Kofein je odavno poznat kao tvar koja uzrokuje ovisnost. No, smrtni slučajevi su rijetki i nikad se ne javljaju zbog toga što je netko jednostavno popio mnogo energetskog napitka ili kave. Za letalnu dozu kofeina, odnosno više od 10 grama, trebalo bi popiti, primjerice, stotinjak limenki Red Bulla ili 90-ak šalica kave u jednom danu.
Obično je riječ o predoziranju pilulama za mršavljenje, antidepresivima baziranima na kofeinu, uzimanju kave i miješanju pića koja sadrže kofein i alkohol. Takva kombinacija može biti kobna, što se pokazalo i na primjeru nedavno preminule 19-godišnje Stobrečanke. Splitska patologinja dr. Marija Definis-Gojanović u njezinu je organizmu utvrdila veliku količinu kofeina, a trovanje kofeinom navela je kao razlog smrti mlade djevojke koja je bolovala i od bulimije. Liječnici njezin slučaj smatraju prvim primjerom trovanja kofeinom u Hrvatskoj iako se ne može sa stopostotnom sigurnošću za smrt kriviti kofein. Stručnjaci su skloniji smatrati kako je djevojku života koštalo miješanje kofeina, alkohola i tableta.
Sokovi istisnuli mlijeko
Alkoholog prim. dr. Darko Breitenfeld upozorava na štetnost kofeina i kombinaciju Red Bulla i votke, za čime mladi često posežu. Prošle godine u Švedskoj je troje mladih ljudi umrlo od trovanja kofeinom nakon povećane konzumacije Red Bulla. Prim. Breitenfeld upozorava da ni kava nije bezopasna, osobito ako se previše pije.
Brojne znanstvene studije pokazuju da ona ima blagotvorna svojstva ako se popije do tri šalice dnevno. Prema studiji koju je prošle godine provelo šestero američkih znanstvenika predvođenih Barryjem Popkinom sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, a o kojoj ovih dana piše New York Times, kava se, zajedno s čajem, našla na drugome mjestu najpoželjnijih pića, odmah iza vode.
Znanstvenici su proučili 146 postojećih studija i na temelju njih predložili novi sustav preporuka za piće, grafički prikazan kao vrč za koji se nadaju da bi mogao u javnosti postati jednako prepoznatljiv kao slavna "prehrambena piramida". Na taj su se poduhvat odlučili prije svega zabrinuti činjenicom da Amerikanci sve više kalorija u organizam unose pićem. Od 70-ih godina Amerikanci su svakodnevno u organizam počeli unositi između 150 i 300 kalorija, a 50 posto tog povećanja čine kalorije iz pića. Tako danas čak 21 posto svih kalorija unose pićem, uglavnom iz gaziranih i voćnih sokova "obogaćenih" šećerom. No, problem je u tome što su kalorije iz pića praktički beskorisne za smanjivanje apetita. Sokovi su uz to iz prehrane potisnuli mlijeko, za koje studije ipak, unatoč povremenoj histeriji o njegovoj štetnosti, pokazuju jasne hranjive vrijednosti.
Stomatolozi tvrde da gazirani sokovi i kupovni zaslađeni ledeni čaj štete zubnoj caklini, posebno kada se konzumiraju odvojeno od jela. Šokantne rezultate dala je i studija na 2500 osoba u Massachusettsu, koja je povezala je konzumaciju cole (i obične i light) s propadanjem kostiju zdjelice kod žena. Znanstvenici stoga predlažu da, ako želite popiti nešto slatko, to bude piće "bez kalorija", poput dijetnog gaziranog soka pripremljenog s umjetnim zaslađivačima kao što su aspartam, acesulfam, saharin i sukraloza, no priznaju i da postoji mogućnost da takva pića stvaraju općenitu potrebu za slatkim, a uz to ne postoje dugotrajne studije o sigurnosti takvih zaslađivača.
Na vrhu liste najpoželjnijih pića očekivano je voda, koja nosi nula kalorija, nula rizika, ali velike koristi - minerale poput kalcija, magnezija i fluorida. No, znanstvenici su skeptični prema tzv. funkcionalnim vodama, ojačanima hranjivim tvarima, jer tvrde da zbog obećanja na etiketi kupci mogu pomisliti da ne moraju više jesti određene vrste hrane, koje sadrže korisne sastojke poput vlakana ili beta karotena. U trenutku kada Pepsi i Coca-Cola u idućih nekoliko mjeseci na američko tržište planiraju izbaciti gazirane sokove obogaćene vitaminima znanstvenici su zabrinuti da bi to moglo dovesti do još većeg unosa kalorija među Amerikancima. Ipak ističu da bi dodavanje nekih minerala u svu flaširanu vodu, posebno fluora, moglo biti nužno, s obzirom na to da ljudi sve manje piju vodu iz vodovoda.
