KOMENTAR JUTARNJEG Ukidanje ćirilice stvorilo bi probleme s EU

Hrvatska se mora privikavati na to da Europska komisija neće komentirati svaki događaj koji se tiče unutarnje politike, ali to ne znači da ne prati razvoj događaja koji bi mogli dovesti do kršenja EU zakona ili obveza koje je Hrvatska preuzela kad je ispregovarala članstvo u EU. To su jučer poručili Jutarnjem listu diplomatski izvori EU, još jednom objašnjavajući zašto se Europskoj uniji nemoguće izjasniti o pitanjima kao što je referendum o definiciji braka ili se jasno odrediti prema pitanjima o korištenju natpisa na određenom jeziku , što se smatra ovlastima država članica.

Problem je u tome što EU nema jedan ujedinjeni zakon o tim pitanjima jer su ona ostavljena u nadležnosti državama članicama te je to, u okvoru načela što bolje zaštite prava manjina, u državama članicama različito uređeno.

Ipak, kad se radi o uvođenju ćiriličnih natpisa u Hrvatskoj, EU diplomati su upozorili da bi to pitanje moglo prerasti u ozbiljan problem koji Hrvatska može imati u budućnosti, ako bi se postojeći zakon promijenio. Naime, kako podsjećaju naši sugovornici u EU, Hrvatska je Zakon o promicanju i zaštiti prava nacionalnih manjina donijela kao uvjet iz poglavlja 23, što je bilo nužno za ulazak u EU.

Ako bi inicijativa za sazivanje referenduma prošla i ako bi se na tom referendumu odlučilo da se zakon mora mijenjati, i ako bi taj zakon smanjio prava manjina, onda bi time Hrvatska učinila korak unatrag u odnosu na preuzete obveze, kažu naši izvori. Nakon toga mogla bi uslijediti akcija Komisije koja bi morala utvrditi radi li se o kršenju EU zakona, što je u ovom trenutku dužnost povjerenice Vivien Reding, zadužene za pitanja pravosuđa.

Zanimljivo je da se Reding samo jednom izjasnila o pitanju ćirilice u Vukovaru, i to prije više od dva mjeseca, na zajedničkoj press konferenciji s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem, kada je postignut dogovor o rješenju spora u slučaju Perković.

Reding je tada rekla da Komisija prati situaciju u Vukovaru te pozdravlja implementaciju zakona jer je i to jedna od obveza koju je Hrvatska preuzela tijekom pristupnih pregovora.

- Znamo za kontinuirane napore koje Hrvatska ulaže u zaštiti pripadnika manjina u skladu s obvezama koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora. Hrvatska nastavlja provoditi zakon o pravima nacionalnih manjina postojanim ritmom i Komisija pozdravlja napore hrvatske Vlade na podizanju svijesti o pripadnicima nacionalnih manjina da bi se osiguralo poštovanje njihovih prava - rekla je prije dva mjeseca Reding.

Nakon incidenta koji su se dogodili u Vukovaru zbog uvođenja natpisa na ćirilici iz Komisije su te događe uglavnom komentirali kao nešto što je vezano uz multijezičnost. Međutim, dužnosnici iz Komisije koji su bolje upućeni u proces pristipnih pregovora nisu bili sretni s takvim odgovorima Komisije jer je i to bila jedna od preuzetih obveza tijekom pristupnih pregovora. Implementacija ustavnog zakona o nacionalnim manjinama bila je jedan od glavnih kriterija na kojem je EU inzistirala ne samo tijekom pregovora o poglavlju 23 već i tijekom monitoringa, nakon potpisivanja pristupnog ugovora sve do punopravnog članstva.

O potrebi da hrvatske vlasti implementiraju zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina izjasnio se povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks.