Kadrovska križaljka Zapadnog krila

Dok kan­di­da­ti uoči izbo­ra po­kušava­ju pri­do­bi­ti i za­dnje bi­ra­če, nji­ho­vi sa­vje­tni­ci i stra­te­zi sa­sta­vlja­ju ka­drov­sku kri­žalj­ku za bu­du­ću Bi­je­lu ku­ću. Me­di­ji ta­ko­đer po­kušava­ju pro­ni­knu­ti tko će za­sje­sti u ko­ju fo­te­lju te ko­li­ko bi u Za­pa­dnom kri­lu u slje­de­će če­ti­ri go­di­ne mo­glo ra­di­ti zvi­je­zda.



Ka­ko piše New ­York Ti­mes, Oba­mi­ni sa­vje­tni­ci već ko­pa­ju po ži­vo­to­pi­si­ma pa bi Oba­mi­nu Bi­je­lu ku­ću mo­gao vo­di­ti nje­gov bli­ski sa­vje­tnik, bivši vo­đa se­nat­ske ve­ći­ne Tom Dasc­hle, čo­vjek s više od 30 go­di­na isku­stva u ­Washingtonu. Za nje­ga se go­vo­ri da bi mo­gao po­sta­ti pred­stoj­nik ure­da Bi­je­le ku­će, je­dan od naj­mo­ćni­jih lju­di u ­Washingtonu ko­ji odlu­ču­je o to­me tko uo­pće mo­že do­ći do pred­sje­dni­ka. Oba­ma i Dasc­hle sjaj­no su su­ra­đi­va­li u kam­pa­nji, no nje­go­vo ime­no­va­nje mo­glo bi bi­ti kom­pli­ci­ra­no jer mu je su­pru­ga Lin­da je­dna od naj­mo­ćni­jih lo­bi­sti­ca u ­Washingtonu. A i sam je, na­kon što je izašao iz Se­na­ta, ra­dio na K Stre­e­tu, ia­ko ne kao lo­bist, već kao pra­vni i po­li­ti­čki ana­li­ti­čar. Za taj se po­sao spo­mi­nje i kon­gre­snik ­Rahm Ema­nu­el, ko­ji se u prošle dvi­je kam­pa­nje bri­nuo za to da klju­čni de­mo­krat­ski kan­di­da­ti za Kon­gres ne osta­nu bez nov­ca. Spo­mi­nju se i bivši min­istar tr­go­vi­ne ­William ­Daley i Oba­min šef ure­da u Se­na­tu, Pe­te Ro­u­se, te ­John Po­de­sta, ko­ji je taj po­sao ra­dio za Bil­la Clin­to­na.



Povratak Clintonovima



Mediji spekuliraju da bi se u Obaminoj administraciji mogle naći i zvijezde poput Opre Winfrey ili direktor Googlea Eric Schmidt
Oba­mi­na Bi­je­la ku­ća mo­gla bi opće­ni­to bi­ti po­vra­tak Clin­to­no­v­im lju­di­ma. Me­đu nji­ma je Clin­to­nov mi­ni­star fi­nan­ci­ja ­Larry Sum­mers, ko­ji je sa­da je­dan od gla­vnih Oba­mi­nih eko­nom­skih sa­vje­tni­ka. U tre­nu­tku ka­da su Sje­di­nje­ne Dr­ža­ve su­o­če­ne s teškom eko­nom­skom kri­zom, kao mo­gu­ći min­istar fi­nan­ci­ja ko­ji će do­bi­ti man­dat da pra­kti­čki po vo­lji ra­spo­la­že sa 700 mi­li­jar­di do­la­ra na­mi­je­nje­nih opo­rav­ku fi­nan­cij­skog se­kto­ra, spo­mi­nje se i Pa­ul Vol­cker, bivši šef ame­ri­čke sre­dišnje ban­ke u do­ba ­Jimmyja Car­te­ra i Ro­nal­da Re­a­ga­na. Tu su i pred­sje­dnik nju­jorških Fe­de­ral­nih re­zer­vi Ti­moth Ge­it­hner te bivši mi­ni­star fi­nan­ci­ja Ro­bin Ru­bin. 



Klju­čan po­sao po­vla­če­nja ame­ri­čkih po­stroj­bi iz Ira­ka Oba­ma bi mo­gao po­vje­ri­ti aktu­al­nom mi­ni­stru obra­ne Ro­ber­tu Ga­te­su, ko­jeg mno­gi ci­je­ne ­zbog nje­go­ve mir­no­će i pra­gma­ti­čno­sti. On je više pu­ta re­kao da ga ne za­ni­ma taj po­sao, ia­ko ni­je ka­te­go­ri­čki ­odbio tu mo­gu­ćnost. I dru­ga dva mo­gu­ća Oba­mi­na kan­di­da­ta za ­ovaj po­lo­žaj su re­pu­bli­kan­ci - bivši Bu­shov dr­ža­vni taj­nik i za­po­vje­dnik zdru­že­nog sto­že­ra ame­ri­čke voj­ske Co­lin ­Powell, ko­ji je 2003. svi­je­tu po­kuš­avao pro­da­ti ira­čki rat, ali je ne­da­vno po­dr­žao Oba­mu, te umje­re­ni re­pu­bli­kan­ski se­na­tor ­Chuck Ha­gel ko­ji se ra­tu pro­ti­vio.



