Nekretnina s vrtom želja je mnogih kupaca u Zagrebu, jer vrt omogućuje posebnu kvalitetu života: ugodniji život s kućnim ljubimcem, dječju igru, druženje s prijateljima, roštilj, kavicu na svom komadiću trave... Idealna je, naravno, vlastita kućica s okućnicom - no u Zagrebu, pa čak i na širem gradskom području, na tržištu gotovo da i nema ponude koja bi ulazila u cjenovni okvir koji je prosječnoj obitelji kreditno "dohvatljiv", od 100 do 150 tisuća eura.
Naime, na zagrebačkom području još se ne grade obiteljske kuće za tržište, premda ima najava da će se krenuti i s takvim projektima (jedna o poticanju obiteljske gradnje stigla je i iz ureda gradonačelnika Milana Bandića).
Kako su kuće koje se nalaze u ponudi za prodaju, odnosno "na tržištu", u pravilu po kvadraturi mnogo veće od stanova koji se u prizemljima urbanih vila nude s vrtovima, praktički se ne može odrediti neka usporediva cijena - jer kuće se ne prodaju po kvadratu, upravo iz razloga što nitko ne gradi kuće za tržište - pa nema kućica od npr. 80 ili 100 kvadrata, što je kvadratura stana koja bi bila potrebna za obitelj s dvoje ili više djece.
Poznata je i činjenica da kupci na najvećem hrvatskom tržištu nekretnina - Zagrebu - u 90 posto slučajeva preferiraju kupnju stana, premda je za isti novac moguće dobiti kuću s više kvadrata interijera i s većim vrtom. No, prednost kupnje novog stana s vrtom je u tome da je u pravilu riječ o novogradnjama, kod kojih ljudi znaju što kupuju, a imaju i fiksnu cijenu i utrživost ako za koju godinu svoju nekretninu odluče prodati ili iznajmiti.
Uz to, novi stan, za razliku od "starih" kuća koje se u pravilu nude na prodaju u ovom cjenovnom razredu, ne treba adaptirati - dakle, moguće je odmah useliti i ne misliti gdje će obitelj spavati dok traje adaptacija (a svatko tko je adaptirao nekretninu u bilo kojem obimu zna koliko se taj posao može razvući). Lakše je financiranje kupnje jer banke za nove stanove puno lakše odobravaju kredit na puni iznos.
Kod stana se i troškovi održavanja zgrade dijele sa suvlasnicima, dok u kući sve treba financirati sam. Zbog svega su toga stanovi traženiji nego kuće, pa samim tim i lakše utrživi, a zbog zakona ponude i potražnje imaju i veću cijenu. Lakše je i pronaći stan nego kuću s vrtom, jer je puno veći izbor. Gotovo je nemoguće pronaći kućicu od 60-80 kvadrata s vrtom i pristojnom cijenom, dok stanova te kvadrature s vrtom ipak ima.
No, takva kupnja ima i svoje mane. Naime, u stanu s vrtom, pa i u "pravim" urbanim vilama sa samo tri-četiri susjeda u zgradi, ipak imate susjede koji mogu prigovarati za sve i svašta, od laveža psa, mirisa roštilja ili buke gostiju jer smo im u svom vrtu ipak ispod prozora.
Sve ono što vrt u samostojećoj kući pruža neograničeno u stanu je donekle ograničene uporabne vrijednosti. Vrt stana, zbog susjeda "iznad", u pravilu ne pruža niti potpunu intimu od pogleda, osim natkrivene vanjske terase i sl.
S druge strane, kad i ako (s obzirom na skromnu ponudu u dostupnom cjenovnom razredu) nađete kućicu koja vam odgovara, dobit ćete za isti novac više kvadrata i stana i vrta, jer zbog zakona ponude i potražnje kvadrat kuće na zagrebačkom području vrijedi manje od kvadrata stana. Isto tako, uz kućicu s vrtom ide i mir i zaklonjenost od pogleda, što je kod stana s vrtom donekle ograničeno.
No, na umu treba imati i mane - kuća je teže utrživa zbog manje potražnje, ima osjetno veće troškove održavanja, adaptacija zahtijeva vrijeme i alternativni smještaj za kupca, a teže je doći i do kredita za puni iznos (kupnja + troškovi adaptacije). Naime, u većini banaka potrebna je dodatna nekretnina za garanciju za kredit za adaptaciju veću od 20.000 eura, a i dodatna kreditna sposobnost, odnosno jamac ili sudužnik.
Na zagrebačkom području mnogi kupci traže manje kuće s vrtom, no ponuda je slaba - a kada se i nude, prodavatelji ih u pravilu žele prodati građevinskim investitorima, jer mogu postići višu cijenu, kaže Ljiljana Ralić, direktorica Burze nekretnina.
- Prodavatelji manjih kuća građevinskim investitorima zapravo prodaju mogućnost gradnje nepostojećih bruto-kvadrata, odnosno građevinsko zemljište. U Zagrebu je velika potražnja za kvalitetnim lokacijama, i građevinski investitori sve se češće suočavaju s nerealnim traženjima prodavatelja za terene na kojima se već nalazi objekt, ali se može graditi veći - kaže Ralić.
