnici, a ne mogu zbog ograničenog broja licenci. To je privlačan posao s osiguranom egzistencijom jer im je serviran na tanjuru i jedino što trebaju jest obavljati uredno i po zakonu. Odvjetnici se, kao i bilježnici, ne smiju reklamirati, a prepušteni smo tržištu - rekao je Andreis.
S njim se ne slažu predstavnici javnih bilježnika, u čijoj Komori, naprotiv, smatraju da bi se ulazak u službu trebalo dodatno ograničiti uvjetom da se novi javni bilježnici regrutiraju isključivo iz redova prisjednika, dakle osoba koje imaju iste kvalifikacije kao i bilježnici, ali još nemaju ured ni licencu pa se radom kod ovlaštenog bilježnika pripremaju za samostalan rad kad se oslobodi mjesto.
- Naravno da se ne zalažemo da to bude nasljedna funkcija, ali bilo bi dobro propisati da prisjednici iz određenog ureda imaju prednost u preuzimanju ureda. U Austriji se zna četiri godine unaprijed tko će preuzeti ured kako bi se osigurao kontinuitet i pravovremeno preuzimanje spisa. Možda ima primjera da djeca javnih bilježnika rade kao prisjednici u uredu roditelja, ali to doista nije čest slučaj - rekao nam je Maleković.
Iako je zbog nesavjesnog rada tijekom mandata razriješila šest ili sedam bilježnika, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt uvjerena je da populistički argumenti o njihovim nepotrebno visokim zaradama nisu na mjestu jer dobro zarađuje samo njih 30-ak posto koji su na atraktivnim lokacijama u većim gradovima. S njom se slaže i Ilić koji dodaje da oko 40 posto bilježnika po manjim gradovima radi na rubu egzistencije. Škare-Ožbolt, za čijeg su mandata bilježnici dobili dio ovršnih postupaka, smatra da im treba dati još veći djelokrug rada i opseg posla.
- Moj je plan bio digitalizacijom Gruntovnice ovlastiti bilježnike da pametnim karticama dobiju pristup zemljišnim knjigama te da, primjerice, odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora i isplate digitalnim putem upišu vlasništvo ili provjere čistoću vlasništva. Tako bi spriječili da u zagrebačku Gruntovnicu dnevno ulazi 2000 ljudi dok u münchenskoj samo 30 ljudi na dan dođe tražiti informacije. A i to su uglavnom odvjetnici - objasnila je Škare-Ožbolt.
No, IDS-ovac Damir Kajin nema ni povjerenja niti lijepih riječi za bilježnike pa nam je tako ponovio svoju ocjenu iz Sabora da su bilježnici kasta koja dere kožu s leđa građana.
- Najveća je odgovornost na Saboru i izvršnoj vlasti koja 'ne dopušta' konkurenciju pa nije nepoznato da se 'pečat' kupuje i za 100 tisuća eura. Tarife su im besramne, jer je utjecaj prvih ljudi njihove Komore na izvršnu vlast toliko jak da predlažu tarife koje potom elegantno prođu saborsku proceduru - tvrdi Kajin, koji nema ništa protiv da se bilježničko tržište otvori i za notare iz EU iako je uvjeren da bi, eventualno, zainteresiranih bilo samo iz Slovenije.
- Sedamdeset posto zarade ide u proračun - odgovaraju iz javnobilježničke komore. Poručuju da od onoga što ostane kad se plati PDV, ostali porezi i sve pristojbe valja još platiti osiguranje, amortizaciju ureda, službenike, opremu i druge troškove. Tako od 46 kuna za ovjeru potpisa notaru ostaje oko 11 kuna - kaže Ilić.
Najviša zakonom određena tarifa iznosi 40 tisuća kuna, od čega javnom bilježniku može ostati 12 tisuća. Gleda li se pitanje cijena javnobilježničkih usluga na taj način, moglo bi se reći da je država s bilježnicima sklopila unosno javno-privatno partnerstvo u kojem obje strane dobro zarađuju na račun građana koji ih u većini poslova ne mogu zaobići.
Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi određena je visina tarife od 250 kuna do 40 000 kuna, ovisno o vrijednosti predmeta spora. Tarifa se može odrediti i prema vremenu potrebnom za pripremu određene službene radnje ili paušalno kada je riječ o nekom jednoobraznom poslu. U ostavinskim postupcima tarifa javnog bilježnika kreće se od 30 kuna do 2500 kuna ovisno o vrijednosti naslijeđene imovine, dok u ovršnim postupcima ona iznosi od 80 kuna do 5000 kuna što ovisi o visini neplaćenog duga.
Premda se u medijima spekuliralo kako zarade zaposlenih u javnobilježničkim uredima prelaze i 15 tisuća kuna iz krugova javnih bilježnika to oštro demantiraju.
Ne želeći otkrivati takav poslovni detalj ipak su rekli da u srednje velikim uredima osnovna plaća prisjednika iznosi oko 8500 kuna što je u rangu plaće suca Općinskog suda s tim da, za razliku od suca, za prekovremeni rad i dodatni angažman može biti i dodatno nagrađen. U izuzetno jakim javnobilježničkim uredima kakvih je petnaestak u Hrvatskoj, osnovne plaće prisjednika penju se na 12 tisuća kuna.
- Banka te šalje svom javnom bilježniku i ako građanin ode nekom drugom i vrati se s urednom ovjerom, u banci mu rade problem. Isto se dogodilo i s ovrhama jer HTV, elektra i drugio veliki klijenti daju svoje predmete točno određenom bilježniku, a svrha je bila da se rasterete sudovi i da posla bilježnicima u manjim mjestima koji nisu toliko opterećeni - rekla je Škare-Ožbolt. Na taj je problem upozorila i njezina prethodinica u ministarskoj fotelji Ingrid Antičević-Marinović koja rješenje vidi u uvođenju kvota jer bi se na taj način posao ravnomjerno rasporedio.
Tina Lakić
- To mi je bio izazov. Vjerovao sam da će se posao bilježnika širiti - ispričao nam je Maleković, jedan od 86 sudaca koji su sredinom devedesetih zatrpane sudnice zamijenili javnobilježničkim kancelarijama. Pokazalo se da je imao dobar nos za posao.
Ovlasti javnih bilježnika u međuvremenu su se s ovjere potpisa proširile na složenije i unosnije transakcije, potvrde ugovora, ostavinske rasprave i dio ovrha. Maleković ne skriva da se bavi unosni poslom, ali se žali na goleme troškove te visoke poreze i davanja državi.
Tu su i premije osiguranja jer bilježnici imovinom odgovaraju za moguću štetu klijentima. Mjesečne premije osiguranja kreću se od nekoliko tisuća kuna do nekoliko tisuća eura, a premaši li šteta počinjena stranci osiguranu svotu, bilježnik može ostati i bez cijele imovine. Poslovna su tajna godišnji prihodi ureda, ali Maleković priznaje da su plaće zaposlenika u njegovu uredu daleko veće od prosjeka plaća u pravosuđu.
- Dok sam bio sudac, vozio sam jugića, a sad vozim puno bolji automobil. Sigurno bih takav automobil vozio i da sam ostao sudac, ali uz puno više muke i uz podizanje kredita - opisao je Maleković isplativost javnobilježničkog posla.
- Sigurno je da dobro stojimo. To nije tajna. Tim novcem kupujemo svoju neovisnost jer ako imaš status, nitko te ne može kupiti bez obzira na vrijednost posla koji se obavlja. Status bilježnika je stvoren kvalitetom i složenošću posla koji radimo, a ne zato što krademo i lažemo. Nije riječ o lupanju žigova, nego o provjerema i ovjerama vrlo složenih predmeta - reagirao je Maleković na dojam uvriježen u javnosti da su bilježnici zaštićena kasta koja zarađuje na udaranju štambilja, a da ih od konkurencije štiti zakonom propisano pravilo da na svakih 20 tisuća stanovnika može biti samo jedan. Time je ukupan broj bilježnika u zemlji sveden na njih 254.
