U bogatim zapadnim zemljama i u SAD-u kuće se grade od materijala s gradilišta pa strojevi od netom iskopane zemlje prešaju blokove za gradnju. Kamen, zemlja, drvo i slama materijali su od kojih se ne grade etno-sela da bi podsjećala na prošlost, nego se njima stvaraju djela najsuvremenije arhitekture.
Tradicionalni materijali vraćaju se i u hrvatsko graditeljstvo, a njihova se renesansa tek očekuje, upozorava prof. Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Osim toga, trend zaštite okoliša, nove zakonske mjere, kao i poticaji institucija kao što je primjerice UNDP, na velika vrata vraćaju u graditeljstvo svijest o nužnoj štednji energije. Takva je gradnja ekološka sa stajališta zaštite okoliša i logična zbog ušteda, odnosno - ekologična.
- Kamen u Dalmaciji, na otocima i u Istri, drvo u našim gorskim predjelima, opeka ili čerpić (prirodno sušena ilovača) u ravničarskim krajevima poklapaju se sa sviješću i potrebom za smanjenjem emisija štetnih plinova i uštedom energije.
Graditeljstvo je, što ljudi možda i ne znaju, jedan od najvećih zagađivača planeta (razmislimo samo o prijevozu materijala), a posezanje za autohtonim, lokalnim građevnim materijalom je logičan potez za zemlju čija je intencija turizam.
To ne znači da će se graditi ili da se grade npr. samo kamene kuće u zoni kamena jer se na taj način ograničavamo u arhitekturi, no kad je riječ o uređenju okoliša, gradnji i oblaganju potpornih zidova, popločenju vanjskih komunikacija i unutarnjeg uređenja, prirodni kamen je ponovno in - kaže prof. Mišćević.
Opeka koja štedi
Sve je više zainteresiranih, kao i ideja za montažne drvene kuće. Opeka, naš najzastupljeniji proizvedeni tradicionalni materijal, ne izlazi iz mode jer kontinuirano tehnološki napreduje, a i energetski je sve učinkovitija. Logičan povratak starim izvorima gradnje uključuje i mogućnost gradnje od balirane slame, objašnjava prof. Miščević širinu novih trendova.
Neke razvijene europske zemlje, posebno skandinavske, omogućile su to u zakonskoj regulativi, i relativno je jednostavno tu regulativu preslikati u hrvatsko zakonodavstvo. Iako za slamom kod nas vjerojatno nikada neće biti velika potražnja, kaže prof. Miščević, ona je također moguća i zanimljiva za gradnju manjih građevina, jer je balirana zdrav i siguran materijal, praktički samougasiv.
Arhitektura i poljoprivreda
- Racionalna i učinkovita gradnja danas je nemoguća bez energetske, a time i nužno ekološke učinkovitosti. Eko-logičnost znači i logičnost u financiranju - upozorava prof. Miščević.
Otprije godinu dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH preko natječaja novčano podupire projekte energetske učinkovitosti (donacijama ili do 1,7 milijuna kuna povoljnim kreditiranjem). Novac se može dobiti za projekte niskoenergetskih kuća, strojeve koji će trošiti manje energije i slično.
Zatim, u Hrvatsku je preko UNDP-a prvi put stigao i novac iz Global Environmental Founda (GEF), namijenjen poticanju energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, i to prije svega u graditeljstvu. - Tema su, jednostavno rečeno, potpore projektima za uštedu energije, fiziku građevina s povećanim vrijednostima toplinske izolacije u zidovima i krovovima, za izolacijski bolju vanjsku stolariju te za učinkovite instalacije, sunčani uređaji i slično s naglaskom na uporabu obnovljivih izvora energije.
Smanjenje zagađenja ne odnosi se samo na promet ili industriju, nego i na graditeljstvo, velikog zagađivača i potrošača energije - objasnio je razloge preokreta prof. Miščević. Poticaji će u najvećoj mjeri tek doći jer u svijetu postoje mnogi izvori financiranja za projekte i ostvarenja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zapravo, zasad u Hrvatskoj nedostaju kvalitetni projekti u koje bi se uložio novac.
