Porez na dohodak
Očekuje se 1,6 milijardi kuna povrata poreza
Porezna prijava ispunjava se prema starim pravilima pa se poreznici nadaju da ih građani neće predavati kao prije, u zadnji čas
Kao i prijašnjih godina, oni koji su obvezni ili žele podnijeti poreznu prijavu za 2007., moraju to učiniti najkasnije do kraja veljače. Iznimno, ako je građanin, primjerice, zbog boravka na liječenju ili elementarne nepogode propustio rok, može to učiniti do kraja svibnja. Ove se godine očekuje, kao i lani, oko 970.000 prijava. Prema procjeni, ukupni iznos povrata preplaćenog poreza bit će na rekordnoj razini od oko 1,6 milijardi kuna. Lani je predano ukupno 972.311 prijava poreza za 2006. godinu, a građanima je vraćeno više od 1,47 milijardi kuna preplaćenog poreza.
Ministarstvo financija najavljuje da će prve isplate povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja. Iako i dalje ne postoji zakonski rok za povrat, Porezna uprava je dosad ustalila povrat na najdulje godinu dana.
Za prijavu poreza za 2007. vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope te ista pravila za porezne olakšice. Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak od 1600 kuna mjesečno, odnosno 19.200 kuna godišnje, a za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3000 kuna mjesečno, što godišnje može iznositi najviše 36.000 kuna.
Ostale porezne olakšice maksimalno mogu iznositi 12.000 kuna. Riječ je o odbicima za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja, zdravstvene usluge te stambene potrebe. Porezna uprava je na svojoj internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i vodič, a informacije o tome mogu se dobiti i na besplatne brojeve infotelefona 0800-10 01 ili 0800-66-99-33.
Kome se predaje porezna prijava
Građanin poreznu prijavu podnosi ispostavi područnog ureda porezne uprave gdje ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Zagrepčani poreznu prijavu mogu predati Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ispostavi Zagreb (Avenija Dubrovnik 32, 10000 Zagreb), no također i bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba. Poreznu prijavu građanin može donijeti osobno u ispostavu ili je poslati poštom.
Pravo na ispravak i odustajanje
Građanin može naknadno obaviti ispravak porezne prijave ako prije isteka roka za utvrđivanje poreza uoči da je porezna prijava netočna ili nepotpuna. Može i povući poreznu prijavu ako je nije morao obvezno predati, i to pisanom izjavom koju podnosi mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave. Građani se mogu predomisliti tijekom cijeloga poreznog postupka i nisu dužni navoditi razloge svojeg odustanka. Oni koji su morali predati prijavu, ne mogu odustati od nje.
T vrtka u blokadi - nema povrata
Porez se mora platiti 15 dana nakon dostave rješenja Porezne uprave. Povrat se građanima, kao i prijašnjih godina, uplaćuje izravno na žiro ili tekući račun. Oni koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti moraju, za razliku od ostalih građana, podnijeti zahtjev za povrat poreza. Ako je poslodavac ili isplatitelj dohotka od nesamostalnog rada bio blokran tijekom prošle godine ili ima porezni dug, njegovi radnici neće moći ostvariti povrat poreza za 2007. godinu.
Poreznjaci preporučuju simulaciju isplativosti prijave
- radnici kojima je plaća bila jedini dohodak ili oni koji su radili kod dva poslodavca, ali ne istodobno, kao ni umirovljenici, oni kojiidobivaju najamninu ili zakupninu
- članovi skupština i NO-a tvrtki i uprava, članovi povjerenstava i odbora , stečajni upravitelji, suci porotnici, koji su ostvarili i primitke na koje jeuplaćen porez na dohodak
- osobe s ugovorima o djelu - akviziteri, trgovački putnici, agenti, sudski vještaci, sportaši i svi kojima je isplatitelj obračunao doprinos za mirovinsko osiguranje na primitak te nakon odbitka tog doprinosa obračunao porez na dohodak od 25% i prirez
- autori, umjetnici, znanstvenici, stručnjaci, novinari i ostali koji su ostvarili primitak za djelo koje se prema Zakonu o autorskom pravu na koje je isplatitelj pri isplati obračunao i uplatio porez na dohodak po stopi 25% na smanjen primitak za 30%.
Koji je bio završni rezultat prošle godine
1600
osobni odbitakSvaki porezni obveznik ima pravo na neoporezivi dio dohotka
3000
odbitak umirovljenika.No, odbitak ovisi o mirovini, pa ako je ona manja, i odbitak je
838.276
građanalani je dobilo povrat poreza, a ukupno im je isplaćeno 1,5 milijardi kuna
73.737
građanamoralo je doplatiti porez. Uplatili su oko 383 milijuna kuna
10.199
građanadobilo je povrat manji od 10 kuna, a isplaćena su im 9,3 milijuna kuna
Troškovi kupnje stana mogu umanjiti poreznu olakšicu, ali samo ako je riječ o kupnji prvog stana
Kupnju ili gradnju stana ili kuće poreznici priznaju kao trošak koji može umanjiti poreznu osnovicu, ali samo pod uvjetom da je riječ o kupnji prvog stana kojim se rješava stambeno pitanje. To znači da se građanin može koristiti tom pogodnosti samo ako on ili njegov bračni partner nisu ni vlasnici ni suvlasnici bilo kakve druge nekretnine.
Zbog toga će porezni obveznik prijavi poreza morati priložiti niz dokumenata da bi ostvario pravo na korištenje te olakšice bez obzira na to je li stan kupljen iz vlastitih sredstava ili iz namjenskog stambenog kredita.
Uz dokaz o prebivalištu, preslik ugovora o kupnji stana ili kuće, preslik ugovora o kreditu (ako je stan kupljen kreditom), poreznoj prijavi mora se priložiti posebna izjava da porezni obveznik i njegov bračni partner u trenutku kupnje kuće ili stana nisu bili vlasnici stambenog prostora u zemlji ili inozemstvu, neovisno o njegovoj površini.
Uvjeti za priznavanje troška kupnje stana kao porezne olakšice, dakle, restriktivniji su nego s porezom na promet nekretninama prema kojemu je i neadekvatan stambeni prostor razlog za porezno oslobađanje.
Na besplatnom telefonu Porezne uprave samcu koji prijavljuju trošak kupnje prvog stana preporučuju i davanje izjave da nije u bračnoj zajednici, koja ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
Kada građani prijavljuju trošak kamata stambenog kredita kao olakšicu, trebaju uzeti u obzir da postoje razlike koje ovise o vremenu dizanja kredita. Ako je riječ o kreditu odobrenom prije 1. siječnja 2003. godine, olakšica se priznaje uz uvjet da je tijekom godine za koju se porez prijavljuje kamata iznosila šest posto i više.
Ako je riječ o kreditu odobrenom nakon 1. siječnja 2005. godine plaćena kamata može umanjiti poreznu osnovicu ako je kredit u cijelosti namjenski korišten.