Znanstvenici iznimno hvale kavu, zbog čega su je stavili na drugo mjesto svojeg "vrča". Nekoliko studija povezalo je redovitu konzumaciju kave sa smanjenim rizikom obolijevanja od dijabetesa tipa 2, raka debelog crijeva te, kod muškaraca, Parkinsonove bolesti. Kod žena konzumiranje do šest šalica kave dnevno nije imalo pozitivan učinak na rizik od Parkinsonove bolesti, a kod žena u menopauzi koje su pile hormonalnu terapiju taj se rizik i povećao.
Većina studija nije povezala konzumiranje velike količine kave ili kofeina s bolestima srca, iako kofein iz kave donekle povisuje krvni pritisak, dok sve vrste nefiltrirane kave (dakle, sve osim američke filtrirane kave, uključujući tursku kavu i espresso) povećavaju razinu štetnog kolesterola LDL.
Sam kofein ne smatra se problemom za zdravlje, sve dok se ne konzumira više od 400 miligrama dnevno - decilitar turske ili espresso kave ima između 40 i 75 miligrama. No, trudnice bi morale ograničiti konzumiranje kofeina jer više od 300 miligrama dnevno može povećati rizik od spontanog pobačaja i smanjene težine djeteta pri rođenju, kažu znanstvenici u svojim preporukama.
Rizik od pobačaja
Istraživanja su također pokazala da su miševi skloni bolesti sličnoj Alzheimerovoj bolesti imali smanjeni rizik od obolijevanja kada su pili vodu ojačanu količinom kofeina koja bi odgovarala količini koju čovjek dobije od pet šalica kave dnevno. Ipak, ova se istraživanja odnose na čistu kavu, bez sladila i mlijeka, koja ima tek kaloriju-dvije, pa s dodacima treba pripaziti. Mala (3,5 dL) Starbucks Caffe Mocha kava i bez šlaga ima 310 kalorija - dok ih na primjer jedna Milky Way čokoladica ima 260. Što se čaja - zelenog i crnog - tiče, istraživanja ne pokazuju jasne koristi za zdravlje.
Čaj smanjuje rizik od raka kod životinja u eksperimentima, ali djelovanje na ljude nije dovoljno istraženo. Moguće je da čaj koristi gustoći kostiju i pomaže u sprečavanju nastanka bubrežnih kamenaca, kao i karijesa. Alkohol je klasičan slučaj pića koje je u umjerenim količinama bolje nego ništa, ali je izrazito štetno u velikim količinama. Umjereno konzumiranje alkohola - jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce - u brojnim je velikim i dugotrajnim studijama povezano s nižom smrtnošću, posebno od srčanih i moždanih udara, te s nižim rizikom od dijabetsa tipa 2 i žučnih kamenaca. Znanstvenici nisu pronašli dokaze o tome da je neka vrsta alkohola, uključujući crno vino, bolja od drugih, osim u kratkotrajnim studijama.
Ipak, i umjerena konzumacija alkohola povećava rizik od defekta u novorođenčadi i raka dojke, stoga trudnice ne smiju piti alkohol, a ostale žene, ako piju alkoholna pića, trebale bi uzimati folnu kiselinu.
Štetno masno mlijeko
Visoka konzumacija povezana je s nekoliko smrtonosnih vrsta raka, cirozom jetre, moždanim udarom, visokim tlakom, demencijom i nekim vrstama bolesti srca. Komisija je zaključila da je nemasno mlijeko ili mlijeko sa 1 do 1,5 posto masti po poželjnosti odmah iza vode, kave i čaja, a posebno ih zbog brojnih hranjivih tvari preporučuju djeci i tinejdžerima umjesto zaslađenih sokova.
Desetogodišnja studija pretilih Amerikanaca pokazala je da oni koji piju manje masno mlijeko rjeđe obolijevaju od metaboličkog sindroma - niza koronarnih rizika koji uključuju visoki tlak i niske razine dobrog kolesterola HDL. Punomasno mlijeko ne preporučuje se jer se smatra jednim od glavnih izvora zasićenih masnoća.