De­mo­krat­ski se­na­tor i pred­sje­dni­čki kan­di­dat s prošlih izbo­ra, ­John ­Kerry, na­vo­dno bi u Oba­mi­noj admi­ni­stra­ci­ji ra­do po­stao dr­ža­vni taj­nik. ­Ovaj put bi mu, za ra­zli­ku od pred­sje­dni­čke kam­pa­nje, po­zna­va­nje fran­cu­skog je­zi­ka i ko­zmo­po­li­ti­zam bi­li pre­dnost, a ne ma­na. No, Oba­ma bi mo­gao iza­bra­ti i gu­ver­ne­ra New ­Mexica, Bil­la Ric­hard­so­na, ko­ji je u vri­je­me Bil­la Clin­to­na bio ve­le­po­sla­nik pri Uje­di­nje­nim na­ro­di­ma, ili nje­go­va na­slje­dni­ka u UN-u, Ric­har­da Hol­bro­o­kea.



Me­di­ji spe­ku­li­ra­ju da bi se u Oba­mi­noj admi­ni­stra­ci­ji mo­gle na­ći i zvi­je­zde po­put ­Oprah ­Winfrey - što je u blo­gu obja­vio čak i Fi­nan­ci­al Ti­mes - ili di­re­kto­ra Go­o­glea, Eri­ca Schmid­ta. Spo­mi­nje se i mo­gu­ćnost da se Oba­mi pri­dru­ži i ­Hillary Clin­ton, ali ne kao baš na­i­zgle­dni­ja opci­ja. 



Baš po­put Oba­me, McCa­in će sa so­bom u Bi­je­lu ku­ću ta­ko­đer do­ve­sti lju­de iz vr­ha svo­je kam­pa­nje, uklju­ču­ju­ći me­na­dže­ra Ri­cka Da­vi­sa, sa­vje­tni­ka Mar­ka Sal­te­ra, eko­nom­skog sa­vje­tni­ka Do­u­gla­sa ­Holtz-Ea­ki­na te sa­vje­tni­ka za pi­ta­nja na­ci­o­nal­ne si­gur­no­sti ­Randy Sche­u­ne­mann. McCa­i­no­va kam­pa­nja na­vo­dno je ma­nje pri­pre­mlje­na od Oba­mi­ne za pre­u­zi­ma­nje vla­sti, jer sve svo­je sna­ge još upi­re u to da pre­o­kre­ne kam­pa­nju.



Baš po­put Oba­me, i McCa­in ra­zmišlja o to­me da na če­lo mi­ni­star­stva fi­nan­ci­ja sta­vi Vol­cke­ra ili pred­sje­dni­ka Svjet­ske ban­ke Ro­ber­ta Zo­e­li­cka, ia­ko mu se u toj ka­te­go­ri­ji nu­di zvje­zda­ni po­stav. Bivša di­re­kto­ri­ca ­eBayja Meg ­Whitman na­vo­dno se io­na­ko že­li ba­ci­ti u po­li­ti­ku te se pla­ni­ra kan­di­di­ra­ti za gu­ver­ner­ku Ka­li­for­ni­je. Ako McCa­in po­bi­je­di, mo­gla bi odgo­di­ti taj po­t­hvat.



Inauguracija 20. siječnja



Do­ne­da­vno se kan­di­da­tom sma­tra­lo bivšeg te­ksaškog se­na­to­ra Phi­la Gram­ma, ali je ta­da Ame­ri­kan­ce ko­ji se bo­je re­ce­si­je na­zvao “na­ci­jom pla­či­ba­ba”. No, za­to su u ­igri i da­lje di­re­kto­ri po­zna­tih tvr­tki - Ste­ve Ball­mer iz Mi­cro­so­fta, ­John Tha­in iz Mer­rill ­Lyncha, ­John Cham­bers iz Ci­sca, ali i bivši nju­jorški gra­do­na­čel­nik i bivši re­pu­bli­ka­nac Mic­ha­el Blo­om­berg.