Rasprava o povlaštenom položaju notara ne vodi se samo kod nas. Ni u Europskoj Uniji nisu zadovoljni zaštićenim položajem koji uživaju bilježnici. Iz Europske komisije prošlog su tjedna najavili da bi javni bilježnici u 17 europskih zemalja uskoro mogli izgubiti neke od povlastica.
U Europi se već godinama vode rasprave kako na tržišno prihvatljiviji način regulirati slobodne profesije u koje, osim računovođa, odvjetnika, arhitekata, inženjera i farmaceuta svsrtavaju i javne bilježnike. Europska komisija želi smanjiti troškove pravnih postupaka, uključujući sklapanje ugovora o kupnji nekretnina, ali i bračnih ugovora. U Bruxellesu su uvjereni da se notari, koji u većini europskih država, pa tako i u Hrvatskoj imaju ekskluzivno pravo ovjeravanja složenih i skupih transakcija, moraju suočiti s konkurencijom inozemnih odvjetnika.
Očekuje se da će ovaj potez Europske komisije naići na otpor ne samo bilježnika nego i moćnih zemalja članica kao što su Njemačka i Francuska te Austrija, u kojima tu profesiju smatraju integralnim dijelom pravnog sustava. Jedan od ciljeva Komisije je ukloniti barijere koje strancima zabranjuju da se bave javnobilježničkim poslom jer je takva vrsta diskriminacije u suprotnosti s principima ugrađenim u tržišni sustav EU. Ograničeni broj notara koji mogu poslovati u pojedinoj regiji također još je jedna odredba koju Komisija želi ukinuti.
U pozadini te europske rasprave leži sukob između anglosaksonskog pravnog sustava, koji gotovo ne poznaje institut notara, i europskog kontinentalnog prava. No, čini se da bi tek presuda najvišeg suda EU, Europskog suda pravde, mogla doista natjerati većinu europskih zemalja da otvori notarsko tržište strancima i poveća konkurenciju.
Premda pravila unutarnjeg tržišta EU pa ni direktive Komisije nisu obvezujući za Hrvatsku koja nije punopravna članica Unije, Bruxelles dobro gleda na zemlje kandidate koje i prije članstva ugrade direktive u svoj sustav. To se tumači kao pokazatelj zrelosti i europskog ponašanja pa se može očekivati da će i u Hrvatskoj, liberalizira li se tržište javnobilježničkih usluga u ostatku Europe, doći do znatnih promjena u položaju bilježnika.
Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ante Ilić zna za europsku diskusiju o privilegiranom položaju notara, ali vjeruje da se u skoroj budućnosti neće puno toga promijeniti.
- Počelo je prije nekoliko godina s Talijanom Mariom Montijem, koji je u Komisiji bio zadužen za unutarnje tržište i usluge. Kao američki đak obrazovan na Yaleu, on je postavio pitanje ekskluziviteta javnih bilježnika. Nedavna akcija Komisije treća je u posljednjih nekoliko godina. Svakih nekoliko godina u EU se postavi pitanje slobodnih zanimanja da bi nakon nekog vremena bilježnici bili izuzeti iz kruga slobodnih zanimanja jer bilježnici to nisu - ustvrdio je Ilić, argumentirajući da su javni bilježnici osobe od javnog povjerenja koje obavljaju javne poslove. Bilježnici, smatra, ne mogu biti svrstani u slobodna zanimanja jer ih imenuje ministar, on im određuje tarifu, ne mogu mijenjati mjesto rada i ne smiju se reklamirati.
