U zelenoj zoni ništa se ne smije graditi. To je teza koja se često proteže i zahvaljujući kojoj se mnogi stanovi i kuće uvijek bolje prodaju. Česti je argument za kupnju stana i zelena zona pokraj stambene zgrade, gdje ne postoji bojazan da će šest metara ispred prozora niknuti trokatnica i potpuno zakloniti pogled koji je zasigurno uključen u cijenu.
No u zaštitnoj zelenoj zoni ipak se smije graditi, a uvjete pod kojima je moguće da se zelena zona prenamijeni u stambenu ili mješovitu otkrio nam je Ivica Fanjek, pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje.
2000 primjedbi
- Tri su mogućnosti. Na parcelama većima od 5000 kvadrata može se graditi jedna obiteljska kuća površine do 400 kvadrata, koja ima podrum, prvu etažu i potkrovlje. Druga je mogućnost parcela dijelom u stambenoj, a dijelom u zelenoj zoni, pa se pod određenim uvjetima i uz proceduru mogu dobiti dozvole za gradnju u zelenom pojasu.
Stanje procjenjuje Gradski ured za prostorno uređenje i komunalne poslove koji može dopustiti gradnju ako je riječ o zelenilu s nekvalitetnim raslinjem, a ako je riječ o kvalitetnoj šumi, onda se uključuje i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji prosuđuje je li i pod kojim uvjetima moguća prenamjena. Taj postupak može potrajati i nekoliko godina. Treća je opcija mijenjanje GUP-a - kaže Fanjek.
- Pri svakoj izmjeni GUP-a može se zatražiti prenamjena zemljišta iz zelene u stambenu ili mješovitu zonu i prosudba stručnjaka Zavoda za prostorno uređenje smije li se ili ne smije dio zelenog pojasa prenamijeniti u građevinsko zemljište, a ta odluka kasnije prolazi javnu raspravu te je moraju usvojiti Poglavarstvo i gradska Skupština.
Ta se mogućnost i najčešće koristi jer se čak 90 posto zahtjeva i primjedbi na Generalni urbanistički plan odnosi na prenamjenu zemljišta. Pri svakoj se izmjeni GUP-a pojavi oko 2000 primjedbi građana koji žele da njihova parcela iz zelene prijeđe u građevinsku zonu - dodaje Fanjek.
- Pri lanjskoj izmjeni GUP-a dobili smo mnoštvo takvih zahtjeva, najviše za prenamjenu zemljišta u podsljemenskoj zoni. Nešto smo dopustili jer su stručnjaci prosudili da se grad mora širiti i da postojeće zelenilo nije kvalitetno. Tako smo izmijenili dijelove zelenih zona u podsljemenskom području te u Novom Zagrebu. No važno je nikad ne dopustiti prenamjenu kvalitetnih zelenih zona, poput parka šume na Tuškancu i zaštićenih gradskih parkova jer bi takva šteta bila nenadomjestiva - napominje pročelnik Fanjek.
Dodaje da se takve kvalitetne zone zelenila u GUP-u označavaju najtamnijom zelenom bojom te ih je u pravilu nemoguće prenamijeniti.
I Zadar smanjuje zelenilo
No često smo svjedoci toga da se brojne hrastove i jablanove šume, parkovi s brezama, lipama i stoljetnim platanama krče radi gradnje stambenih kuća, pa čak i cijelih naselja. To nas upućuje na zaključak da je prenamjena zemljišta itekako moguća te da ne postoji nikakva garancija za to da će šuma ispred našeg prozora ondje biti i za 10 godina te da će se kvadrati skupo plaćeni radi mira, tišine i zelenila ipak isplatiti.
Stoga treba dobro gledati oznake zelenila u GUP-u. Park šuma na Tuškancu, gradski parkovi poput Zrinjevca i Maksimira, tematski parkovi poput Botaničkog vrta, Jaruna i Bundeka označeni su kao Z1, Z2 i Z3 i u njima se sigurno neće graditi. No znakom Z4 označene su zone za koje nije nužno da ostanu zelene te je u njima pod određenim uvjetima moguća gradnja.
Bitka za prenamjenu zelenih zona nije zagrebačka specifičnost, nego je karakteristična za sve veće gradove koji traže prostor za širenje.