Tko i zašto mora predati poreznu prijavu
Građani s dva dohotka
Poreznu prijavu moraju predati građani koji su radili kod dva ili više poslodavaca tijekom godine istodobno na nepuno radno vrijeme. U tim je slučajevima samo jedan poslodavac mogao pri isplati plaće koristiti osobni odbitak, a drugi poslodavci to nisu mogli. U istom su statusu i oni koji su primili plaću, a uz to i dohodak od kapitala (dividendu) ili dohodak od imovine ostvaren davanjem u zakup poslovnog prostora.
Obrt kao druga djelatnost i plaća
Radnici koji su uz plaću u radnom odnosu ostvarili neki od dohodaka za koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu, kao što je dohodak od obrta, poljoprivredne djelatnosti ili su u sustavu PDV-a. U svim slučajevima prijavljuju i plaću i dohodak za koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu. Poreznu prijavu mora predati i obrtnik koji je bio član nadzornog odbora u trgovačkom društvu te mu je po toj osnovi isplaćivana naknada, tj. drugi dohodak.
Plaća i mirovina ili dokup mirovine
Obveznici su i umirovljenici koji primaju invalidsku mirovinu, ali su po osnovi utvrđene preostale radne sposobnosti zaposleni i primaju plaću. Ako je tijekom 2007. građanin otišao u mirovinu, nije obavezan podnijeti poreznu prijavu. No, umirovljenik koji je uz mirovinu ostvario i mirovinu od osiguravatelja (npr. od Royala), temeljem dokupa dužan je predati poreznu prijavu bez obzira na to što je uplatu dokupa mirovine obavio njegov poslodavac.
Ako isplatitelj nije uplatio porez
Svi porezni obveznici kojima isplatitelj nije uplatio porez i prirez na dohodak, dužni su podnijeti poreznu prijavu. Obveza se odnosi na sve isplatitelje, poslodavce kod isplate redovne plaće ili isplatitelje nekog drugog dohotka, primjerice akviziterskog posla, kao i samog obveznika ako nije uplatio predujam poreza koji je morao. Stručnjaci ističu da je zanimljivo pratiti kako će ta obveza funkcionirati u praksi s obzirom na raširenu pojavu neplaćanja.
Kako se ispunjava prijava
Prije predaje porezne prijave najbolje je napraviti vlastiti izračun i simulaciju povrata ili plaćanja
Prije predaje porezne prijave najbolje je da izračunate što vas čeka. To pravilo vrijedi za sve, i one koji moraju predati poreznu prijavu, a posebice za one koji je predaju dobrovoljno. Ako niste kompliciran slučaj, na nekoliko hrvatskih portala možete naći predloške za prijavu poreza koji vam nakon popunjavanja osnovnih podatka, dohodaka, odbitaka i olakšica omogućuje i izračun poreza i prireza (npr.www.erstebank.hr). Ako prijavu želite popuniti ručno, također na stranicama različitih portala, možete pronaći primjere izračuna (npr. www.ripup.hr).
Prijavu možete isprintati i sa stranica Porezne uprave www.pu.mfin, gdje su i upute za popunjavanje. Na raspolaganju vam je i besplatan kontakt-telefon PU (broj 0800 66 99 33) na koji od 9 do 15 sati možete dobiti izravan savjet o oslobađanjima, olakšicama i porezno priznatim izdacima.
Osnovni osobni odbitak iznosi 1600 kuna na mjesec (19.200 kuna na godinu), a za umirovljenike najviše 3000 kuna mjesečno ili 36.000 kuna godišnje. Odbitak za invalidnost iznosi od 480 do najviše 1600 kuna mjesečno. Uzdržavani član obitelji ili dijete nosi porezni odbitak od 800 kuna mjesečno. Odbitak za djecu iznosi od 800 do najviše 3040 kuna mjesečno.
Na te se porezne odbitke nadograđuju još i oni temeljem stvarnih troškova zdravstvenih usluga, za stambene potrebe i za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja. Maksimalni je iznos tih odbitaka 12.000 kuna na godinu. U taj odbitak ne ulaze dana darovanja i plaćeni doprinosti za obvezno zdravstveno osiguranje ako građanin nije drugačije osiguran. Osobni se odbici mogu iskoristiti samo do iznosa ostvarenog dohotka.
Kliknite za primjer prijave za uvećanje
1. Kako iskoristiti porezne olakšice na djecu?
U primjeru koji smo preuzeli iz časopisa Računovodstvo i porezi Ante Antić ima dvoje uzdržavane djece, prebivalište u Zagrebu (prirez 18%). Drugom djetetu utvrđena je invalidnost. U 2007. prvo je dijete bilo prijavljeno na Antu, a drugo na njegovu zaposlenu suprugu. Ante je imao plaću u ukupnom godišnjem iznosu od 48.000 kuna (mjesečno bruto plaća 5000x12)=60.000 kuna - 12.000 doprinosa za mirovinsko osiguranje. Drugi je dohodak ostvaren temeljem akviziterskog posla u iznosu od 32.000 kuna (primitak od 40.000 kuna umanjen za 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje). Uplaćen predujam poreza i prireza iznozi 9440,00 kuna.
2. Odbitak za stambeni kredit iz 2004. godine
Ante ima porezni odbitak temeljem plaćenih kamata po stambenom kreditu odobrenome 2004. godine u iznosu od 8000 kuna. Budući da ni on ni supruga nisu morali predati poreznu prijavu, Ante je to ipak odlučio učiniti. Iskoristio je mogućnost preraspodjele godišnjeg odbitka tako da je drugo dijete također stavio kao svog uzdržavanog člana.
Time je ostvario pravo na ukupan faktor osobnog odbitka od 2,5 koji se sastoji od faktora jedan, za samog Antu, 0,5 za prvo dijete i 1,0 za drugo dijete kojemu je utvrđena invalidnost. Njegov ukupni godišnji odbitak iznosi 48.000 kuna, a prilikom isplate plaće iskoristio je samo 28.800 kuna.
3. Bez dokumentacije nema povrata poreza
Dakle, ukupni godišnji osobni odbitak u Antinoj prijavi iznosi 56.000 kuna. On se sastoji od 48.000 kuna za pokriće osnovnih životnih potreba njega i njegove djece, kao i 8000 kuna kamata za stan. Kako ukupni godišnji dohodak iznosi 80.000 kuna, kada se od njega oduzme osobni odbitak, godišnja porezna osnovica je 24.000 kuna. Na tu osnovicu obračunava se porez po stopi od 15 posto i 18 posto prireza, što iznosi 4248,00 kuna. Kada se od plaćenog iznosa poreza i prireza odbije taj iznos, Ante ima pravo na povrat od 8590,40 kuna. Napominjemo da Ante, kao i ostali građani, mora priložiti svu dokumentaciju.
Koji se računi priznaju, a koji ne?
Zdravstveno
Priznaju se samo izvorni računi i potvrde o participaciji koje glase na ime i prezime.
Stanovanje
Kod gradnje se priznaju računi registriranih izvođača u godini kada su obavljeni.