- Kao što se suci ne mogu naći na tržištu, tako ne bi smjeli niti bilježnici. Mi smo državna uprava, a državna uprava ne može na tržište. Služba nije zacementirana, ona je otvorena prema novostima, ali smatramo da bi potpuno otvaranje profesije svima koji bi se time htjeli baviti bio kraj javnobilježničke institucije - zaključio je Ilić.
Odvjetnike je, međutim, uznemirila najava iz prvog čitanja izmjena zakona o javnom bilježništvu kojima se bilježnicima htjelo dati i dodatne ovlasti: sastavljanje privatnih isprava odnosno tužbi, ovršnih prijedloga te svih vrsta ugovora. Proširenje posla notara nimalo se ne sviđa predsjedniku Hrvatske odvjetničke komore Leu Andreisu.
- Oni su tu da brinu za formu, a za sadržaj odgovaraju odvjetnici. To što si netko želi bez temelja prigrabiti još posla, druga je stvar. Takva odredba dovela bi bilježnike u situaciju da prestanu biti neovisni i nepristrani jer ako, primjerice, netko sastavlja 30-ak tisuća ovršnih prijedloga za neko javno poduzeće, onda ne može biti neovisan - smatra Andreis, koji je uvjeren da će se u drugom čitanju Zakona to ispraviti. U odvjetničkim krugovima pozdravljaju izmjene Zakona kojima bi Ministarstvo pravosuđa moglo povećati broj javnobilježničkih ureda.
- Sigurno je da postoji puno pravnika s položenim ispitima koji bi htjeli postati bilježnici, a ne mogu zbog ograničenog broja licenci. To je privlačan posao s osiguranom egzistencijom jer im je serviran na tanjuru i jedino što trebaju jest obavljati uredno i po zakonu. Odvjetnici se, kao i bilježnici, ne smiju reklamirati, a prepušteni smo tržištu - rekao je Andreis.
S njim se ne slažu predstavnici javnih bilježnika, u čijoj Komori, naprotiv, smatraju da bi se ulazak u službu trebalo dodatno ograničiti uvjetom da se novi javni bilježnici regrutiraju isključivo iz redova prisjednika, dakle osoba koje imaju iste kvalifikacije kao i bilježnici, ali još nemaju ured ni licencu pa se radom kod ovlaštenog bilježnika pripremaju za samostalan rad kad se oslobodi mjesto.
- Naravno da se ne zalažemo da to bude nasljedna funkcija, ali bilo bi dobro propisati da prisjednici iz određenog ureda imaju prednost u preuzimanju ureda. U Austriji se zna četiri godine unaprijed tko će preuzeti ured kako bi se osigurao kontinuitet i pravovremeno preuzimanje spisa. Možda ima primjera da djeca javnih bilježnika rade kao prisjednici u uredu roditelja, ali to doista nije čest slučaj - rekao nam je Maleković.
Iako je zbog nesavjesnog rada tijekom mandata razriješila šest ili sedam bilježnika, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt uvjerena je da populistički argumenti o njihovim nepotrebno visokim zaradama nisu na mjestu jer dobro zarađuje samo njih 30-ak posto koji su na atraktivnim lokacijama u većim gradovima. S njom se slaže i Ilić koji dodaje da oko 40 posto bilježnika po manjim gradovima radi na rubu egzistencije. Škare-Ožbolt, za čijeg su mandata bilježnici dobili dio ovršnih postupaka, smatra da im treba dati još veći djelokrug rada i opseg posla.
- Moj je plan bio digitalizacijom Gruntovnice ovlastiti bilježnike da pametnim karticama dobiju pristup zemljišnim knjigama te da, primjerice, odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora i isplate digitalnim putem upišu vlasništvo ili provjere čistoću vlasništva. Tako bi spriječili da u zagrebačku Gruntovnicu dnevno ulazi 2000 ljudi dok u münchenskoj samo 30 ljudi na dan dođe tražiti informacije. A i to su uglavnom odvjetnici - objasnila je Škare-Ožbolt.