Primjerice, najnovijim izmjenama GUP-a kroz Prostorni plan grada Zadra, koji se sa zakašnjenjem usklađuje s Uredbom o zaštiti priobalja, smanjuju se zelene zone u korist novih stambenih zona. Iako je resorna poglavarica Nives Kozulić, koja je ujedno ravnateljica ustanove koja izrađuje plan, tvrdila kako se izmjene GUP-a usklađuju s novim zakonskim odredbama i da nema nikakvih izmjena zona, samo je na području Dikla, u zelenom pojasu između Ulice Matije Gupca i ulice Put Nina, u tzv. Borovima, stambena zona proširena za 10 puta nauštrb borove šume.
Sportske površine
Prethodnim izmjenama GUP-a prije 10 godina u dijelu zelenog pojasa parka Vruljica sagrađen je komercijalni stambeni objekt, čiji je investitor mogao utjecati na izmjene GUP-a.
Najpoznatiji splitski primjer prenamjene zelene zone u stambenu datira s kraja devedesetih, kada je branitelj Vladimir Benac upao u sjedište gradske uprave na Gripama i isposlovao prenamjenu parcele koja mu je zapela za oko.
- Na površini koja je Generalnim urbanističkim planom propisana kao zelena nije moguća stambena gradnja, ali je moguće sagraditi, primjerice, odmorište ili manje građevine javne i društvene namjene. Stambena je gradnja moguća ako se izmjeni GUP - objašnjava Branko Poljanić, član splitskog Poglavarstva zadužen za urbanizam.
U Splitu su, međutim, češći primjeri prenamjene sportsko-rekreacijskih i javnih površina u stambene.
Tako je Grad Split devedesetih godina izmjenom tadašnjeg GUP-a, kojim je određeno da predjel Lazarica bude sportsko-rekreacijska zona, spomenutu zonu prenamijenio u stambeno-poslovnu. Umjesto bazena, tenisač Goran Ivanišević sagradio je stambeno-poslovnu zgradu, a isto je učinila i tvrtka Atrium Spalatum na mjestu predviđenom za sportsku dvoranu.
Iako susjedi negoduju i ne mogu shvatiti kako je moguće da se krči šuma i gradi u zelenom pojasu, Matić ima sve potrebne dozvole te se čini da ih je dobio upravo zahvaljujući navedenim iznimkama. U Gradskom uredu za prostorno uređenje potvrdili su da je to područje javni park, no u njemu je formirana nova građevinska čestica.
Boba Blašković, Duška Čolović, Dijana Mijatović
No u zaštitnoj zelenoj zoni ipak se smije graditi, a uvjete pod kojima je moguće da se zelena zona prenamijeni u stambenu ili mješovitu otkrio nam je Ivica Fanjek, pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje.
2000 primjedbi
- Tri su mogućnosti. Na parcelama većima od 5000 kvadrata može se graditi jedna obiteljska kuća površine do 400 kvadrata, koja ima podrum, prvu etažu i potkrovlje. Druga je mogućnost parcela dijelom u stambenoj, a dijelom u zelenoj zoni, pa se pod određenim uvjetima i uz proceduru mogu dobiti dozvole za gradnju u zelenom pojasu.
Stanje procjenjuje Gradski ured za prostorno uređenje i komunalne poslove koji može dopustiti gradnju ako je riječ o zelenilu s nekvalitetnim raslinjem, a ako je riječ o kvalitetnoj šumi, onda se uključuje i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji prosuđuje je li i pod kojim uvjetima moguća prenamjena. Taj postupak može potrajati i nekoliko godina. Treća je opcija mijenjanje GUP-a - kaže Fanjek.
- Pri svakoj izmjeni GUP-a može se zatražiti prenamjena zemljišta iz zelene u stambenu ili mješovitu zonu i prosudba stručnjaka Zavoda za prostorno uređenje smije li se ili ne smije dio zelenog pojasa prenamijeniti u građevinsko zemljište, a ta odluka kasnije prolazi javnu raspravu te je moraju usvojiti Poglavarstvo i gradska Skupština.
Ta se mogućnost i najčešće koristi jer se čak 90 posto zahtjeva i primjedbi na Generalni urbanistički plan odnosi na prenamjenu zemljišta. Pri svakoj se izmjeni GUP-a pojavi oko 2000 primjedbi građana koji žele da njihova parcela iz zelene prijeđe u građevinsku zonu - dodaje Fanjek.