Mno­gi se u stran­ci pak na­da­ju da bi McCa­in mo­gao iza­bra­ti ­svoga na­joštri­jeg bivšeg ri­va­la za re­pu­bli­kan­sku no­mi­na­ci­ju, mi­li­jar­de­ra Mit­ta ­Romneyja, ko­ji ima isku­stva i u bi­zni­su i u po­li­ti­ci. I McCa­in ra­zmišlja o to­me da na če­lu Pen­ta­go­na osta­ne Ro­bert Ga­tes, ali bi mo­gao na to mje­sto po­sta­vi­ti i ne­o­vi­snog se­na­to­ra Jo­ea Li­e­ber­ma­na, ko­ji je sve do­ne­da­vno gla­sao s de­mo­kra­ti­ma, ali se u ­ovoj kam­pa­nji pri­klo­nio McCa­i­nu. Mo­gu­će je da mi­ni­star­stvo obra­ne pre­u­zme i bivši ­Powellow za­mje­nik Ric­hard Ar­mi­ta­ge, ko­ji je bio izni­mno ske­pti­čan pre­ma ra­tu u Ira­ku. 



McCa­in bi mo­gao na­pra­vi­ti i rošadu pa bi Zo­e­li­cka ili Li­e­ber­ma­na mo­gao po­sta­vi­ti i na če­lo ame­ri­čke di­plo­ma­ci­je.



U sva­kom slu­ča­ju, ame­ri­čki me­di­ji oče­ku­ju izni­mno gla­tku tran­zi­ci­ju. U 77 da­na izme­đu da­na izbo­ra i ina­u­gu­ra­ci­je 20. si­je­čnja Bu­sho­va admi­ni­stra­ci­ja dat će no­vom pred­sje­dni­ku ve­ću po­moć od bi­lo ko­je Bi­je­le ku­će u po­vi­je­sti.



Pr­vi će put sa­vje­tni­ci po­bje­dni­ka izbo­ra već dan na­kon izbo­ra do­bi­ti pri­vre­men pri­stup dr­ža­vnim taj­na­ma. Pred­sje­dni­čkim de­kre­tom osno­va­no je i tran­zi­cij­sko vi­je­će od 14 čla­no­va, ko­je se već po­če­lo sa­sta­ja­ti, a u ko­jem sje­de du­žno­sni­ci McCa­i­no­ve i Oba­mi­ne kam­pa­nje te pred­sta­vni­ci sva­kog va­žni­jeg mi­ni­star­stva i vla­di­na odje­la, uklju­ču­ju­ći ­onog za na­ci­o­nal­nu si­gur­nost. Vi­je­će će ko­or­di­ni­ra­ti sve, od pre­noš­enja du­žno­sti po­ve­za­nih s pi­ta­nji­ma si­gur­no­sti do to­ga da ti­mu no­vog pred­sje­dni­ka po­mo­gnu ri­ješiti pa­pi­re za par­kir­na mje­sta.







Šef ureda Bijele kuće



Tom Daschle, bivši šef demokratske većine u Senatu



Rahm Emanuel, kongresnik iz Illinoisa, predsjednik kluba demokrata u Zastupničkom domu



John Podesta, šef ureda Bijele kuće u Clintonovoj administraciji



Ministar financija



Timothy Geithner, predsjednik Federalnih rezervi New Yorka



Lawrence Summers, ministar financija u Clintonovoj

administraciji



Paul Volcker, bivši šef američke središnje banke



Robin Rubin, bivši ministar

financija



Ministar obrane



Robert Gates, aktualni ministar obrane



Colin Powell, Bushov državni

tajnik i zapovjednik združenog stožera američke vojske



Richard Danzig, državni tajnik za mornaricu u Clintonovoj administraciji



Chuck Hagel, republikanski

senator



Šef State Departmenta



John Kerry, senator i bivši predsjednički kandidat



Richard Holbrooke, veleposlanik pri UN-u u vrijeme Billa Clintona





Šef ureda Bijele kuće



John Lehman, državni tajnik za mornaricu u Reaganovoj administraciji



Rick Davis, menadžer McCainove kampanje



Ministar financija



Mitt Romney, biznismen i bivši guverner Massachusettsa



Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke



John Thain, direktor Merrill Lyncha



Meg Whitman, bivša direktorica eBayja



Steve Ballmer, direktor Microsofta



John Chambers, direktor Cisca



Michael Bloomberg, bivši njujorški gradonačelnik



Ministar obrane



Robert Gates, aktualni ministar obrane



Joseph Lieberman, bivši demokratski senator, sada neovisan



Richard Armitage, bivši zamjenik državnog tajnika u doba Colina Powella



John Lehman, državni tajnik za mornaricu u Reaganovoj administraciji



Državni  tajnik



Robert Zoelick, predsjednik Svjetske banke



Joseph Lieberman, bivši demokratski senator, sada neovisan


Obama

  McCain





Nikolina Šajn
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. siječanj 2026 07:18