Kako je modernizam promijenio naše živote

LONDON - Početkom 20. stoljeća počelo se tragati za radikalnim novim pristupom arhitekturi i dizajnu te se novi val proširio i na modu, film, slikarstvo i gotovo sve vrste umjetnosti.



Novi je pokret nazvan modernizam, a upravo je njemu u čast ovog travnja otvorena velika izložba u londonskom muzeju Victoria&Albert. Izložba "Modernizam: dizajniranje novog svijeta 1914. - 1939." bit će otvorena do 23. srpnja ove godine, a nudi potpuno novi pogled na modernizam, koji je imao snažan utjecaj na način života kojim danas živimo.



Izložba je prvi dublji pogled na pokret koji je revolucionarizirao svijet oko nas, dao nam ugradbene moderne kuhinje, potaknuo našu opsjednutost preplanulim tenom i tjelovježbom i našu ljubav prema čistim geometrijskim linijama i dizajnu.

Mašina i umjetnost



Među više od 300 izloženih predmeta i 50 filmskih izložaka  nalaze se radovi ključnih figura moderne, poput umjetnika Pieta Mondriana i Fernanda Legera, arhitekata Miesa van der Rohea i Le Corbuisiera, modne dizajnerice Sonie Delaunay i fotografa Mana Raya.



Izložba vjerno prikazuje kako su se u 25 godina ideje modernizma razvile u masovni pokret s ogromnim utjecajem na živote običnih ljudi, njihove domove i gradove u kojima su živjeli. Modernisti su do neba uzdizali funkcionalnost i korisnost, strukturu i otvorenost te ideju da se ljepota postiže kroz učinkovitost i savršenost svoje forme.



Većina se modernističke umjetnosti vrtjela oko spajanja mašina i umjetnosti. Ne samo da su sredstva umjetničke proizvodnje mehanizirana, na primjer na filmu i u fotografiji, nego su mašine postale simbol modernističke težnje da se socijalna situacija popravi tehnologijom. Stolica je bila predmet koji je osobito zarobio maštu dizajnera i postala je objekt koji služi kao primjer utjelovljenja modernističkih vrijednosti.



Izložba progovara o modernizmu od njegovih početaka i njemačke škole Bauhaus u ranim 1920-ima, sve do karakterističnog linearnog, geometrijskog stila kakav dizajnom dominira i danas.

Kolekcija ideja



Modernizam nije bio stil nego kolekcija ideja. Iako se mnogi stilovi mogu okarakterizirati kao modernizam, svi oni imaju nešto zajedničko: odbijanje veza s poviješću, suvišnim detaljima i priklanjanje apstraktnom.



Umjetnici su nakon Prvog svjetskog rata željeli vjerovati u to da dizajn i tehnologija mogu promijeniti društvo. U skladu s tim, i izložba se sastoji od tri glavna dijela: traganje za utopijom, građenje utopije i revidiranje utopije.



No, definiciju je možda najbolje dao umjetnik Aleksandar Rodčenko, koji je rekao kako je svaka osoba koja je organizirala svoj život, posao i sebe istinski umjetnik.