Održavanje
Priznaju se izdaci za održavanje krovišta, podova, instalacija, fasada i stolarije.
Najamnina
Potreban je dokaz o plaćenoj najamnini koji glasi na ime, kao i izvod iz matice vjenčanih.
Premije
Životno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje priznaju se prema izdanim potvrdama.
Na što građani trebaju pripaziti kod računa
Ne lijekovima bez recepta
Od zdravstvenih usluga poreznjaci ne priznaju račune za estetske i kozmetičke zahvate, kao ni kozmetička sredstva ako se ne upotrebljavaju u medicinske svrhe ili u prevenciji liječenja bolesti. Ne priznaju se ni računi za sanitetski i potrošni materijal, kao ni za lijekove i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta. Računi za priznate izdatke ne smiju glasiti ni na koga osim na obveznika. Ne priznaju se računi koji glase na djecu ili članove obitelji.
Da, ali za samo obavljene radove
Kod namjenskih stambenih kredita za gradnju stana ili kuće u kojima se postupno troši i obavlja dio radova, priznaju se samo izdaci koji su obavljeni u 2007. godini. Znači da se građanima ne priznaju čak ni plaćene kamate ako potrošeni kredit ne dokažu računima. Ako banka traži preslike računa zbog namjenskog korištenja kredita, Porezna će ih uprava priznati, ali moraju biti ovjerene kod javnog bilježnika.
Ne kupnji namještaja
Ako je riječ o održavanju postojećih stambenih objekata, ne priznaju se izdaci za opremanje. To znači da ne predajete račune za nabavu i ugradnju namještaja, kuhinja, televizora, hladnjaka i štednjaka, računala i slično. U održavanje se ne ubrajaju ni vanjski priključci za struju, vodu, plin, kao ni održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade. Kod klimatizacijskih se uređaja priznaje samo ugradnja s izdanim računom, ali ne i kupnja uređaja.
Ne premijama poslodavca
Ako poslodavac uplaćuje i obustavlja premije životoga ili mirovinskog osiguranja pri redovitoj mjesečnoj isplati plaće, radnik ih ne može upotrijebiti kao vlastitu olakšicu jer se ona priznaje njegovu poslodavcu. Polica osiguranja, kao i potvrda o uplaćenim premijama, bez obzira na to je li riječ o privatnome zdravstvenom osiguranju, mora glasiti na ime osiguranika. Ako glasi na članove obitelji, ne priznaje se kao izdatak.
Porezne stope i osnovice
Hrvatska ima četiri porezne stope, od 15, 25, 35 i 45 posto poreza na dohodak. Do 38.400 kuna primjenjuje se 15 posto poreza, a na idućih 57.600 kuna 25 posto poreza. Na idućih 172.800 kuna obračunava se 35, a iznad 268.800 kuna 45 posto. Na utvrđenu godišnju stopu poreza obračunava se prirez. Ako porezni obveznik ima prebivalište u jednome mjestu, prirez se plaća prema mjestu običajenog boravišta.
Osobni odbici drugi po redoslijedu
Budući da iznos od 12.000 kuna predstavlja maksimalan i ukupni godišnji iznos priznatih izdataka, primjenjuje se redoslijed priznavanja. Na prvom su mjestu izdaci za uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja te dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja. Tek su na drugome mjestu osobni odbici za samog osiguranika i članove njegove obitelji, pa čak i ako je riječ o invalidnosti.
Smještaj i prehrana u toplicama
Ako je riječ o zdravstvenim olakšicama, priznaju se izdaci za medicinsku rehabilitaciju u lječilištu ili toplicama. Ako građanin mora platiti prehranu i smještaj u zdravstvenoj ustanovi u kojoj provodi rehabilitaciju, priznat će mu se i ti izdaci. No, ako se koristi smještajem i prehranom izvan lječilišta, izdaci mu se ne priznaju. Jednako je i ako građanin u toplicama bravi turistički i ne koristi se ondje rehabilitacijom.
Odbici
Život i porezi na posebnim područjima
Posebna i brdsko-planinska područja nose građanima i njihovim obiteljima i do 3840 kuna veće mjesečne odbitke
Građani koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili u brdsko-planinskim područjima prema posebnim zakonima imaju veće priznate osobne odbitke nego ostali. Za one u prvoj skupini osobni odbitak iznosi čak 3840 kuna umjesto standardnih 1600 kuna, koliko imaju ostali građani, što je velika olakšica.
Građanima koji imaju prebivalište na područjima druge skupine područja posebne državne skrbi, priznat je porezni odbitak od 3200 kuna na mjesec. Treća skupina i brdsko-planinska područja nose osobni odbitak od 2400 kuna mjesečno.
I članovi obitelji građana koji žive u posebnim područjima imaju privilegiran tretman. Ako građanin ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi, osnovnim mu se priznaje ono gdje živi njegova obitelj. No, to ne vrijedi ako ima stan u vlasništvu i boravi i izvan privilegiranog područja. U tom slučaju ima olakšice samo za uzdržavane članove uže obitelji koji su ostali živjeti na posebnim područjima. Umirovljenici koji žive na tim područjima ne mogu se koristiti posebnim privilegijima jer ionako imaju pravo na uvećan odbitak do iznosa od najviše 3000 kuna mjesečno.
Prvoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju gradovi i općine Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragali, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar i Župa Dubrovačka, kao i neka naselja oko Osijeka i Vinkovaca.
U drugoj su skupini naselja u i oko Daruvara, Dubrovnika, Karlovca, Siska, Slatine, Virovitice, Vodica i Zadra. U treću se ubraja cijeli niz općina od Babine Grede, Bosiljeva, Generalskog Stola, pa do općina u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Status brdsko-planinskih područja imaju gradovi Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac.
Dohodak od imovine i kapitala
Zakup ili najam poslovnog prostora ili stana i inače se mora prijaviti poreznoj upravi, i to osam dana od potpisivanja ugovora zbog upisa u registar poreznih obveznika. No, pri predaji porezne prijave poreza na dohodak građanin koji je ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava ima i 30 posto priznatih izdataka.
Ostatak čini poreznu osnovicu koja se zatim oporezuje po najnižoj stopi od 15 posto. Na tako obračunat porez dodaje se i prirez. Iznajmljivanje stanova, soba i apartmana ne spada u tu kategoriju dohodaka jer se u tom slučaju građani bave registriranom djelatnošću za koju moraju voditi i poslovne knjige.
Građani koji su lani dobili isplatu dividende ili udjela u kapitalu, pa su time ostvarili dohodak od kapitala, također moraju prijaviti porez. Prijava je obvezna bez obzira na to je li riječ o isplati dividende iz prijašnjih godina. Slično je i s dohotkom od kamata na dane kredite i zajmove ako su kamate naplaćene lani.
