Kako su Indijanci od žrtava postali rasisti

Proteklih su dana brojni svjetski mediji, pa tako i Jutarnji list, objavili da je počela borba da se iz diskursa izbaci i kao politički nekorektna izbriše riječ "squaw". Tu su hvale vrijednu inicijativu, budući da je riječ o nazivu za ženski spolni organ, pokrenuli Izvorni Amerikanci, dakle potomci ljudi koji su živjeli na području današnjih Sjedinjenih Američkih Država i prije dolaska Europljana.



Oni pak, s jednakim pravom, traže da ih se ne zove Indijancima ili Amerindijancima, već da se izrijekom jasno da do znanja kako su oni na tom prostoru bili prvi, kako su oni tu "native", dakle rođeni. Naziv Amerindijanci, koji se pojavio sedamdesetih godina prošlog stoljeća, odbacili su jer im nikako nije odgovarao drugi dio složenice koji je opet podsjećao na veliku zabludu Kristofora Kolumba.



No prošlog je vikenda jedna odluka uzburkala duhove u Americi među Izvornim Amerikancima, ali i u ukupnoj javnosti. Naime, pripadnici plemena Cherokee  demokratskim su putem, dakle glasanjem, donijeli odluku po kojoj se oduzima pravo pripadnosti "Cherokee naciji" potomaka robova u vlasništvu pripadnika tog plemena. Da objasnimo, Cherokeeji su ugledavši se na "svijetli" primjer bijelog čovjeka držali robove.

Oni su, naime, iako tada već malobrojni nakon što su ih bijelci uredno istrijebili, ipak imali određena prava i konzumirali su ih. Jedno je od tih prava bilo i kupovanje i posjedovanje robova, pa su tako Indijanci, prema kojima većina gledatelja filmova "Plavi vojnik", "Veliki mali čovjek" ili "Ples s vukovima" razvije silnu naklonost, bili robovlasnici jednako kao i bijelci. I ne samo to, većina plemena je u trenutku izbijanja Građanskog rata koji je doveo do ukidanja ropstva bila na strani Konfederacije, južnjačkih država koje su gajile "plemenitu" ideju održavanja tamnoputih ljudi kao jeftine radne snage. U tim su krugovima njih te plemena Choctaw, Chicksaw, Creek i Seminola upravo zbog držanja robova - i ne sarkastično - nazivali "Pet civiliziranih plemena". Da je situacija bila ozbiljna potvrđuje i podatak da su Cherokeeji tek pod pritiskom američke vlade 1866. godine potpisati dokument kojim plemenske robove i njihove potomke, ako to ovi žele, moraju prihvatiti kao suplemenike. Ta je odluka, očito, ostala trn u oku pripadnicima plemena te su je trpjeli punih 140 godina da bi konačno odlučili da je bilo dosta. Glasali su i čak 77 posto "pravih" Cherokeeja se složilo s prijedlogom da se potomke robova izbaci iz plemena.

Moglo bi se sada govoriti da su Cherokeeji žrtve bijelaca koji su ih prvo većinu pobili, sustavno im uništili kulturu, razorilli samo tkivo tog naroda namećući im svoj način života, pri čemu je, na primjer, utjecaj alkohola bio posebno poguban. I to bi sve bilo točno, ali jednako je tako točno da su Cherokeeji prihvatili ropstvo i nisu bili skloni niti ukidanju te prakse niti davanju prava potomcima robova.



No cijela ta rasprava pada u vodu kada se suoči sa stvarnim razlozima koji se kriju iza ove odluke. Pripadnici plemena Cherokee naime razvili su izuzetno unosan biznis s otvaranjem kockarnica na zemlji koja je u njihovu vlasništvu. Kockarnice im donose izuzetno veliku zaradu - riječ je o stotinama milijuna dolara - i ljudi koji sjede u vijeću zamijetili su da se sada ta zarada dijeli među "pravim" Cherokeejima, ali i među onima koji su to "samo po krvi", dakle oslobođenicima (freedman) kako ih nazivaju. Uzeli su u ruke kalkulator i došli do začuđujućeg zaključka: ako iz svojih redova izbace uljeze, njima će ostati još više novca. Sve to pak treba biti u skladu s modernim standardima, dakle demokratski. I glas naroda je bio kristalno jasan - mi želimo više novca za sebe. Tako od nedjelje 2800 potomaka robova koji su bili u vlasti Cherokeeja više nema prava na novac koji pristiže od kockarnica, ali ni na zdravstvenu i socijalnu zaštitu koju su ostvarivali kao pripadnici naroda Cherokee.



Jasno da ni oslobođenici ne miruju, već najavljuju da će ovu odluku dovesti u pitanje te pokrenuti borbu pred saveznim sudskim tijelima. "Pravi" Cherokeeji im pak poručuju da imaju pravo na žalbu do 12. ožujka, te govore kako je većina prigovora da je riječ o rasističkoj odluci neutemeljena jer oni neće "odmah ukinuti povlastice oslobođenicima", nego će im blagonaklono omogućiti razdoblje tranzicije kako bi ljudi shvatili "što se događa". No dobri poznavatelji prava vezanog uz Izvorne Amerikance govore kako ta odluka vjerojatno neće zaživjeti. Naime, sličan su slučaj prije sedam godina izazvali Seminole izbacivši iz plemena oslobođenike, da bi im zatim savezna vlada, nakon što su odbili poništiti odluku, ukinula većinu programa pomoći i zabranila vođenje kockarnica.



Tako će u sporu između Izvornih i Amerikanaca koji su dovedeni većinom iz Afrike morati presuđivati vlada u kojoj većinu i dalje čine oni koji su prve gotovo istrijebili, a potonje doveli da budu roblje.