- Pri lanjskoj izmjeni GUP-a dobili smo mnoštvo takvih zahtjeva, najviše za prenamjenu zemljišta u podsljemenskoj zoni. Nešto smo dopustili jer su stručnjaci prosudili da se grad mora širiti i da postojeće zelenilo nije kvalitetno. Tako smo izmijenili dijelove zelenih zona u podsljemenskom području te u Novom Zagrebu. No važno je nikad ne dopustiti prenamjenu kvalitetnih zelenih zona, poput parka šume na Tuškancu i zaštićenih gradskih parkova jer bi takva šteta bila nenadomjestiva - napominje pročelnik Fanjek.
Dodaje da se takve kvalitetne zone zelenila u GUP-u označavaju najtamnijom zelenom bojom te ih je u pravilu nemoguće prenamijeniti.
I Zadar smanjuje zelenilo
No često smo svjedoci toga da se brojne hrastove i jablanove šume, parkovi s brezama, lipama i stoljetnim platanama krče radi gradnje stambenih kuća, pa čak i cijelih naselja. To nas upućuje na zaključak da je prenamjena zemljišta itekako moguća te da ne postoji nikakva garancija za to da će šuma ispred našeg prozora ondje biti i za 10 godina te da će se kvadrati skupo plaćeni radi mira, tišine i zelenila ipak isplatiti.
Stoga treba dobro gledati oznake zelenila u GUP-u. Park šuma na Tuškancu, gradski parkovi poput Zrinjevca i Maksimira, tematski parkovi poput Botaničkog vrta, Jaruna i Bundeka označeni su kao Z1, Z2 i Z3 i u njima se sigurno neće graditi. No znakom Z4 označene su zone za koje nije nužno da ostanu zelene te je u njima pod određenim uvjetima moguća gradnja.
Bitka za prenamjenu zelenih zona nije zagrebačka specifičnost, nego je karakteristična za sve veće gradove koji traže prostor za širenje.
Primjerice, najnovijim izmjenama GUP-a kroz Prostorni plan grada Zadra, koji se sa zakašnjenjem usklađuje s Uredbom o zaštiti priobalja, smanjuju se zelene zone u korist novih stambenih zona. Iako je resorna poglavarica Nives Kozulić, koja je ujedno ravnateljica ustanove koja izrađuje plan, tvrdila kako se izmjene GUP-a usklađuju s novim zakonskim odredbama i da nema nikakvih izmjena zona, samo je na području Dikla, u zelenom pojasu između Ulice Matije Gupca i ulice Put Nina, u tzv. Borovima, stambena zona proširena za 10 puta nauštrb borove šume.
Sportske površine
Prethodnim izmjenama GUP-a prije 10 godina u dijelu zelenog pojasa parka Vruljica sagrađen je komercijalni stambeni objekt, čiji je investitor mogao utjecati na izmjene GUP-a.
Najpoznatiji splitski primjer prenamjene zelene zone u stambenu datira s kraja devedesetih, kada je branitelj Vladimir Benac upao u sjedište gradske uprave na Gripama i isposlovao prenamjenu parcele koja mu je zapela za oko.
- Na površini koja je Generalnim urbanističkim planom propisana kao zelena nije moguća stambena gradnja, ali je moguće sagraditi, primjerice, odmorište ili manje građevine javne i društvene namjene. Stambena je gradnja moguća ako se izmjeni GUP - objašnjava Branko Poljanić, član splitskog Poglavarstva zadužen za urbanizam.
U Splitu su, međutim, češći primjeri prenamjene sportsko-rekreacijskih i javnih površina u stambene.
Tako je Grad Split devedesetih godina izmjenom tadašnjeg GUP-a, kojim je određeno da predjel Lazarica bude sportsko-rekreacijska zona, spomenutu zonu prenamijenio u stambeno-poslovnu. Umjesto bazena, tenisač Goran Ivanišević sagradio je stambeno-poslovnu zgradu, a isto je učinila i tvrtka Atrium Spalatum na mjestu predviđenom za sportsku dvoranu.
Iako susjedi negoduju i ne mogu shvatiti kako je moguće da se krči šuma i gradi u zelenom pojasu, Matić ima sve potrebne dozvole te se čini da ih je dobio upravo zahvaljujući navedenim iznimkama. U Gradskom uredu za prostorno uređenje potvrdili su da je to područje javni park, no u njemu je formirana nova građevinska čestica.
Zgrada u javnom parkuJedan je od posljednjih primjera gradnje u zelenom pojasu gradnja stambene zgrade u Jordanovačkom odvojku koju gradi Tomislav Matić, član Uprave Questus fonda i bliski suradnik Borislava Škegre, nekadašnjeg ministra financija i jednog od direktora tog fonda. |
Boba Blašković, Duška Čolović, Dijana Mijatović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....