Osim višeg osobnog odbitka, invalidi Domovinskog rata koji su poduzetnici dobivaju i oslobađanje od poreza u visini invalidnosti
Korisnici obiteljske mirovine koja se isplaćuje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja ne moraju prijavljivati porez na dohodak. Ako hrvatski ratni vojni ivalidi ipak moraju predati prijavu jer su, primjerice, uz mirovinu bili i zaposleni, oni upisuju svoju invalidnost, pri čemu im se priznaje faktor jedan osnovnoga osobnog odbitka bez obzira na to je li riječ o invalidnosti koja je manja od 100 posto.
Također, invalid će ostvariti i posebnu olakšicu pri plaćanju poreza, ovisno o invaliditetu. Primjerice, za invalidnost od 30 posto i iznos dohotka od 36.666 kuna platit će samo 63 posto obračunatog poreza temeljem olakšica za HRVI.
To znači da invalidi koji imaju obrt, bave se slobodnim zanimanjima ili djelatnostima vezanima za poljoprivredu i šumarsvo, a obveznici su poreza na dohodak, imaju pravo na olakšicu u visini svoga utvrđenog invaliditeta.
Obrtnik koji ima i status ratnog vojnog invalida Domovinskog rata s invalidnošću od primjerice, 40 posto, platit će za taj postotak i manji porez, a time i prirez na djelatnost kojom se bavi. Kod poduzetnika obveznika porez na dobit ne vrijedi.
Primici koje ne treba prijaviti jer se ne smatraju dohotkom
1. Kamate na štednju
FiGrađanin ne mora unositi podatke o kamatama na kunsku ili deviznu štednju ako su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Jednako vrijedi i za kamate po vrijednosnim papirima.
2. Dokup mirovine
Dohotkom se ne smatraju ni izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela mirovine koju bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob ili mirovinski staž.
3. Državne nagrade
Dohotkom se ne smatraju ni državne nagrade, nagrade jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ne prijavljuju se ni novčane sportske nagrade na svjetskim, europskim i olimpijskim prvenstvima.
4. Povrat duga
Umirovljenici koji su lani dobili povrat duga ne moraju prijavljivati svoj dobiveni iznos. Riječ je o isplatama obeštećenja korisnika mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine.
Povrati
Tijekom svibnja najviše se poreza vraća građanima
Premda nema roka ni obaveze do kada poreznici moraju isplatiti povrat preplaćenog poreza, oni to najčešće čine u svibnju
Iako nema pravila, a niti zakona koji to striktno propisuje, poreznici građanima najviše povrata uplaćuju u svibnu. Pokazala je to statistika središnjeg ureda Porezne uprave. Prema podacima poreznika, prošle je godine, za ilustraciju, u svibnju vraćeno nešto više od 391 milijun kuna građanima, što je skoro četvrtina ukupno isplaćenih povrata poreza, dok je u kolovozu vraćeno svega 57 milijuna kuna.
No, na to kada će nekome biti isplaćen povrat, građanin ne može u biti utjecati. Ono što on može učiniti, jest da točno ispuni poreznu prijavu i da poreznicima dostavi svu potrebnu dokumentaciju. Drugog razloga, zašto je nekome isplaćen povrat u travnju, a nekome drugome u prosincu nema, tvrde u Poreznoj upravi.
Isto tako, ističu, na to kada će nekome biti vraćen njegov novac ne utječe niti kada je on predao poreznu prijavu. Potpuno je svjedno, preda li netko poreznu prijavu u poreznoj ispostavi kojoj pripada po mjestu boravište u siječnju ili je pošalje preporučenom pošiljkom zadnjeg dan u 23 sata navečer s Glavne pošte u Zagrebu.
Poreznici već sada najavljuju kako će ove godine vratiti oko 1,6 milijardi kuna preplaćenog poreza. Kao i prošle godine, prve povrate, prema njihovim riječima, izvršit će u travnju. Lani su, prema evidenciji središnjeg ureda, u tom mjesecu na žiro ili tekuće račune uplatili oko 261 milijun kuna. Idući mjesec odnosno u svibnju bila je kulminacija i tada su platili 391 milijun kuna.
To je skoro za trećinu manje nego godinu dana ranije kada su u svibnju građanima uplatili 517 milijuna kuna. Sljedeći mjesec vratili su još dodatnih 375 milijuna kuna i nakon toga polagano opada intenzitet povrata. Tijekom srpnja isplaćeno je 159 milijuna kuna, a mjesec dana kasnije, u kolovozu, samo 57 milijuna kuna. Potom opet 93 milijuna kuna i otprilike u takvom ritmu vratili su sav preplaćeni porez građanima do kraja godine.
Nakon obrade porezne prijave, ako poreznici utvrde da je građanin preplatio porez, oni će mu ' višak' vratiti i to bez posebnog pisanog zahtjeva. Povrat više plaćenog poreza , poreznici će uplatiti na žiro ili tekući račun, kojeg je građanin naveo u prijavi. Iznimno, Porezna uprava povrat poreza može napraviti i gotovinski i to tako da poreznici, uz rješenje daju i nalog za povrat. Potom građanin taj nalog za povrat može unovčiti primjerice u Fini, uz plaćanje nakade. No, ne smije se zaboraviti da poreznici neće isplatiti povrat, ako građanin ima neki porezni dug. Primjerice, ako nije platio porez na automobil.
1. Kazne
Za prekršaje vezane uz prijavu poreza na dohodak porezni obveznici mogu biti kažnjeni novčanim kaznama koje se kreću od 500 do 50 tisuća kuna.
2. Nenamjerne pogreške
Poreznici će imati razumijevanja za nenamjerne pogreške, ako netko upiše u neki red krivi dohodak , no vremena kada se mogla predati samo obrazac s napisanim imenom i prezimenom i dokumentacija, su prošli .
KAZNENA KAMATA 15 %
Zatezna kamata Ako porezni obveznik ne uplati pravodobno razliku koja se pokazala po njegovoj prijavi, obračunat će mu se kamata.
U prvom valu svake godine poreznici vrate najviše preplaćenog poreza građanima
2004
vraćen novac: Prije četiri godine poreznici su građanima ukupno isplatili 1,2 milijarde kuna. U travnju su poreznici vratili 291 milijun kuna, a u prosincu samo 34 milijuna kuna.
2005
povećani iznos: te je godine za preko 100 milijuna kuna uvećan a suma povrata poreza. Građanima je uplaćeno preko 1,3 milijarde kuna.
2006
blagi rast: U travnju 2006. godine isplaćeno je svega 154 milijuna kuna, dok je godinu dana radnije u istom mjesecu građanima vraćeno 314 milijuna kuna. Ipak, na kraju je sve nadoknađeno. Građanima je uplaćeno 1,37 milijuna kuna
2007
kulminacija: Lani je isplaćeno najviše povrata poreza do sada. Ukupan zbroj dosegao je skoro 1,5 milijardi kuna.
