Kada je prije nekoliko godina na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) raspisan natječaj za profesorsko mjesto, na njega se javio niz odličnih znanstvenika iz svijeta. Bilo je to veliko iznenađenje, tim više što je natječaj bio na hrvatskom jeziku. No, onda se ispostavilo da jedan američki server prevodi sve takve natječaje u svijetu na engleski. Iako su na PMF-u željeli izabrati najboljeg kandidata, ubrzo su se ispriječile brojne administrativne prepreke, a među ostalim od kandidata se tražila i domovnica.
Danas je na Fizičkom odsjeku posve drukčija slika: trenutno tamo u sklopu svoga postdoktorskog studija (na određeno radno vrijeme) rade Australka, Grkinja, Finac, Kinez i Talijan. I na obližnjem Ruđeru sve je izraženija “multi-kulti” atmosfera. U našoj najvećoj znanstvenoj kući trenutno radi 27 stranaca: njih pet zaposleno je na neodređeno, a 22 na određeno radno vrijeme.
Iako tek u povojima, ovaj vid internacionalizacije naše znanosti uvelike je povezan i s našim članstvom u EU. Naime, svi natječaji za znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta koja se financiraju iz državnog proračuna imaju međunarodni karakter jer se objavljuju na portalu EURAXESS-a. Riječ je o programu što ga je Europska komisija pokrenula 2004. godine kako bi poticala mobilnost istraživača.
- U praksi je stranom državljaninu teško preseliti se u Hrvatsku, između ostalog i zbog jezika i malih primanja u usporedbi sa zapadnim zemljama. No, činjenica jest: što je jedna zemlja ili znanstvena institucija blagonaklonija u angažiranju najboljih znanstvenika, bez obzira od kuda su, to je i bolja znanost i tehnologija.
Kada se, primjerice, pogleda postotak stranaca u top 20 institucija na Šangajskoj listi najboljih sveučilišta, onda se dođe do spoznaje da na njima radi oko 50 posto stranih znanstvenika - rekao je dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. - To je za Hrvatsku nerealno, no u sadašnjoj fazi bi za Ruđer bilo optimalno ako bi više od 30 istraživača, odnosno 10 posto znanstvenog kadra sa stalnim radnim mjestom bili stranci. Također, bilo bi važno da svake godine na Ruđeru barem 50 do 100 stranih znanstvenika provedu više od mjesec dana - istaknuo je Antičić.
Internacionalizacija kuca i na vrata “društvenjaka”, pa smo tako prošle godine pisali kako je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) prvi put u radni odnos primio osobu koja nema hrvatsko državljanstvo, Amerikanca dr. Codyja Browna.
- Kao stranac zaposlen na Sveučilištu u Zagrebu, sada sam ‘čudo’. No, Hrvatska je dio EU i globalnog svijeta u kojem je posve normalno da fakulteti budu internacionalni - ustvrdio je dr. Brown. A mi možemo samo poželjeti da se njegove riječi što prije obistine te da Hrvatska umjesto brain draina (odljev mozgova) bilježi brain gain (dobitak mozgova).