Znanstvenici su se osvrnuli i na sportska i izotonična pića, za koja kažu da, iako sadrže mnogo kalorija i šećera, u njima ima i hranjivih tvari koje su korisne kod bavljenja sportom i napornih aktivnosti, ali se preporučuju samo u malim količinama.
Nikolina Šajn i Suzana Ciboci
Obično je riječ o predoziranju pilulama za mršavljenje, antidepresivima baziranima na kofeinu, uzimanju kave i miješanju pića koja sadrže kofein i alkohol. Takva kombinacija može biti kobna, što se pokazalo i na primjeru nedavno preminule 19-godišnje Stobrečanke. Splitska patologinja dr. Marija Definis-Gojanović u njezinu je organizmu utvrdila veliku količinu kofeina, a trovanje kofeinom navela je kao razlog smrti mlade djevojke koja je bolovala i od bulimije. Liječnici njezin slučaj smatraju prvim primjerom trovanja kofeinom u Hrvatskoj iako se ne može sa stopostotnom sigurnošću za smrt kriviti kofein. Stručnjaci su skloniji smatrati kako je djevojku života koštalo miješanje kofeina, alkohola i tableta.
Sokovi istisnuli mlijeko
Alkoholog prim. dr. Darko Breitenfeld upozorava na štetnost kofeina i kombinaciju Red Bulla i votke, za čime mladi često posežu. Prošle godine u Švedskoj je troje mladih ljudi umrlo od trovanja kofeinom nakon povećane konzumacije Red Bulla. Prim. Breitenfeld upozorava da ni kava nije bezopasna, osobito ako se previše pije.
Brojne znanstvene studije pokazuju da ona ima blagotvorna svojstva ako se popije do tri šalice dnevno. Prema studiji koju je prošle godine provelo šestero američkih znanstvenika predvođenih Barryjem Popkinom sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, a o kojoj ovih dana piše New York Times, kava se, zajedno s čajem, našla na drugome mjestu najpoželjnijih pića, odmah iza vode.
Znanstvenici su proučili 146 postojećih studija i na temelju njih predložili novi sustav preporuka za piće, grafički prikazan kao vrč za koji se nadaju da bi mogao u javnosti postati jednako prepoznatljiv kao slavna "prehrambena piramida". Na taj su se poduhvat odlučili prije svega zabrinuti činjenicom da Amerikanci sve više kalorija u organizam unose pićem. Od 70-ih godina Amerikanci su svakodnevno u organizam počeli unositi između 150 i 300 kalorija, a 50 posto tog povećanja čine kalorije iz pića. Tako danas čak 21 posto svih kalorija unose pićem, uglavnom iz gaziranih i voćnih sokova "obogaćenih" šećerom. No, problem je u tome što su kalorije iz pića praktički beskorisne za smanjivanje apetita. Sokovi su uz to iz prehrane potisnuli mlijeko, za koje studije ipak, unatoč povremenoj histeriji o njegovoj štetnosti, pokazuju jasne hranjive vrijednosti.
Stomatolozi tvrde da gazirani sokovi i kupovni zaslađeni ledeni čaj štete zubnoj caklini, posebno kada se konzumiraju odvojeno od jela. Šokantne rezultate dala je i studija na 2500 osoba u Massachusettsu, koja je povezala je konzumaciju cole (i obične i light) s propadanjem kostiju zdjelice kod žena. Znanstvenici stoga predlažu da, ako želite popiti nešto slatko, to bude piće "bez kalorija", poput dijetnog gaziranog soka pripremljenog s umjetnim zaslađivačima kao što su aspartam, acesulfam, saharin i sukraloza, no priznaju i da postoji mogućnost da takva pića stvaraju općenitu potrebu za slatkim, a uz to ne postoje dugotrajne studije o sigurnosti takvih zaslađivača.
Na vrhu liste najpoželjnijih pića očekivano je voda, koja nosi nula kalorija, nula rizika, ali velike koristi - minerale poput kalcija, magnezija i fluorida. No, znanstvenici su skeptični prema tzv. funkcionalnim vodama, ojačanima hranjivim tvarima, jer tvrde da zbog obećanja na etiketi kupci mogu pomisliti da ne moraju više jesti određene vrste hrane, koje sadrže korisne sastojke poput vlakana ili beta karotena. U trenutku kada Pepsi i Coca-Cola u idućih nekoliko mjeseci na američko tržište planiraju izbaciti gazirane sokove obogaćene vitaminima znanstvenici su zabrinuti da bi to moglo dovesti do još većeg unosa kalorija među Amerikancima. Ipak ističu da bi dodavanje nekih minerala u svu flaširanu vodu, posebno fluora, moglo biti nužno, s obzirom na to da ljudi sve manje piju vodu iz vodovoda.