Suvremeni graditeljski eko-pokret koji treba izdvojiti je Permakultura. - To je ideja koja uz ekološku gradnju uključuje i zdravu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno način života u samoodrživom ekološkom ciklusu. Arhitektonska rješenja permakulture su funkcionalno i oblikovno sve kvalitetnija i ukazuju na ekologičnu usmjerenost prema samoodrživosti - rekao je prof. Miščević o vodiljama ekoloških trendova.
Najzanimljivija je arhitektura koja proizvodi dovoljno energije za vlastite potrebe, pa i više od toga. - Hrvatska je, zbog velikog potencijala Sunčeva zračenja, kao stvorena za njegovu uporabu. Zagrebački solarni krov Ljubomira Majdančića u naselju Špansko, koji daje i više energije nego što je potrebno četveročlanoj obitelji, mediji su već zabilježili.
Isplativost, odnosno povrat investicije u takve sustave sve je brža jer cijena energije raste, a proizvodnja sunčanih toplinskih i fotonaponskih pretvornika se povećava. Već danas je u Europi teško odmah pronaći, u bilo kojem dućanu i po bilo kojoj cijeni, 100 četvornih metara fotonaponskih ćelija. Potražnja je puno veća od ponude, i očito, već sada, i za sve veći broj ljudi, to je tehnologija koju si mogu priuštiti - objasnio je prof. Miščević.
Niskoenergetska kuća postaje hit i u Hrvatskoj. Izrađeni su i tipski projekti niskoenergetskih kuća kao što je npr. Ytong niskoenergetska kuća koja po definiciji troši 40 kWh po četvornim metru na godinu. To je tzv. trolitarska kuća jer troši samo tri litre loživa ulja, plina ili drugog energenta za grijanje godišnje po četvornom metru prostora, što je dvostruko manje od zahtjeva koji propisuje novi hrvatski Tehnički propis.
Odluka Frankfurta
Izvedena je i prva pasivna kuća, odnosno kuća bez grijanja ili jednolitarska kuća u Bestovlju pokraj Zagreba, o kojoj je Jutarnji list već pisao, a stajala je samo 15-ak posto više od standardne gradnje - upozorio je Miščević, koji je autor prilagodbe projekta za takav energetski standard. Magistar mikrobiologije, Branko Mihaljev, svoju ekologičnu Toyotu Prius, prvu u Hrvatskoj, tako parkira u - prvoj pasivnoj kući u Hrvatskoj.
- Pasivne kuće više nisu građevinska iznimka, u Njemačkoj ih je, primjerice, već sagrađeno oko 200.000, a u Austriji 1000! Frankfurtska gradska uprava nedavno je odlučila da se svaka građevina koja se financira iz proračuna - vrtić, škola, bolnica, stanogradnja, itd. - projektira i izvodi po energetskom standardu pasivne kuće. Trend je nezadrživ - istaknuo je prof. Miščević.
I noviji materijali poput porobetona (Ytong), lakih mikroarmiranih betona (MEPS), daju kvalitetne odgovore na pitanja na koja sve teže odgovaraju tradicionalni materijali. Njihova prednost je čvrstoća te montažna i polumontažna gradnja, odnosno laka izvedba.
"Ne smije se zaboraviti niti čelične konstrukcije, koje se kod nas još ne rabe dovoljno zbog relativno visoke cijene čelika. Renesansa gradnje čeličnim limenim i masivnim profilima je također ekologična i polako se intenzivira u Hrvatskoj, a njen se utjecaj neće ograničiti samo na hale i poslovne zgrade, već i na gradnju obiteljskih kuća", upozorava Miščević.
No, ovaj Propis, koji dozvoljava najveću potrošnju od 89 kWh po metru kvadratnom prostora godišnje, doveo nas je na razinu vrijednosti koje su u Njemačkoj bile zahtijevane još 1995. godine, upozorava prof. Miščević. "Smjer je pozitivan, no i on će se uskoro morati unaprijediti. Prema Propisu građevine će obvezno imati "energetsku iskaznicu".
Uostalom, investitori u sve većoj mjeri niti ne čekaju nove propise i zakone - sami sve češće grade energetski štedljive kuće, niskoenergetske pa čak i tzv. pasivne kuće, a arhitekti su zbog njihovih zahtjeva jednostavno prisiljeni, ako do sada već nisu, naučiti sve o takvoj gradnji kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve tržišta!", kaže prof. Miščević.