Očekuje se 1,6 milijardi kuna povrata poreza
Porezna prijava ispunjava se prema starim pravilima pa se poreznici nadaju da ih građani neće predavati kao prije, u zadnji čas
Kao i prijašnjih godina, oni koji su obvezni ili žele podnijeti poreznu prijavu za 2007., moraju to učiniti najkasnije do kraja veljače. Iznimno, ako je građanin, primjerice, zbog boravka na liječenju ili elementarne nepogode propustio rok, može to učiniti do kraja svibnja. Ove se godine očekuje, kao i lani, oko 970.000 prijava. Prema procjeni, ukupni iznos povrata preplaćenog poreza bit će na rekordnoj razini od oko 1,6 milijardi kuna. Lani je predano ukupno 972.311 prijava poreza za 2006. godinu, a građanima je vraćeno više od 1,47 milijardi kuna preplaćenog poreza.
Ministarstvo financija najavljuje da će prve isplate povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja. Iako i dalje ne postoji zakonski rok za povrat, Porezna uprava je dosad ustalila povrat na najdulje godinu dana.
Za prijavu poreza za 2007. vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope te ista pravila za porezne olakšice. Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak od 1600 kuna mjesečno, odnosno 19.200 kuna godišnje, a za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3000 kuna mjesečno, što godišnje može iznositi najviše 36.000 kuna.
Ostale porezne olakšice maksimalno mogu iznositi 12.000 kuna. Riječ je o odbicima za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja, zdravstvene usluge te stambene potrebe. Porezna uprava je na svojoj internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i vodič, a informacije o tome mogu se dobiti i na besplatne brojeve infotelefona 0800-10 01 ili 0800-66-99-33.
Kome se predaje porezna prijava
Građanin poreznu prijavu podnosi ispostavi područnog ureda porezne uprave gdje ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Zagrepčani poreznu prijavu mogu predati Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ispostavi Zagreb (Avenija Dubrovnik 32, 10000 Zagreb), no također i bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba. Poreznu prijavu građanin može donijeti osobno u ispostavu ili je poslati poštom.
Pravo na ispravak i odustajanje
Građanin može naknadno obaviti ispravak porezne prijave ako prije isteka roka za utvrđivanje poreza uoči da je porezna prijava netočna ili nepotpuna. Može i povući poreznu prijavu ako je nije morao obvezno predati, i to pisanom izjavom koju podnosi mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave. Građani se mogu predomisliti tijekom cijeloga poreznog postupka i nisu dužni navoditi razloge svojeg odustanka. Oni koji su morali predati prijavu, ne mogu odustati od nje.
T vrtka u blokadi - nema povrata
Porez se mora platiti 15 dana nakon dostave rješenja Porezne uprave. Povrat se građanima, kao i prijašnjih godina, uplaćuje izravno na žiro ili tekući račun. Oni koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti moraju, za razliku od ostalih građana, podnijeti zahtjev za povrat poreza. Ako je poslodavac ili isplatitelj dohotka od nesamostalnog rada bio blokran tijekom prošle godine ili ima porezni dug, njegovi radnici neće moći ostvariti povrat poreza za 2007. godinu.
|
PRAVILA IGRE
|
Poreznjaci preporučuju simulaciju isplativosti prijave
- radnici kojima je plaća bila jedini dohodak ili oni koji su radili kod dva poslodavca, ali ne istodobno, kao ni umirovljenici, oni kojiidobivaju najamninu ili zakupninu
- članovi skupština i NO-a tvrtki i uprava, članovi povjerenstava i odbora , stečajni upravitelji, suci porotnici, koji su ostvarili i primitke na koje jeuplaćen porez na dohodak
- osobe s ugovorima o djelu - akviziteri, trgovački putnici, agenti, sudski vještaci, sportaši i svi kojima je isplatitelj obračunao doprinos za mirovinsko osiguranje na primitak te nakon odbitka tog doprinosa obračunao porez na dohodak od 25% i prirez
- autori, umjetnici, znanstvenici, stručnjaci, novinari i ostali koji su ostvarili primitak za djelo koje se prema Zakonu o autorskom pravu na koje je isplatitelj pri isplati obračunao i uplatio porez na dohodak po stopi 25% na smanjen primitak za 30%.
|
Tko ne mora
|
Koji je bio završni rezultat prošle godine
1600
osobni odbitakSvaki porezni obveznik ima pravo na neoporezivi dio dohotka
3000
odbitak umirovljenika.No, odbitak ovisi o mirovini, pa ako je ona manja, i odbitak je
838.276
građanalani je dobilo povrat poreza, a ukupno im je isplaćeno 1,5 milijardi kuna
73.737
građanamoralo je doplatiti porez. Uplatili su oko 383 milijuna kuna
10.199
građanadobilo je povrat manji od 10 kuna, a isplaćena su im 9,3 milijuna kuna
|
Osnovne brojke
|
Troškovi kupnje stana mogu umanjiti poreznu olakšicu, ali samo ako je riječ o kupnji prvog stana
Kupnju ili gradnju stana ili kuće poreznici priznaju kao trošak koji može umanjiti poreznu osnovicu, ali samo pod uvjetom da je riječ o kupnji prvog stana kojim se rješava stambeno pitanje. To znači da se građanin može koristiti tom pogodnosti samo ako on ili njegov bračni partner nisu ni vlasnici ni suvlasnici bilo kakve druge nekretnine.
Zbog toga će porezni obveznik prijavi poreza morati priložiti niz dokumenata da bi ostvario pravo na korištenje te olakšice bez obzira na to je li stan kupljen iz vlastitih sredstava ili iz namjenskog stambenog kredita.
Uz dokaz o prebivalištu, preslik ugovora o kupnji stana ili kuće, preslik ugovora o kreditu (ako je stan kupljen kreditom), poreznoj prijavi mora se priložiti posebna izjava da porezni obveznik i njegov bračni partner u trenutku kupnje kuće ili stana nisu bili vlasnici stambenog prostora u zemlji ili inozemstvu, neovisno o njegovoj površini.
Uvjeti za priznavanje troška kupnje stana kao porezne olakšice, dakle, restriktivniji su nego s porezom na promet nekretninama prema kojemu je i neadekvatan stambeni prostor razlog za porezno oslobađanje.
Na besplatnom telefonu Porezne uprave samcu koji prijavljuju trošak kupnje prvog stana preporučuju i davanje izjave da nije u bračnoj zajednici, koja ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
Kada građani prijavljuju trošak kamata stambenog kredita kao olakšicu, trebaju uzeti u obzir da postoje razlike koje ovise o vremenu dizanja kredita. Ako je riječ o kreditu odobrenom prije 1. siječnja 2003. godine, olakšica se priznaje uz uvjet da je tijekom godine za koju se porez prijavljuje kamata iznosila šest posto i više.
Ako je riječ o kreditu odobrenom nakon 1. siječnja 2005. godine plaćena kamata može umanjiti poreznu osnovicu ako je kredit u cijelosti namjenski korišten.
|
Pri prijavi poreza samci trebaju priložiti izjavu da nisu oženjeni ili udani
|
Tko i zašto mora predati poreznu prijavu
Građani s dva dohotka
Poreznu prijavu moraju predati građani koji su radili kod dva ili više poslodavaca tijekom godine istodobno na nepuno radno vrijeme. U tim je slučajevima samo jedan poslodavac mogao pri isplati plaće koristiti osobni odbitak, a drugi poslodavci to nisu mogli. U istom su statusu i oni koji su primili plaću, a uz to i dohodak od kapitala (dividendu) ili dohodak od imovine ostvaren davanjem u zakup poslovnog prostora.
