Bole vas glava, vrat, leđa, potkoljenice, koljena, stopala, imate problema s cirkulacijom, probavne smetnje... Sve je to od nepravilnog sjedenja na radnom mjestu, utvrdila su brojna istraživanja. U Njemačkoj 80 posto uredskih djelatnika pati od nekog oblika deformacije kralježnice, a zbog bolova u leđima deset posto ih odlazi na bolovanje.
U civilizaciji koja se uglavnom zasniva na sjedilačkim poslovima radni je stolac najvažniji komad namještaja. Na žalost, često se baš na njemu štedi, kako u tvrtki, tako i kod kuće.
- Zavod za namještaj i drvne proizvode Šumarskog fakulteta u Zagrebu provodi i istražuje oblikovanje i konstrukciju radnog namještaja za sjedenje kako bi otkrio kakav mora biti da bi omogućio kvalitetan rad uz što manje naprezanja - kaže prof. dr. sc. Ivica Grbac.
- Dobra uredska stolica mora biti prilagođena svakom korisniku. Mora imati mehanizam za podešavanje visine, nagiba i dubine sjedala, mehanizam za podešavanje nagiba naslona prema težini, mogućnost njihanja, mehanizam za podešavanje visine i širine između rukonaslona, podešavanje potpore u lumbalnom dijelu kralježnice, podešavanje naslona za glavu i slično. Na takvim stolicama tijelo zauzima najbolji položaj za maksimalno rasterećenje kralježnice, osiguravajući istodobno udobnost kako bi se osigurala koncentracija pri radu - priča Grbac.
Klasični radni stolac mora biti na takvoj visini da laktovi s podlakticama čine kut od 90 stupnjeva, koljena trebaju formirati isti takav kut, a stopala ravno prianjati na pod. To, međutim, ne znači da tako treba sjediti cijelo radno vrijeme jer je dokazano da takav, "kraljevski" položaj, ako ga se dugo prakticira izaziva umor.
- Zato novi stolci ne prisiljavaju korisnika na kruti sjedeći položaj, nego mu pomažu da sjedi na dinamičan način, jer su individualno podesivi i gibljivi - tumači Grbac.
Pojam dinamičkog sjedenja neko se vrijeme vezao uz polustojeći stav ili popularne klečalice. No, pokazalo se da su takve stolice neprikladne za dulji rad jer opterećuju koljena i zaustavljaju cirkulaciju, a i teže je sa njih ustati. Stoga se moderni stolci vraćaju klasičnom obliku, ali bitno poboljšani brojnim mogućnostima nagiba različitih dijelova stolca. Svakom korisniku se pristupa individualno. Na Šumarskom fakultetu napravili su tzv. mjernu prostirku koja je test za sjedenje i preko svojih senzora otkriva pritiske na ljudsko tijelo. Nakon tog mjerenja određuju koja vrst sjedala i koji materijali odgovaraju baš toj osobi.
Kad je, pak, riječ o presvlaki radne stolice, većini je ljudi koža pojam skupe i udobne stolice. Međutim, istraživanja su pokazala da je mrežasti naslon puno zdraviji i udobniji. Bitno je da je propustan i da upija znoj, što znači da umjetna koža nije dobar izbor.
Osim cijene i atraktivnog dizajna, kupci pri odabiru uredskog stolca sve češće obraćaju pozornost na njegovu udobnost.
- Modeli glomaznih uredskih stolica više nisu traženi. Mlađi direktori sve rjeđe kupuju kožu jer su mrežasti naslonjači tijekom ljetnih mjeseci mnogo udobniji. Pri kupnji se ne treba povoditi samo za lijepim dizajnom jer je najvažnije da stolica odgovara tjelesnoj konstituciji onoga tko će se njome koristiti - objasnila je Vesna Jelinčić, dugogodišnja savjetnica za prodaju Phoenix Lifestylea.
- Najvažniji su funkcionalnost i
udobnost. Za zaista dobru ergonomsku stolicu dovoljno je izdvojiti 1000 kuna - istaknuo je Marko Pavković, referent prodaje u trgovini Velinac.
Ekskluzivni modeli uredskih stolaca prodaju se i u salonu Marko gdje za najskuplji primjerak treba izdvojiti čak 9880 kuna.
- Prodaja ekskluzivnijih modela najbolje prolazi kod menadžera, a za operativne urede kupci obično biraju jednostavnije modele. Također su skloni i kupnji stolica koje su presvučene mrežom. Možete, primjerice, zatražiti da sjedalo sinkronizirano prati naklon vaših leđa kako biste uvijek sjedili u ergonomskom položaju - objasnio je Marko Perić, vlasnik salona, te dodao kako manji i jednostavniji stolci mogu biti iznimno kvalitetni ako se pri narudžbi zatraži dodatna oprema.
Konferencijski i uredski stolci najčešće su "siromašniji izgledom" te su obično obloženi tkaninom ili ekokožom, a fotelje su u pravilu dizajnerski dotjerane i izrađene su od prave kože. Cijena uredskih stolaca i fotelja u zagrebačkim salonima varira od 382 do desetak tisuća kuna.