Goran Smiljanić
Tradicionalni materijali vraćaju se i u hrvatsko graditeljstvo, a njihova se renesansa tek očekuje, upozorava prof. Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Osim toga, trend zaštite okoliša, nove zakonske mjere, kao i poticaji institucija kao što je primjerice UNDP, na velika vrata vraćaju u graditeljstvo svijest o nužnoj štednji energije. Takva je gradnja ekološka sa stajališta zaštite okoliša i logična zbog ušteda, odnosno - ekologična.
- Kamen u Dalmaciji, na otocima i u Istri, drvo u našim gorskim predjelima, opeka ili čerpić (prirodno sušena ilovača) u ravničarskim krajevima poklapaju se sa sviješću i potrebom za smanjenjem emisija štetnih plinova i uštedom energije.
Graditeljstvo je, što ljudi možda i ne znaju, jedan od najvećih zagađivača planeta (razmislimo samo o prijevozu materijala), a posezanje za autohtonim, lokalnim građevnim materijalom je logičan potez za zemlju čija je intencija turizam.
To ne znači da će se graditi ili da se grade npr. samo kamene kuće u zoni kamena jer se na taj način ograničavamo u arhitekturi, no kad je riječ o uređenju okoliša, gradnji i oblaganju potpornih zidova, popločenju vanjskih komunikacija i unutarnjeg uređenja, prirodni kamen je ponovno in - kaže prof. Mišćević.
Opeka koja štedi
Sve je više zainteresiranih, kao i ideja za montažne drvene kuće. Opeka, naš najzastupljeniji proizvedeni tradicionalni materijal, ne izlazi iz mode jer kontinuirano tehnološki napreduje, a i energetski je sve učinkovitija. Logičan povratak starim izvorima gradnje uključuje i mogućnost gradnje od balirane slame, objašnjava prof. Miščević širinu novih trendova.
Neke razvijene europske zemlje, posebno skandinavske, omogućile su to u zakonskoj regulativi, i relativno je jednostavno tu regulativu preslikati u hrvatsko zakonodavstvo. Iako za slamom kod nas vjerojatno nikada neće biti velika potražnja, kaže prof. Miščević, ona je također moguća i zanimljiva za gradnju manjih građevina, jer je balirana zdrav i siguran materijal, praktički samougasiv.
Arhitektura i poljoprivreda
- Racionalna i učinkovita gradnja danas je nemoguća bez energetske, a time i nužno ekološke učinkovitosti. Eko-logičnost znači i logičnost u financiranju - upozorava prof. Miščević.
Otprije godinu dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH preko natječaja novčano podupire projekte energetske učinkovitosti (donacijama ili do 1,7 milijuna kuna povoljnim kreditiranjem). Novac se može dobiti za projekte niskoenergetskih kuća, strojeve koji će trošiti manje energije i slično.
Zatim, u Hrvatsku je preko UNDP-a prvi put stigao i novac iz Global Environmental Founda (GEF), namijenjen poticanju energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, i to prije svega u graditeljstvu. - Tema su, jednostavno rečeno, potpore projektima za uštedu energije, fiziku građevina s povećanim vrijednostima toplinske izolacije u zidovima i krovovima, za izolacijski bolju vanjsku stolariju te za učinkovite instalacije, sunčani uređaji i slično s naglaskom na uporabu obnovljivih izvora energije.
Smanjenje zagađenja ne odnosi se samo na promet ili industriju, nego i na graditeljstvo, velikog zagađivača i potrošača energije - objasnio je razloge preokreta prof. Miščević. Poticaji će u najvećoj mjeri tek doći jer u svijetu postoje mnogi izvori financiranja za projekte i ostvarenja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zapravo, zasad u Hrvatskoj nedostaju kvalitetni projekti u koje bi se uložio novac.
Suvremeni graditeljski eko-pokret koji treba izdvojiti je Permakultura. - To je ideja koja uz ekološku gradnju uključuje i zdravu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno način života u samoodrživom ekološkom ciklusu. Arhitektonska rješenja permakulture su funkcionalno i oblikovno sve kvalitetnija i ukazuju na ekologičnu usmjerenost prema samoodrživosti - rekao je prof. Miščević o vodiljama ekoloških trendova.