Znanstvenici iznimno hvale kavu, zbog čega su je stavili na drugo mjesto svojeg "vrča". Nekoliko studija povezalo je redovitu konzumaciju kave sa smanjenim rizikom obolijevanja od dijabetesa tipa 2, raka debelog crijeva te, kod muškaraca, Parkinsonove bolesti. Kod žena konzumiranje do šest šalica kave dnevno nije imalo pozitivan učinak na rizik od Parkinsonove bolesti, a kod žena u menopauzi koje su pile hormonalnu terapiju taj se rizik i povećao.
Većina studija nije povezala konzumiranje velike količine kave ili kofeina s bolestima srca, iako kofein iz kave donekle povisuje krvni pritisak, dok sve vrste nefiltrirane kave (dakle, sve osim američke filtrirane kave, uključujući tursku kavu i espresso) povećavaju razinu štetnog kolesterola LDL.
Sam kofein ne smatra se problemom za zdravlje, sve dok se ne konzumira više od 400 miligrama dnevno - decilitar turske ili espresso kave ima između 40 i 75 miligrama. No, trudnice bi morale ograničiti konzumiranje kofeina jer više od 300 miligrama dnevno može povećati rizik od spontanog pobačaja i smanjene težine djeteta pri rođenju, kažu znanstvenici u svojim preporukama.
Rizik od pobačaja
Istraživanja su također pokazala da su miševi skloni bolesti sličnoj Alzheimerovoj bolesti imali smanjeni rizik od obolijevanja kada su pili vodu ojačanu količinom kofeina koja bi odgovarala količini koju čovjek dobije od pet šalica kave dnevno. Ipak, ova se istraživanja odnose na čistu kavu, bez sladila i mlijeka, koja ima tek kaloriju-dvije, pa s dodacima treba pripaziti. Mala (3,5 dL) Starbucks Caffe Mocha kava i bez šlaga ima 310 kalorija - dok ih na primjer jedna Milky Way čokoladica ima 260. Što se čaja - zelenog i crnog - tiče, istraživanja ne pokazuju jasne koristi za zdravlje.
Čaj smanjuje rizik od raka kod životinja u eksperimentima, ali djelovanje na ljude nije dovoljno istraženo. Moguće je da čaj koristi gustoći kostiju i pomaže u sprečavanju nastanka bubrežnih kamenaca, kao i karijesa. Alkohol je klasičan slučaj pića koje je u umjerenim količinama bolje nego ništa, ali je izrazito štetno u velikim količinama. Umjereno konzumiranje alkohola - jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce - u brojnim je velikim i dugotrajnim studijama povezano s nižom smrtnošću, posebno od srčanih i moždanih udara, te s nižim rizikom od dijabetsa tipa 2 i žučnih kamenaca. Znanstvenici nisu pronašli dokaze o tome da je neka vrsta alkohola, uključujući crno vino, bolja od drugih, osim u kratkotrajnim studijama.
Ipak, i umjerena konzumacija alkohola povećava rizik od defekta u novorođenčadi i raka dojke, stoga trudnice ne smiju piti alkohol, a ostale žene, ako piju alkoholna pića, trebale bi uzimati folnu kiselinu.
Štetno masno mlijeko
Visoka konzumacija povezana je s nekoliko smrtonosnih vrsta raka, cirozom jetre, moždanim udarom, visokim tlakom, demencijom i nekim vrstama bolesti srca. Komisija je zaključila da je nemasno mlijeko ili mlijeko sa 1 do 1,5 posto masti po poželjnosti odmah iza vode, kave i čaja, a posebno ih zbog brojnih hranjivih tvari preporučuju djeci i tinejdžerima umjesto zaslađenih sokova.
Desetogodišnja studija pretilih Amerikanaca pokazala je da oni koji piju manje masno mlijeko rjeđe obolijevaju od metaboličkog sindroma - niza koronarnih rizika koji uključuju visoki tlak i niske razine dobrog kolesterola HDL. Punomasno mlijeko ne preporučuje se jer se smatra jednim od glavnih izvora zasićenih masnoća.
Znanstvenici su se osvrnuli i na sportska i izotonična pića, za koja kažu da, iako sadrže mnogo kalorija i šećera, u njima ima i hranjivih tvari koje su korisne kod bavljenja sportom i napornih aktivnosti, ali se preporučuju samo u malim količinama.
Nikolina Šajn i Suzana Ciboci
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....