No, IDS-ovac Damir Kajin nema ni povjerenja niti lijepih riječi za bilježnike pa nam je tako ponovio svoju ocjenu iz Sabora da su bilježnici kasta koja dere kožu s leđa građana.
- Najveća je odgovornost na Saboru i izvršnoj vlasti koja 'ne dopušta' konkurenciju pa nije nepoznato da se 'pečat' kupuje i za 100 tisuća eura. Tarife su im besramne, jer je utjecaj prvih ljudi njihove Komore na izvršnu vlast toliko jak da predlažu tarife koje potom elegantno prođu saborsku proceduru - tvrdi Kajin, koji nema ništa protiv da se bilježničko tržište otvori i za notare iz EU iako je uvjeren da bi, eventualno, zainteresiranih bilo samo iz Slovenije.
- Sedamdeset posto zarade ide u proračun - odgovaraju iz javnobilježničke komore. Poručuju da od onoga što ostane kad se plati PDV, ostali porezi i sve pristojbe valja još platiti osiguranje, amortizaciju ureda, službenike, opremu i druge troškove. Tako od 46 kuna za ovjeru potpisa notaru ostaje oko 11 kuna - kaže Ilić.
Najviša zakonom određena tarifa iznosi 40 tisuća kuna, od čega javnom bilježniku može ostati 12 tisuća. Gleda li se pitanje cijena javnobilježničkih usluga na taj način, moglo bi se reći da je država s bilježnicima sklopila unosno javno-privatno partnerstvo u kojem obje strane dobro zarađuju na račun građana koji ih u većini poslova ne mogu zaobići.
Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi određena je visina tarife od 250 kuna do 40 000 kuna, ovisno o vrijednosti predmeta spora. Tarifa se može odrediti i prema vremenu potrebnom za pripremu određene službene radnje ili paušalno kada je riječ o nekom jednoobraznom poslu. U ostavinskim postupcima tarifa javnog bilježnika kreće se od 30 kuna do 2500 kuna ovisno o vrijednosti naslijeđene imovine, dok u ovršnim postupcima ona iznosi od 80 kuna do 5000 kuna što ovisi o visini neplaćenog duga.
Premda se u medijima spekuliralo kako zarade zaposlenih u javnobilježničkim uredima prelaze i 15 tisuća kuna iz krugova javnih bilježnika to oštro demantiraju.
Ne želeći otkrivati takav poslovni detalj ipak su rekli da u srednje velikim uredima osnovna plaća prisjednika iznosi oko 8500 kuna što je u rangu plaće suca Općinskog suda s tim da, za razliku od suca, za prekovremeni rad i dodatni angažman može biti i dodatno nagrađen. U izuzetno jakim javnobilježničkim uredima kakvih je petnaestak u Hrvatskoj, osnovne plaće prisjednika penju se na 12 tisuća kuna.
Prisjedniku plaća i do 12 tisuća kuna
|
- Banka te šalje svom javnom bilježniku i ako građanin ode nekom drugom i vrati se s urednom ovjerom, u banci mu rade problem. Isto se dogodilo i s ovrhama jer HTV, elektra i drugio veliki klijenti daju svoje predmete točno određenom bilježniku, a svrha je bila da se rasterete sudovi i da posla bilježnicima u manjim mjestima koji nisu toliko opterećeni - rekla je Škare-Ožbolt. Na taj je problem upozorila i njezina prethodinica u ministarskoj fotelji Ingrid Antičević-Marinović koja rješenje vidi u uvođenju kvota jer bi se na taj način posao ravnomjerno rasporedio.
Posebni ugovori s bankamaTihi rat vodi se i unutar same javnobilježničke struke i to zbog činjenice da dio velikih ureda imaju ekskluzivne sporazume s bankama da za njih obavljaju određene poslove. To pitanje zakonom za sada nije regulirano, ali mnogi, uključujući i bivšu ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt smatraju da je takva praksa nedopustiva. |
Tina Lakić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....