Mnogi projekti zbog neriješenih situacija stoje godinama, od mnogih se odustalo, no ima i suprotnih primjera, kada poduzetnici uspiju zatvoriti projekt bez kupnje nekretnine koja im je "smetala", pa po Zagrebu viđamo ruševne kućerke okružene visokim novim stambenim zgradama.
Goran Smiljanić
Naime, na zagrebačkom području još se ne grade obiteljske kuće za tržište, premda ima najava da će se krenuti i s takvim projektima (jedna o poticanju obiteljske gradnje stigla je i iz ureda gradonačelnika Milana Bandića).
Kako su kuće koje se nalaze u ponudi za prodaju, odnosno "na tržištu", u pravilu po kvadraturi mnogo veće od stanova koji se u prizemljima urbanih vila nude s vrtovima, praktički se ne može odrediti neka usporediva cijena - jer kuće se ne prodaju po kvadratu, upravo iz razloga što nitko ne gradi kuće za tržište - pa nema kućica od npr. 80 ili 100 kvadrata, što je kvadratura stana koja bi bila potrebna za obitelj s dvoje ili više djece.
Poznata je i činjenica da kupci na najvećem hrvatskom tržištu nekretnina - Zagrebu - u 90 posto slučajeva preferiraju kupnju stana, premda je za isti novac moguće dobiti kuću s više kvadrata interijera i s većim vrtom. No, prednost kupnje novog stana s vrtom je u tome da je u pravilu riječ o novogradnjama, kod kojih ljudi znaju što kupuju, a imaju i fiksnu cijenu i utrživost ako za koju godinu svoju nekretninu odluče prodati ili iznajmiti.
Uz to, novi stan, za razliku od "starih" kuća koje se u pravilu nude na prodaju u ovom cjenovnom razredu, ne treba adaptirati - dakle, moguće je odmah useliti i ne misliti gdje će obitelj spavati dok traje adaptacija (a svatko tko je adaptirao nekretninu u bilo kojem obimu zna koliko se taj posao može razvući). Lakše je financiranje kupnje jer banke za nove stanove puno lakše odobravaju kredit na puni iznos.
Kod stana se i troškovi održavanja zgrade dijele sa suvlasnicima, dok u kući sve treba financirati sam. Zbog svega su toga stanovi traženiji nego kuće, pa samim tim i lakše utrživi, a zbog zakona ponude i potražnje imaju i veću cijenu. Lakše je i pronaći stan nego kuću s vrtom, jer je puno veći izbor. Gotovo je nemoguće pronaći kućicu od 60-80 kvadrata s vrtom i pristojnom cijenom, dok stanova te kvadrature s vrtom ipak ima.
No, takva kupnja ima i svoje mane. Naime, u stanu s vrtom, pa i u "pravim" urbanim vilama sa samo tri-četiri susjeda u zgradi, ipak imate susjede koji mogu prigovarati za sve i svašta, od laveža psa, mirisa roštilja ili buke gostiju jer smo im u svom vrtu ipak ispod prozora.
Sve ono što vrt u samostojećoj kući pruža neograničeno u stanu je donekle ograničene uporabne vrijednosti. Vrt stana, zbog susjeda "iznad", u pravilu ne pruža niti potpunu intimu od pogleda, osim natkrivene vanjske terase i sl.
S druge strane, kad i ako (s obzirom na skromnu ponudu u dostupnom cjenovnom razredu) nađete kućicu koja vam odgovara, dobit ćete za isti novac više kvadrata i stana i vrta, jer zbog zakona ponude i potražnje kvadrat kuće na zagrebačkom području vrijedi manje od kvadrata stana. Isto tako, uz kućicu s vrtom ide i mir i zaklonjenost od pogleda, što je kod stana s vrtom donekle ograničeno.
No, na umu treba imati i mane - kuća je teže utrživa zbog manje potražnje, ima osjetno veće troškove održavanja, adaptacija zahtijeva vrijeme i alternativni smještaj za kupca, a teže je doći i do kredita za puni iznos (kupnja + troškovi adaptacije). Naime, u većini banaka potrebna je dodatna nekretnina za garanciju za kredit za adaptaciju veću od 20.000 eura, a i dodatna kreditna sposobnost, odnosno jamac ili sudužnik.
Na zagrebačkom području mnogi kupci traže manje kuće s vrtom, no ponuda je slaba - a kada se i nude, prodavatelji ih u pravilu žele prodati građevinskim investitorima, jer mogu postići višu cijenu, kaže Ljiljana Ralić, direktorica Burze nekretnina.
- Prodavatelji manjih kuća građevinskim investitorima zapravo prodaju mogućnost gradnje nepostojećih bruto-kvadrata, odnosno građevinsko zemljište. U Zagrebu je velika potražnja za kvalitetnim lokacijama, i građevinski investitori sve se češće suočavaju s nerealnim traženjima prodavatelja za terene na kojima se već nalazi objekt, ali se može graditi veći - kaže Ralić.
Mnogi projekti zbog neriješenih situacija stoje godinama, od mnogih se odustalo, no ima i suprotnih primjera, kada poduzetnici uspiju zatvoriti projekt bez kupnje nekretnine koja im je "smetala", pa po Zagrebu viđamo ruševne kućerke okružene visokim novim stambenim zgradama.
|
Najbolje plaćaju građevinari
|
Goran Smiljanić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....