JUAN ANTONIO GINER Simpatični Španjolac bogate novinarske karijere, predstavlja se kao najveći živući obožavatelj novina. To vjerojatno i jest. Nekadašnji urednik i novinar predsjednik je Innovationa, najuglednije svjetske tvrtke za medijsko konzultiranje, a radi s brojnim novinama diljem svijeta. ‘Kvaliteta, kvaliteta, kvaliteta’, ‘manje je više’ i ‘agresivno istraživanje svake teme, a posebno lakših tema’ Ginerove su mantre kojima urednike tjera na podizanje razine produkcije. Zvuče banalno, no u praksi su iznimno teške za provedbu. Jednom je na sastanku s urednicima Jutarnjeg izuo desnu cipelu i počeo njome nabijati po stolu kako bi privukao pozornost. Ima titulu doktora prava, a predaje na Harvardu, Stanfordu i Columbiji.
Prije nekoliko godina susreo sam se s jednim od klijenata INNOVATION-a: Alejandrom Mirom Quesadaom, buntovnim i iskrenim urednikom najstarijih latinoameričkih novina El Comercio koje je njegova obitelj pokrenula prije dva stoljeća u glavnom gradu Perua Limi.
Pitao sam ga o detaljima konfiskacije i vraćanja u privatno vlasništvo njihovih novina tijekom vojnog režima koji je okončan kada je demokracija ponovno uspostavljena, a brutalni diktator svrgnut.
Mi smo sluge čitatelja
“Što ste osjećali kada su se novine vratile u vaše vlasništvo?”, pitao sam ga, očekivajući dugu priču ispunjenu emocijama i zadovoljstvom.
Međutim, g. Miro Quesada kratko mi je odgovorio tihim glasom:
“Juan Antonio, mi zapravo nikada nismo izgubili te novine. Niti ih je vojna hunta posjedovala, kao što ih niti mi nikada nismo posjedovali. Ove novine uvijek su bile u vlasništvu svojih čitatelja. A mi smo samo njihove sluge”.
Nikada neću zaboraviti tu snažnu lekciju, jer to je prava tajna koja se krije iza svakih velikih novina. One su uvijek nešto više od običnog medijskog poslovnog poduhvata. Zato Jutarnji list nisu tek “samo novine”. On je bio, jest i mora biti društvena institucija. Jer pripada čitateljima.
Jutarnji list osnovao je 1998. Ninoslav Pavić, ali kao i druge najbolje svjetske novine, i ta publikacija je novinarska društvena institucija koja zastupa ideje i ideale slobode, demokracije i javnog servisa. Priča je uvijek ista: hrabri novinar s vizijom vodi tim pozitivnih luđaka i pokreće novine nakon godina života u društvu bez medijskih i političkih sloboda. I pri tome koristi najdjelotvornije oružje protiv korupcije, zakulisnih igara, laži i manipulacija: watchdog novinarstvo.
Igra teče ovako: objavi i budi proklet.
Ista priča bila je iza Le Mondea kada je Hubert Beuve-Mery pokrenuo ove velike novine, njemačkog Die Welta, portugalskog Expressoa, španjolskog El Paisa ili Gazete Wyborcze u Poljskoj.
Kao Beuve-Mery u Parizu, Springer u Berlinu, Pinto Balsemao u Lisabonu, Cebrián u Madridu ili Michnik u Varšavi, Ninoslav Pavić u Zagrebu vidio je potrebu za novim glasom, novim idejama i novim načinom služenja interesima hrvatskog naroda.
Te novine danas su glasnikom priče o ovoj zemlji i one se bez straha ili pristranosti bore za bolje društvo, objavljivanjem relevantnih činjenica, pluralističkih mišljenja i pametnih analiza koji pomažu razumjeti probleme i boriti se s izazovima pred kojima stoji Hrvatska. Uloga je to mnogih velikih novina diljem svijeta.
Uvijek ću pamtiti dane kada sam radio u novinama La Nacion iz Buenos Airesa i kako mi je njihov vlasnik rekao: na ovome stolu moj pradjed potpisao je neovisnost Argentine, ili ono što mi je rekao Rodrigo Lara Mesquita iz novina O ESTADO DE S. PAULO pokazujući na staru brazilsku zastavu koja je stajala uokvirena na zidu redakcije - “Ove novine osnovala je moja obitelj boreći se za neovisnost Brazila”.
Digitalna revolucija
Političare se bira tek svakih nekoliko godina, ali novine svaki dan kupuju čitatelji i oglašivači. Ovi svakodnevni izbori i selekcija stalan su referendum koji objašnjava zašto su neovisni mediji tako ključni za zdravo društvo.
Političari dolaze i odlaze, ali novine ostaju.
Današnja obljetnica Jutarnjeg lista također je prigoda za proslavu medijske digitalne revolucije koja traje i u kojoj monomedijalne tvrtke sve više postaju multimedijalni informativni strojevi. Ove novine danas su multimedijalni brand, koji je u vezi i interakciji sa sve većom publikom u Hrvatskoj i inozemstvu; Jutarnji list govori i sluša, i favorizira komunikaciju s čitateljima, publikom i društvenim grupacijama.
Rezultat nije kraj tiskanog novinarstva, nego širenje starih poruka preko novih i moćnijih medijskih platformi.
Ovo je novo “zlatno doba” za medijske kuće i novinare.
Dobro novinarstvo je tu da ostane i da se razvija više nego ikada.
Problem novina uvijek je nedostatak autentičnog novinarstva. Problemi novinarstva zahtijevaju više dobrog novinarstva, više dobrih novinara jer ne možete napraviti čokoladu bez kakaa.
Sigurna budućnost
Sve se mijenja i istodobno ništa se ne mijenja, dakle duša i svrha Jutarnjeg lista ostaju isti: po svaku cijenu izvijestiti o istini, znajući pri tome da je ključ uspjeha biti profitabilan, jer profit donosi neovisnost bez straha, neovisnost stvara kredibilitet, kredibilitet privlači milijune čitatelja, a s njima dolazi tisuće oglašivača koji plaćaju za ovu vrstu novinarstva bez kojeg se ne može.
To je taj uspješan proces koji jamči budućnost svakim novinama.
Pišem sve ovo jer je INNOVATION proteklih godina imao čast raditi s Ninoslavom Pavićem i njegovim timom kako bi sačuvali i poboljšali ostavštinu kvalitetnog novinarstva u Europa Press Holdingu. Znamo da je budućnost Jutarnjeg lista sigurna: alternativa nije biznis koji cijeni profit i kvalitetno novinarstvo, nego biznis u kojem je kvalitetno novinarstvo biznis po sebi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....