Obrt kao druga djelatnost i plaća
Radnici koji su uz plaću u radnom odnosu ostvarili neki od dohodaka za koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu, kao što je dohodak od obrta, poljoprivredne djelatnosti ili su u sustavu PDV-a. U svim slučajevima prijavljuju i plaću i dohodak za koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu. Poreznu prijavu mora predati i obrtnik koji je bio član nadzornog odbora u trgovačkom društvu te mu je po toj osnovi isplaćivana naknada, tj. drugi dohodak.
Plaća i mirovina ili dokup mirovine
Obveznici su i umirovljenici koji primaju invalidsku mirovinu, ali su po osnovi utvrđene preostale radne sposobnosti zaposleni i primaju plaću. Ako je tijekom 2007. građanin otišao u mirovinu, nije obavezan podnijeti poreznu prijavu. No, umirovljenik koji je uz mirovinu ostvario i mirovinu od osiguravatelja (npr. od Royala), temeljem dokupa dužan je predati poreznu prijavu bez obzira na to što je uplatu dokupa mirovine obavio njegov poslodavac.
Ako isplatitelj nije uplatio porez
Svi porezni obveznici kojima isplatitelj nije uplatio porez i prirez na dohodak, dužni su podnijeti poreznu prijavu. Obveza se odnosi na sve isplatitelje, poslodavce kod isplate redovne plaće ili isplatitelje nekog drugog dohotka, primjerice akviziterskog posla, kao i samog obveznika ako nije uplatio predujam poreza koji je morao. Stručnjaci ističu da je zanimljivo pratiti kako će ta obveza funkcionirati u praksi s obzirom na raširenu pojavu neplaćanja.
|
OB
VEZNICI
|
Kako se ispunjava prijava
Prije predaje porezne prijave najbolje je napraviti vlastiti izračun i simulaciju povrata ili plaćanja
Prije predaje porezne prijave najbolje je da izračunate što vas čeka. To pravilo vrijedi za sve, i one koji moraju predati poreznu prijavu, a posebice za one koji je predaju dobrovoljno. Ako niste kompliciran slučaj, na nekoliko hrvatskih portala možete naći predloške za prijavu poreza koji vam nakon popunjavanja osnovnih podatka, dohodaka, odbitaka i olakšica omogućuje i izračun poreza i prireza (npr.www.erstebank.hr). Ako prijavu želite popuniti ručno, također na stranicama različitih portala, možete pronaći primjere izračuna (npr. www.ripup.hr).
Prijavu možete isprintati i sa stranica Porezne uprave www.pu.mfin, gdje su i upute za popunjavanje. Na raspolaganju vam je i besplatan kontakt-telefon PU (broj 0800 66 99 33) na koji od 9 do 15 sati možete dobiti izravan savjet o oslobađanjima, olakšicama i porezno priznatim izdacima.
Osnovni osobni odbitak iznosi 1600 kuna na mjesec (19.200 kuna na godinu), a za umirovljenike najviše 3000 kuna mjesečno ili 36.000 kuna godišnje. Odbitak za invalidnost iznosi od 480 do najviše 1600 kuna mjesečno. Uzdržavani član obitelji ili dijete nosi porezni odbitak od 800 kuna mjesečno. Odbitak za djecu iznosi od 800 do najviše 3040 kuna mjesečno.
Na te se porezne odbitke nadograđuju još i oni temeljem stvarnih troškova zdravstvenih usluga, za stambene potrebe i za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja. Maksimalni je iznos tih odbitaka 12.000 kuna na godinu. U taj odbitak ne ulaze dana darovanja i plaćeni doprinosti za obvezno zdravstveno osiguranje ako građanin nije drugačije osiguran. Osobni se odbici mogu iskoristiti samo do iznosa ostvarenog dohotka.
Kliknite za primjer prijave za uvećanje
1. Kako iskoristiti porezne olakšice na djecu?
U primjeru koji smo preuzeli iz časopisa Računovodstvo i porezi Ante Antić ima dvoje uzdržavane djece, prebivalište u Zagrebu (prirez 18%). Drugom djetetu utvrđena je invalidnost. U 2007. prvo je dijete bilo prijavljeno na Antu, a drugo na njegovu zaposlenu suprugu. Ante je imao plaću u ukupnom godišnjem iznosu od 48.000 kuna (mjesečno bruto plaća 5000x12)=60.000 kuna - 12.000 doprinosa za mirovinsko osiguranje. Drugi je dohodak ostvaren temeljem akviziterskog posla u iznosu od 32.000 kuna (primitak od 40.000 kuna umanjen za 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje). Uplaćen predujam poreza i prireza iznozi 9440,00 kuna.
2. Odbitak za stambeni kredit iz 2004. godine
Ante ima porezni odbitak temeljem plaćenih kamata po stambenom kreditu odobrenome 2004. godine u iznosu od 8000 kuna. Budući da ni on ni supruga nisu morali predati poreznu prijavu, Ante je to ipak odlučio učiniti. Iskoristio je mogućnost preraspodjele godišnjeg odbitka tako da je drugo dijete također stavio kao svog uzdržavanog člana.
Time je ostvario pravo na ukupan faktor osobnog odbitka od 2,5 koji se sastoji od faktora jedan, za samog Antu, 0,5 za prvo dijete i 1,0 za drugo dijete kojemu je utvrđena invalidnost. Njegov ukupni godišnji odbitak iznosi 48.000 kuna, a prilikom isplate plaće iskoristio je samo 28.800 kuna.
3. Bez dokumentacije nema povrata poreza
Dakle, ukupni godišnji osobni odbitak u Antinoj prijavi iznosi 56.000 kuna. On se sastoji od 48.000 kuna za pokriće osnovnih životnih potreba njega i njegove djece, kao i 8000 kuna kamata za stan. Kako ukupni godišnji dohodak iznosi 80.000 kuna, kada se od njega oduzme osobni odbitak, godišnja porezna osnovica je 24.000 kuna. Na tu osnovicu obračunava se porez po stopi od 15 posto i 18 posto prireza, što iznosi 4248,00 kuna. Kada se od plaćenog iznosa poreza i prireza odbije taj iznos, Ante ima pravo na povrat od 8590,40 kuna. Napominjemo da Ante, kao i ostali građani, mora priložiti svu dokumentaciju.
|
Koji se računi priznaju, a koji ne?
Zdravstveno
Priznaju se samo izvorni računi i potvrde o participaciji koje glase na ime i prezime.
Stanovanje
Kod gradnje se priznaju računi registriranih izvođača u godini kada su obavljeni.
Održavanje
Priznaju se izdaci za održavanje krovišta, podova, instalacija, fasada i stolarije.