Najzanimljivija je arhitektura koja proizvodi dovoljno energije za vlastite potrebe, pa i više od toga. - Hrvatska je, zbog velikog potencijala Sunčeva zračenja, kao stvorena za njegovu uporabu. Zagrebački solarni krov Ljubomira Majdančića u naselju Špansko, koji daje i više energije nego što je potrebno četveročlanoj obitelji, mediji su već zabilježili.
Isplativost, odnosno povrat investicije u takve sustave sve je brža jer cijena energije raste, a proizvodnja sunčanih toplinskih i fotonaponskih pretvornika se povećava. Već danas je u Europi teško odmah pronaći, u bilo kojem dućanu i po bilo kojoj cijeni, 100 četvornih metara fotonaponskih ćelija. Potražnja je puno veća od ponude, i očito, već sada, i za sve veći broj ljudi, to je tehnologija koju si mogu priuštiti - objasnio je prof. Miščević.
Niskoenergetska kuća postaje hit i u Hrvatskoj. Izrađeni su i tipski projekti niskoenergetskih kuća kao što je npr. Ytong niskoenergetska kuća koja po definiciji troši 40 kWh po četvornim metru na godinu. To je tzv. trolitarska kuća jer troši samo tri litre loživa ulja, plina ili drugog energenta za grijanje godišnje po četvornom metru prostora, što je dvostruko manje od zahtjeva koji propisuje novi hrvatski Tehnički propis.
Odluka Frankfurta
Izvedena je i prva pasivna kuća, odnosno kuća bez grijanja ili jednolitarska kuća u Bestovlju pokraj Zagreba, o kojoj je Jutarnji list već pisao, a stajala je samo 15-ak posto više od standardne gradnje - upozorio je Miščević, koji je autor prilagodbe projekta za takav energetski standard. Magistar mikrobiologije, Branko Mihaljev, svoju ekologičnu Toyotu Prius, prvu u Hrvatskoj, tako parkira u - prvoj pasivnoj kući u Hrvatskoj.
- Pasivne kuće više nisu građevinska iznimka, u Njemačkoj ih je, primjerice, već sagrađeno oko 200.000, a u Austriji 1000! Frankfurtska gradska uprava nedavno je odlučila da se svaka građevina koja se financira iz proračuna - vrtić, škola, bolnica, stanogradnja, itd. - projektira i izvodi po energetskom standardu pasivne kuće. Trend je nezadrživ - istaknuo je prof. Miščević.
I noviji materijali poput porobetona (Ytong), lakih mikroarmiranih betona (MEPS), daju kvalitetne odgovore na pitanja na koja sve teže odgovaraju tradicionalni materijali. Njihova prednost je čvrstoća te montažna i polumontažna gradnja, odnosno laka izvedba.
"Ne smije se zaboraviti niti čelične konstrukcije, koje se kod nas još ne rabe dovoljno zbog relativno visoke cijene čelika. Renesansa gradnje čeličnim limenim i masivnim profilima je također ekologična i polako se intenzivira u Hrvatskoj, a njen se utjecaj neće ograničiti samo na hale i poslovne zgrade, već i na gradnju obiteljskih kuća", upozorava Miščević.
I čelik je ekološki
|
No, ovaj Propis, koji dozvoljava najveću potrošnju od 89 kWh po metru kvadratnom prostora godišnje, doveo nas je na razinu vrijednosti koje su u Njemačkoj bile zahtijevane još 1995. godine, upozorava prof. Miščević. "Smjer je pozitivan, no i on će se uskoro morati unaprijediti. Prema Propisu građevine će obvezno imati "energetsku iskaznicu".
Uostalom, investitori u sve većoj mjeri niti ne čekaju nove propise i zakone - sami sve češće grade energetski štedljive kuće, niskoenergetske pa čak i tzv. pasivne kuće, a arhitekti su zbog njihovih zahtjeva jednostavno prisiljeni, ako do sada već nisu, naučiti sve o takvoj gradnji kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve tržišta!", kaže prof. Miščević.
Štednja obavezna od 1. srpnjaNovi Tehnički propis o toplinskoj zaštiti, koji je u obveznoj primjeni od 1. srpnja ove godine, propisuje veću toplinsku izolaciju građevina u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja energetske potrošnje kako bi sektor graditeljstva ujedno postao manji zagađivač okoliša. |
Goran Smiljanić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....