M. Kuterovac i P. Ćurić
Branka Stipić
U civilizaciji koja se uglavnom zasniva na sjedilačkim poslovima radni je stolac najvažniji komad namještaja. Na žalost, često se baš na njemu štedi, kako u tvrtki, tako i kod kuće.
- Zavod za namještaj i drvne proizvode Šumarskog fakulteta u Zagrebu provodi i istražuje oblikovanje i konstrukciju radnog namještaja za sjedenje kako bi otkrio kakav mora biti da bi omogućio kvalitetan rad uz što manje naprezanja - kaže prof. dr. sc. Ivica Grbac.
- Dobra uredska stolica mora biti prilagođena svakom korisniku. Mora imati mehanizam za podešavanje visine, nagiba i dubine sjedala, mehanizam za podešavanje nagiba naslona prema težini, mogućnost njihanja, mehanizam za podešavanje visine i širine između rukonaslona, podešavanje potpore u lumbalnom dijelu kralježnice, podešavanje naslona za glavu i slično. Na takvim stolicama tijelo zauzima najbolji položaj za maksimalno rasterećenje kralježnice, osiguravajući istodobno udobnost kako bi se osigurala koncentracija pri radu - priča Grbac.
Klasični radni stolac mora biti na takvoj visini da laktovi s podlakticama čine kut od 90 stupnjeva, koljena trebaju formirati isti takav kut, a stopala ravno prianjati na pod. To, međutim, ne znači da tako treba sjediti cijelo radno vrijeme jer je dokazano da takav, "kraljevski" položaj, ako ga se dugo prakticira izaziva umor.
- Zato novi stolci ne prisiljavaju korisnika na kruti sjedeći položaj, nego mu pomažu da sjedi na dinamičan način, jer su individualno podesivi i gibljivi - tumači Grbac.
|
Stolac koji prisiljava leđne mišiće na stalni rad |
 |
Pravilan položaj tijela: laktovi i koljena pod kutom od 90 stupnjeva |
 |
Stolac za dinamičko sjedenje pomiče se u 10 točaka: po tlu, po visini i dubini sjedala, zakreće se oko osi, namješta se visina i nagib naslona za leđa i za glavu te se namještaju nasloni za ruke |
Pojam dinamičkog sjedenja neko se vrijeme vezao uz polustojeći stav ili popularne klečalice. No, pokazalo se da su takve stolice neprikladne za dulji rad jer opterećuju koljena i zaustavljaju cirkulaciju, a i teže je sa njih ustati. Stoga se moderni stolci vraćaju klasičnom obliku, ali bitno poboljšani brojnim mogućnostima nagiba različitih dijelova stolca. Svakom korisniku se pristupa individualno. Na Šumarskom fakultetu napravili su tzv. mjernu prostirku koja je test za sjedenje i preko svojih senzora otkriva pritiske na ljudsko tijelo. Nakon tog mjerenja određuju koja vrst sjedala i koji materijali odgovaraju baš toj osobi.
Kad je, pak, riječ o presvlaki radne stolice, većini je ljudi koža pojam skupe i udobne stolice. Međutim, istraživanja su pokazala da je mrežasti naslon puno zdraviji i udobniji. Bitno je da je propustan i da upija znoj, što znači da umjetna koža nije dobar izbor.
Osim cijene i atraktivnog dizajna, kupci pri odabiru uredskog stolca sve češće obraćaju pozornost na njegovu udobnost.
- Modeli glomaznih uredskih stolica više nisu traženi. Mlađi direktori sve rjeđe kupuju kožu jer su mrežasti naslonjači tijekom ljetnih mjeseci mnogo udobniji. Pri kupnji se ne treba povoditi samo za lijepim dizajnom jer je najvažnije da stolica odgovara tjelesnoj konstituciji onoga tko će se njome koristiti - objasnila je Vesna Jelinčić, dugogodišnja savjetnica za prodaju Phoenix Lifestylea.
- Najvažniji su funkcionalnost i
udobnost. Za zaista dobru ergonomsku stolicu dovoljno je izdvojiti 1000 kuna - istaknuo je Marko Pavković, referent prodaje u trgovini Velinac.
Ekskluzivni modeli uredskih stolaca prodaju se i u salonu Marko gdje za najskuplji primjerak treba izdvojiti čak 9880 kuna.
- Prodaja ekskluzivnijih modela najbolje prolazi kod menadžera, a za operativne urede kupci obično biraju jednostavnije modele. Također su skloni i kupnji stolica koje su presvučene mrežom. Možete, primjerice, zatražiti da sjedalo sinkronizirano prati naklon vaših leđa kako biste uvijek sjedili u ergonomskom položaju - objasnio je Marko Perić, vlasnik salona, te dodao kako manji i jednostavniji stolci mogu biti iznimno kvalitetni ako se pri narudžbi zatraži dodatna oprema.
Konferencijski i uredski stolci najčešće su "siromašniji izgledom" te su obično obloženi tkaninom ili ekokožom, a fotelje su u pravilu dizajnerski dotjerane i izrađene su od prave kože. Cijena uredskih stolaca i fotelja u zagrebačkim salonima varira od 382 do desetak tisuća kuna.
M. Kuterovac i P. Ćurić
|
Ekskluzivni modeli 10 tisuća, obični tisuću kuna
|
Branka Stipić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....