Najamnina
Potreban je dokaz o plaćenoj najamnini koji glasi na ime, kao i izvod iz matice vjenčanih.
Premije
Životno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje priznaju se prema izdanim potvrdama.
|
OLA
KŠICE
|
Na što građani trebaju pripaziti kod računa
Ne lijekovima bez recepta
Od zdravstvenih usluga poreznjaci ne priznaju račune za estetske i kozmetičke zahvate, kao ni kozmetička sredstva ako se ne upotrebljavaju u medicinske svrhe ili u prevenciji liječenja bolesti. Ne priznaju se ni računi za sanitetski i potrošni materijal, kao ni za lijekove i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta. Računi za priznate izdatke ne smiju glasiti ni na koga osim na obveznika. Ne priznaju se računi koji glase na djecu ili članove obitelji.
Da, ali za samo obavljene radove
Kod namjenskih stambenih kredita za gradnju stana ili kuće u kojima se postupno troši i obavlja dio radova, priznaju se samo izdaci koji su obavljeni u 2007. godini. Znači da se građanima ne priznaju čak ni plaćene kamate ako potrošeni kredit ne dokažu računima. Ako banka traži preslike računa zbog namjenskog korištenja kredita, Porezna će ih uprava priznati, ali moraju biti ovjerene kod javnog bilježnika.
Ne kupnji namještaja
Ako je riječ o održavanju postojećih stambenih objekata, ne priznaju se izdaci za opremanje. To znači da ne predajete račune za nabavu i ugradnju namještaja, kuhinja, televizora, hladnjaka i štednjaka, računala i slično. U održavanje se ne ubrajaju ni vanjski priključci za struju, vodu, plin, kao ni održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade. Kod klimatizacijskih se uređaja priznaje samo ugradnja s izdanim računom, ali ne i kupnja uređaja.
Ne premijama poslodavca
Ako poslodavac uplaćuje i obustavlja premije životoga ili mirovinskog osiguranja pri redovitoj mjesečnoj isplati plaće, radnik ih ne može upotrijebiti kao vlastitu olakšicu jer se ona priznaje njegovu poslodavcu. Polica osiguranja, kao i potvrda o uplaćenim premijama, bez obzira na to je li riječ o privatnome zdravstvenom osiguranju, mora glasiti na ime osiguranika. Ako glasi na članove obitelji, ne priznaje se kao izdatak.
|
Z
AMKE
|
Porezne stope i osnovice
Hrvatska ima četiri porezne stope, od 15, 25, 35 i 45 posto poreza na dohodak. Do 38.400 kuna primjenjuje se 15 posto poreza, a na idućih 57.600 kuna 25 posto poreza. Na idućih 172.800 kuna obračunava se 35, a iznad 268.800 kuna 45 posto. Na utvrđenu godišnju stopu poreza obračunava se prirez. Ako porezni obveznik ima prebivalište u jednome mjestu, prirez se plaća prema mjestu običajenog boravišta.
Osobni odbici drugi po redoslijedu
Budući da iznos od 12.000 kuna predstavlja maksimalan i ukupni godišnji iznos priznatih izdataka, primjenjuje se redoslijed priznavanja. Na prvom su mjestu izdaci za uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja te dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja. Tek su na drugome mjestu osobni odbici za samog osiguranika i članove njegove obitelji, pa čak i ako je riječ o invalidnosti.
Smještaj i prehrana u toplicama
Ako je riječ o zdravstvenim olakšicama, priznaju se izdaci za medicinsku rehabilitaciju u lječilištu ili toplicama. Ako građanin mora platiti prehranu i smještaj u zdravstvenoj ustanovi u kojoj provodi rehabilitaciju, priznat će mu se i ti izdaci. No, ako se koristi smještajem i prehranom izvan lječilišta, izdaci mu se ne priznaju. Jednako je i ako građanin u toplicama bravi turistički i ne koristi se ondje rehabilitacijom.
|
POS
LJEDNJA UPOZORENJA
|
Odbici
Život i porezi na posebnim područjima
Posebna i brdsko-planinska područja nose građanima i njihovim obiteljima i do 3840 kuna veće mjesečne odbitke
Građani koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili u brdsko-planinskim područjima prema posebnim zakonima imaju veće priznate osobne odbitke nego ostali. Za one u prvoj skupini osobni odbitak iznosi čak 3840 kuna umjesto standardnih 1600 kuna, koliko imaju ostali građani, što je velika olakšica.
Građanima koji imaju prebivalište na područjima druge skupine područja posebne državne skrbi, priznat je porezni odbitak od 3200 kuna na mjesec. Treća skupina i brdsko-planinska područja nose osobni odbitak od 2400 kuna mjesečno.
I članovi obitelji građana koji žive u posebnim područjima imaju privilegiran tretman. Ako građanin ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi, osnovnim mu se priznaje ono gdje živi njegova obitelj. No, to ne vrijedi ako ima stan u vlasništvu i boravi i izvan privilegiranog područja. U tom slučaju ima olakšice samo za uzdržavane članove uže obitelji koji su ostali živjeti na posebnim područjima. Umirovljenici koji žive na tim područjima ne mogu se koristiti posebnim privilegijima jer ionako imaju pravo na uvećan odbitak do iznosa od najviše 3000 kuna mjesečno.
Prvoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju gradovi i općine Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragali, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar i Župa Dubrovačka, kao i neka naselja oko Osijeka i Vinkovaca.
U drugoj su skupini naselja u i oko Daruvara, Dubrovnika, Karlovca, Siska, Slatine, Virovitice, Vodica i Zadra. U treću se ubraja cijeli niz općina od Babine Grede, Bosiljeva, Generalskog Stola, pa do općina u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Status brdsko-planinskih područja imaju gradovi Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac.
Dohodak od imovine i kapitala
Zakup ili najam poslovnog prostora ili stana i inače se mora prijaviti poreznoj upravi, i to osam dana od potpisivanja ugovora zbog upisa u registar poreznih obveznika. No, pri predaji porezne prijave poreza na dohodak građanin koji je ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava ima i 30 posto priznatih izdataka.
Ostatak čini poreznu osnovicu koja se zatim oporezuje po najnižoj stopi od 15 posto. Na tako obračunat porez dodaje se i prirez. Iznajmljivanje stanova, soba i apartmana ne spada u tu kategoriju dohodaka jer se u tom slučaju građani bave registriranom djelatnošću za koju moraju voditi i poslovne knjige.
Građani koji su lani dobili isplatu dividende ili udjela u kapitalu, pa su time ostvarili dohodak od kapitala, također moraju prijaviti porez. Prijava je obvezna bez obzira na to je li riječ o isplati dividende iz prijašnjih godina. Slično je i s dohotkom od kamata na dane kredite i zajmove ako su kamate naplaćene lani.
|
PO
SEBNI DOHOCI
|
Osim višeg osobnog odbitka, invalidi Domovinskog rata koji su poduzetnici dobivaju i oslobađanje od poreza u visini invalidnosti
Korisnici obiteljske mirovine koja se isplaćuje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja ne moraju prijavljivati porez na dohodak. Ako hrvatski ratni vojni ivalidi ipak moraju predati prijavu jer su, primjerice, uz mirovinu bili i zaposleni, oni upisuju svoju invalidnost, pri čemu im se priznaje faktor jedan osnovnoga osobnog odbitka bez obzira na to je li riječ o invalidnosti koja je manja od 100 posto.
