Koprivničko-križevačka županija: Koprivnica, Križevci, Đurđevac

KOPRIVNICA

U 17. stoljeću poprima barokni izgled s velebnim privatnim i javnim zgradama, a franjevački je samostan prosvjetno i kulturno sjedište regije

Osnovala ju je ugledna obitelj Bakaler u 14. stoljeću kad je nosila ime Kaproncza, a 1356. proglašena je slobodnim kraljevskim gradom. U vrijeme opasnosti od turskih osvajanja u 16. stoljeću oko naselja se gradi snažna utvrda s opkopima, četiri bastiona i četiri revelina. U 17. stoljeću grad poprima barokni izgled sa širokim avenijama te velebnim privatnim i javnim zgradama. Franjevački samostan i crkva Sv. Antuna Padovanskog sagrađeni su 1685., a bili su prosvjetno i kulturno središte cijele regije.

Kako Koprivnicu nastanjuje i mnogo srpskih doseljenika, potkraj 18. stoljeća gradi se i pravoslavna crkva Svetog Duha. U 19. stoljeću sagrađena je Gradska vijećnica.

Osim franjevačkog samostana, svakako treba razgledati Gradski muzej s arheološkom i kulturno-povijesnom zbirkom te Koprivničku galeriju s kolekcijom djela naivne umjetnosti, a jednako tako i Hlebine, 13 kilometara udaljene od Koprivnice, rodno mjesto hrvatske naive koju je poticala Hlebinska škola osnovana 1930., za što je najzaslužniji Krsto Hegedušić.

KRIŽEVCI

Odlukom Marije Terezije iz 1752. Donji i Gornji grad sjedinjeni su u jedinstvenu urbanu cjelinu

Slobodnim kraljevskim gradom proglašeni su 1252. godine i ondje je zasjedao i Hrvatski sabor. Grad je bio utvrđen, ali nakon turske vladavine ostali su samo ostaci utvrde. Odlukom carice Marije Terezije iz 1752. godine Gornji i Donji grad sjedinjuju se u jedinstveni grad koji se otad zove u množini Križevci.

Gotička crkva Sv. Križa, najstariji sakralni objekt u gradu, u drugoj polovici 18. stoljeća preuređena je u baroknom stilu, s jednim od najljepših mramornih oltara barokne umjetnosti koji je izradio kipar Francesco Robba. Treba razgledati i pavlinsku crkvu Sv. Ane, sagrađenu 1689., s baroknim slikama sv. Ane, zatim crkvu Svetog Trojstva i Gradski muzej, a nadasve pravi biser sakralne umjetnosti, grkokatoličku katedralu, osnovanu 17. lipnja 1777. odlukom pape Pija VI.

ĐURĐEVAC

Od srednjovjekovnog utvrđenog kompleksa sačuvana je osmerokutna građevina s unutarnjim dvorištem

Nazvan po staroj vjerskoj građevini posvećenoj sv. Jurju, prvotno je nosio naziv Wasserburg ili “utvrda na vodi”. Arheološka iskapanja potvrđuju da je u srednjem vijeku to bio veliki utvrđeni kompleks s pokretnim mostom, od čega je ostala sačuvana samo osmerokutna građevina s unutarnjim dvorištem. Wasserburg je imao važnu obrambenu ulogu u vrijeme turskih osvajanja. Na gornjem katu utvrde, obnovljene prema nacrtima iz 15. stoljeća, nalazi se galerija, u potkrovlju zbirka Ivana Lackovića Croate, a u prizemlju restoran.

Većina stanovnika Đurđevca bavi se poljoprivredom pa je grad zanimljiv spoj ruralne i urbane kulture.