DRNIŠ - Gradnjom brane na rijeci Čikoli jugostočno od Drniša, na prostoru između Gradca i Umljanovića, nastat će akumulacijsko jezero koje će zauvijek riješiti problem bujičnih poplava i omogućiti stalno navodnjavanje plodnog Petrova polja i razvoj poljoprivrede.
Brana na Čikoli bit će sagrađena u sklopu nacionalnog programa navodnjavanja u Hrvatskoj, a prihvaćen je projekt pod nazivom Čikola 2, jedan od četiri predložena, koji najbolje odgovara potrebama Drniša i njegovim razvojnim planovima.
Jezero koje će nastati gradnjom brane na rijeci Čikoli bit će treća umjetna akumulacija u Šibensko-kninskoj županiji.
Prve dvije akumulacije nastale su u prvoj polovici prošlog stoljeća na rijeci Krki kod Oklaja i na rijeci Butižnici kod Golubića. Riječ je o Brljanskom i Golobićkom jezeru, a oba su nastala zbog akumulacije vode za potrebe hidrocentrala Miljacka i Golubić.
Zbog gradnje brana i centrala na Krki i Butižnici, Šibensko-kninska županija je ostala bez čak pet slapova, među kojima je i najviši hrvatski slap Manojlovac.
Naime, kada u Krki i Butižnici nema dovoljno vode, presahnu slapovi Miljacka, Rošnjak, Manojlovac i Brljan, a na Butižnici već odavno nema nekad poznatog Golubićkog slapa. S Čikolom neće biti takav slučaj, ali će prije gradnje brane biti potrebna opsežna istraživanja i posebno pažljivo napravljena studija utjecaja na okoliš jer je riječ o rijeci ponornici.
Rijeka Čikola nakon mirnog toka kroz Petrovo polje u Drnišu ulazi u kanjon, a u Krku se ulijeva neposredno iznad Skradinskog buka. Jedna je od najmanje poznatih i najslabije istraženih hrvatskih rijeka.
Njeno ušće, sutok s rijekom Krkom i južni dio kanjona zajedno sa srednjovjekovnom utvrdom Ključica nalaze se u granicama Nacionalnog parka Krka i temeljni su prirodni fenomeni zbog kojih je i osnovan.
Stanko Ferić
Brana na Čikoli bit će sagrađena u sklopu nacionalnog programa navodnjavanja u Hrvatskoj, a prihvaćen je projekt pod nazivom Čikola 2, jedan od četiri predložena, koji najbolje odgovara potrebama Drniša i njegovim razvojnim planovima.
Jezero koje će nastati gradnjom brane na rijeci Čikoli bit će treća umjetna akumulacija u Šibensko-kninskoj županiji.
Prve dvije akumulacije nastale su u prvoj polovici prošlog stoljeća na rijeci Krki kod Oklaja i na rijeci Butižnici kod Golubića. Riječ je o Brljanskom i Golobićkom jezeru, a oba su nastala zbog akumulacije vode za potrebe hidrocentrala Miljacka i Golubić.
Zbog gradnje brana i centrala na Krki i Butižnici, Šibensko-kninska županija je ostala bez čak pet slapova, među kojima je i najviši hrvatski slap Manojlovac.
Naime, kada u Krki i Butižnici nema dovoljno vode, presahnu slapovi Miljacka, Rošnjak, Manojlovac i Brljan, a na Butižnici već odavno nema nekad poznatog Golubićkog slapa. S Čikolom neće biti takav slučaj, ali će prije gradnje brane biti potrebna opsežna istraživanja i posebno pažljivo napravljena studija utjecaja na okoliš jer je riječ o rijeci ponornici.
Rijeka Čikola nakon mirnog toka kroz Petrovo polje u Drnišu ulazi u kanjon, a u Krku se ulijeva neposredno iznad Skradinskog buka. Jedna je od najmanje poznatih i najslabije istraženih hrvatskih rijeka.
Njeno ušće, sutok s rijekom Krkom i južni dio kanjona zajedno sa srednjovjekovnom utvrdom Ključica nalaze se u granicama Nacionalnog parka Krka i temeljni su prirodni fenomeni zbog kojih je i osnovan.
Stanko Ferić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....