Također, invalid će ostvariti i posebnu olakšicu pri plaćanju poreza, ovisno o invaliditetu. Primjerice, za invalidnost od 30 posto i iznos dohotka od 36.666 kuna platit će samo 63 posto obračunatog poreza temeljem olakšica za HRVI.
To znači da invalidi koji imaju obrt, bave se slobodnim zanimanjima ili djelatnostima vezanima za poljoprivredu i šumarsvo, a obveznici su poreza na dohodak, imaju pravo na olakšicu u visini svoga utvrđenog invaliditeta.
Obrtnik koji ima i status ratnog vojnog invalida Domovinskog rata s invalidnošću od primjerice, 40 posto, platit će za taj postotak i manji porez, a time i prirez na djelatnost kojom se bavi. Kod poduzetnika obveznika porez na dobit ne vrijedi.
|
Niži porez za visnu vojnog invaliditeta
|
Primici koje ne treba prijaviti jer se ne smatraju dohotkom
1. Kamate na štednju
FiGrađanin ne mora unositi podatke o kamatama na kunsku ili deviznu štednju ako su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Jednako vrijedi i za kamate po vrijednosnim papirima.
2. Dokup mirovine
Dohotkom se ne smatraju ni izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela mirovine koju bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob ili mirovinski staž.
3. Državne nagrade
Dohotkom se ne smatraju ni državne nagrade, nagrade jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ne prijavljuju se ni novčane sportske nagrade na svjetskim, europskim i olimpijskim prvenstvima.
4. Povrat duga
Umirovljenici koji su lani dobili povrat duga ne moraju prijavljivati svoj dobiveni iznos. Riječ je o isplatama obeštećenja korisnika mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine.
|
Što ne treba unijeti
|
Povrati
Tijekom svibnja najviše se poreza vraća građanima
Premda nema roka ni obaveze do kada poreznici moraju isplatiti povrat preplaćenog poreza, oni to najčešće čine u svibnju
Iako nema pravila, a niti zakona koji to striktno propisuje, poreznici građanima najviše povrata uplaćuju u svibnu. Pokazala je to statistika središnjeg ureda Porezne uprave. Prema podacima poreznika, prošle je godine, za ilustraciju, u svibnju vraćeno nešto više od 391 milijun kuna građanima, što je skoro četvrtina ukupno isplaćenih povrata poreza, dok je u kolovozu vraćeno svega 57 milijuna kuna.
No, na to kada će nekome biti isplaćen povrat, građanin ne može u biti utjecati. Ono što on može učiniti, jest da točno ispuni poreznu prijavu i da poreznicima dostavi svu potrebnu dokumentaciju. Drugog razloga, zašto je nekome isplaćen povrat u travnju, a nekome drugome u prosincu nema, tvrde u Poreznoj upravi.
Isto tako, ističu, na to kada će nekome biti vraćen njegov novac ne utječe niti kada je on predao poreznu prijavu. Potpuno je svjedno, preda li netko poreznu prijavu u poreznoj ispostavi kojoj pripada po mjestu boravište u siječnju ili je pošalje preporučenom pošiljkom zadnjeg dan u 23 sata navečer s Glavne pošte u Zagrebu.
Poreznici već sada najavljuju kako će ove godine vratiti oko 1,6 milijardi kuna preplaćenog poreza. Kao i prošle godine, prve povrate, prema njihovim riječima, izvršit će u travnju. Lani su, prema evidenciji središnjeg ureda, u tom mjesecu na žiro ili tekuće račune uplatili oko 261 milijun kuna. Idući mjesec odnosno u svibnju bila je kulminacija i tada su platili 391 milijun kuna.
To je skoro za trećinu manje nego godinu dana ranije kada su u svibnju građanima uplatili 517 milijuna kuna. Sljedeći mjesec vratili su još dodatnih 375 milijuna kuna i nakon toga polagano opada intenzitet povrata. Tijekom srpnja isplaćeno je 159 milijuna kuna, a mjesec dana kasnije, u kolovozu, samo 57 milijuna kuna. Potom opet 93 milijuna kuna i otprilike u takvom ritmu vratili su sav preplaćeni porez građanima do kraja godine.
Nakon obrade porezne prijave, ako poreznici utvrde da je građanin preplatio porez, oni će mu ' višak' vratiti i to bez posebnog pisanog zahtjeva. Povrat više plaćenog poreza , poreznici će uplatiti na žiro ili tekući račun, kojeg je građanin naveo u prijavi. Iznimno, Porezna uprava povrat poreza može napraviti i gotovinski i to tako da poreznici, uz rješenje daju i nalog za povrat. Potom građanin taj nalog za povrat može unovčiti primjerice u Fini, uz plaćanje nakade. No, ne smije se zaboraviti da poreznici neće isplatiti povrat, ako građanin ima neki porezni dug. Primjerice, ako nije platio porez na automobil.
|
Isplata na žiro ili tekući račun
|
1. Kazne
Za prekršaje vezane uz prijavu poreza na dohodak porezni obveznici mogu biti kažnjeni novčanim kaznama koje se kreću od 500 do 50 tisuća kuna.
2. Nenamjerne pogreške
Poreznici će imati razumijevanja za nenamjerne pogreške, ako netko upiše u neki red krivi dohodak , no vremena kada se mogla predati samo obrazac s napisanim imenom i prezimenom i dokumentacija, su prošli .
KAZNENA KAMATA 15 %
Zatezna kamata Ako porezni obveznik ne uplati pravodobno razliku koja se pokazala po njegovoj prijavi, obračunat će mu se kamata.
|
Zločin i kazna
|
U prvom valu svake godine poreznici vrate najviše preplaćenog poreza građanima
2004
vraćen novac: Prije četiri godine poreznici su građanima ukupno isplatili 1,2 milijarde kuna. U travnju su poreznici vratili 291 milijun kuna, a u prosincu samo 34 milijuna kuna.
2005
povećani iznos: te je godine za preko 100 milijuna kuna uvećan a suma povrata poreza. Građanima je uplaćeno preko 1,3 milijarde kuna.
2006
blagi rast: U travnju 2006. godine isplaćeno je svega 154 milijuna kuna, dok je godinu dana radnije u istom mjesecu građanima vraćeno 314 milijuna kuna. Ipak, na kraju je sve nadoknađeno. Građanima je uplaćeno 1,37 milijuna kuna
2007
kulminacija: Lani je isplaćeno najviše povrata poreza do sada. Ukupan zbroj dosegao je skoro 1,5 milijardi kuna.
|
Povijest izvršenih povrata
|
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....