VELIKA ČITANOST

Kako je projekt 'Prava pitanja' Hanza Medije utjecao na kvalitetu izbornih kampanja u Hrvatskoj

 Goran Mehkek / CROPIX

Poprilično nepredvidiva hrvatska politička zbilja dovela nas je u situaciju da u relativno kratkom vremenu čak tri puta vodimo projekt Prava pitanja.

Prvi smo put nametanjem konstruktivizma kao temelja javne rasprave krenuli za parlamentarne izbore 2015. godine, drugi put kad smo željeli ukazati na važnost donošenja kredibilnog proračuna i treći put smo projekt Prava pitanja pokrenuli prije početka službene kampanje za ove zadnje izbore 2016. godine. Za grupu komercijalnih medija izdanja Hanza Medije objavila su u ova tri projekta zaista impozantnu količinu stručnih tekstova koji su u printu i digitalu imali multimilijunski doseg te možemo biti poprilično sigurni kako smo vrlo značajno utjecali na ukupnu kvalitetu javne rasprave tijekom izbornih kampanja. Osim što smo značajno suzili prostor populizmu i iracionalnim obećanjima, vjerujemo da su tekstovi naših novinara i vanjskih suradnika-eksperata donijeli cijeli niz ideja koje mogu transformirati Hrvatsku u konkurentno, a istodobno i socijalno osjetljivo društvo.

Izuzetni stručnjaci

Posebno smo ponosni upravo na ovaj zadnji, treći projekt jer smo shvatili kako smo u manje od godinu dana stvorili prepoznatljiv brend Prava pitanja na medijskoj sceni, postali svojevrsni znak kvalitete i dobili podršku značajnog dijela akademske i poslovne zajednice.

S Pravim pitanjima 2016. krenuli smo još u prvoj trećini srpnja te smo svaki dan, osim nedjelje, u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji i Globusu te pratećim digitalnim izdanjima bistrili ključna ekonomska i, šire, društvena pitanja. Počeli smo s revizijom ostavštine Vlade Tihomira Oreškovića, upustili se u pomne analize ideja za poreznu reformu, više puta problematizirali pitanje javnog duga, napadali iznova i iznova birokratske i investicijske barijere, pisali o nezaposlenosti mladih, obrazovnom sustavu, dugovječnosti i starenju, tržištu rada, turizmu, mirovinskom sustavu, zdravstvu, administrativnoj reformi, socijalnoj politici, autocestama...

Posebno smo ponosni što su nam u kreiranju sadržaja savjetima i kao autori pomogli izuzetni stručnjaci: Velimir Šonje, Zvonimir Savić, Vedrana Jelušić, Maruška Vizek, Dejan Kovač, Iva Tomić, Vedran Đulabić... Jedan od najtalentiranijih mladih ekonomista-autora, Ivica Brkljača, na tjednoj je razini provodio pažljivi fact checking pišući o nerazmjeru političarske retorike i stvarnog stanja u ekonomiji.

U ovoj seriji Pravih pitanja, osim na fact checkingu, posebno smo inzistirali na analiziranju hrvatskih problema kroz europske vizure. Ako smo, primjerice, pisali o nezaposlenosti mladih, pisali smo o tom problemu kao o problemu niza europskih zemalja te smo proučavali i uspoređivali njihova rješenja s našima.

Poslovna klima

U sklopu Pravih pitanja 2016. organizirali smo i duži niz od šest što zatvorenih, što otvorenih okruglih stolova te jednu veliku, završnu konferenciju.

Samostalno smo održali okrugle stolove na teme “Nezaposlenost mladih” i “Buduća uloga mirovinskih fondova”, dok smo u suradnji s HUP-om za probranu publiku poslodavaca i menadžera organizirali još četiri okrugla stola: “Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom”, “Reforma pravosuđa i javne administracije”, “Tržište rada i sustav obrazovanja (i nepovoljni demografski trendovi)” te “Zdravstvo”. Sve te okrugle stolove popratili smo ekstenzivnim izvještavanjem u izdanjima Hanza Medije te smo osigurali multimedijsku platformu za njihovu prezentaciju kroz jutarnji.hr.

Možemo reći da smo na svim okruglim stolovima kao sudionike ugostili najutjecajnije predstavnike političkih opcija kad su bile u pitanju odabrane teme, a HUP nam je pomogao odabirom vrhunskih menadžera i eksperata kao svojih predstavnika na tim polemičkim javnim raspravama.

Svi su ti okrugli stolovi, ako ništa drugo, uspjeli dokazati kako je zabluda misliti da su interesi biznisa i širokih slojeva građana u pravilu suprotstavljeni. Upravo suprotno, možda je najveće postignuće projekta Prava pitanja racionalno dokazivanje kako samo adekvatni porezni okvir te odgovarajuća poslovna klima uz set mudrih i uravnoteženih reformskih mjera u administrativnom, mirovinskom i zdravstvenom sustavu mogu dovesti do dizanja standarda građana i konkurentnosti hrvatske ekonomije.

S ponosom možemo reći da je završna konferencija “Prava pitanja 2016. - veliki dvoboj programa” bila jedan od najkvalitetnijih političkih spektakala, i to ne samo zato što je osigurala vrlo dinamično sučeljavanje najznačajnijih ljudi Narodne koalicije i HDZ-a u budućem vođenju ekonomskih politika. Nama je kao medijskoj kući najbitnije da smo upravo na završnoj konferenciji, kao i prije na okruglim stolovima, dobili niz vrlo konkretnih, sasvim praktičnih obećanja Ivane Maletić, Tomislava Ćorića, Zdravka Marića, Siniše Hajdaša Dončića, Ivana Vrdoljaka i Borisa Lalovca. Arhivirat ćemo njihove najave te ih, u trenutku kad netko od njih uzme važnu poziciju u Vladi Republike Hrvatske, spremno podsjetiti na javno izgovorenu riječ. Vrdanja neće biti. Previše je svjedoka: osigurali smo videostreaming konferencije, a samo članak uz videostreaming otvorilo je oko 18 tisuća korisnika jutarnjeg.hr.

Prava snaga

Ovaj je put kompletno praćenje kampanje bilo u digitalu integrirano pod brendom Pravih pitanja. Ta je podstranica imala ukupno 892.030 posjetitelja, 396.087 posjeta te 2,7 milijuna otvaranja. Isto tako, izuzetno smo zadovoljni klikanošću naših 14 anketa koje je ispunilo 158 tisuća čitatelja, koji su kroz naše ankete vrlo jasno rekli koji smjer promjena očekuju.

Ako vam najviše anketiranih, njih više od 20 posto, na pitanje što prvo treba učiniti nova Vlada nakon ulaska u Banske dvore odgovori da je to ukidanje dijela gradova i općina, može li to bilo koja nova vlast ignorirati?

Duboko vjerujemo da je to prava snaga naših Pravih pitanja koja smo i ovaj put realizirali u partnerstvu s HUP-om.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 11:09