Kupska ulica: HEP pod zemljom planirao dva puta veću površinu od nadzemne

ZAGREB - Nova zgrada HEP-a, prilikom čije se gradnje urušio dio Kupske ulice, trebala bi pod zemljom imati dvostruko veću izgrađenu površinu nego nad zemljom, pokazuju lokacijska i građevinska dozvola do kojih je danas ekskluzivno došao Jutarnji list.



Dio stanara mogao bi se u srijedu vratiti u Kupsku



HEP-u je odobrena gradnja šest podzemnih etaža sa 12.967 četvornih metara i devet nadzemnih etaža (prizemlje plus 8 katova) površine 6219 četvornih metara (to je ukupno 19.186 kvadrata). To je, prema dostupnim podacima, najdublja zgrada u susjedstvu: neboder Eurotower, koji ima 26 nadzemnih etaža, ima pet podzemnih etaža, jednu manje nego nova HEP-ova zgrada. Poslovna zgrada EPH u obližnjoj Koranskoj ulici ima dvije podzemne etaže.

Na dubini od 20 metara može se graditi ako se učvrsti i osigura područje. Istrage policije i struke pokazat će je li to učinjeno kako treba

Ni stambene zgrade u susjedstvu nemaju podzemne etaže dublje od šest metara. Kako su nam objasnili stručnjaci koji su željeli ostati anonimni jer nisu ovlašteni komentirati tuđe gradnje, razina podzemnih voda u tom kvartu je oko šest i pol metara. HEP-ova zgrada sa šest podzemnih etaža ide otprilike 20 metara u dubinu.



To, međutim, nipošto ne znači da je nemoguće graditi ispod razine podzemnih voda, ali tzv. dijafragma (kojom se "zaokruži", učvrsti i osigura područje buduće građevinske jame prije nego što se jama uopće počne kopati) mora biti napravljena besprijekorno. Istraga, policijska i ona koju vodi Građevisnka inspekcija, pokazat će je li to učinjeno kako treba.



Iz kvadrature podzemnih etaža grubom računicom proizlazi da HEP planira imati 400-450 parkirnih mjesta. Ta visoka brojka daje naslutiti da HEP planira imati javnu garažu ispod svoje poslovne zgrade, no glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić kaže da to nije njihova namjera.



- Garaža je samo za parkiranje naših zaposlenika i naših poslovnih partnera. Morate znati da HEP na toj lokaciji ima pet poslovnih zgrada, a uz privatne automobile naših zaposlenika imamo i puno službenih vozila. Uostalom, u interesu građana je da HEP-ova vozila više ne zauzimaju parkirališta na ulici - objasnio je Milišić.   





Iz građevinske dozvole je vidljivo da je HEP dijelove parcele na kojoj gradi novu zgradu, među ostalim, stekao i zamjenom nekretnina s Gradom Zagrebom (gradonačelnik Bandić i direktor HEP-a Mravak regulirali su pitanje 630 četvornih metara sporazumom iz listopada prošle godine) te kupoprodajom od tvrtke Istraživanje u stečaju (ranije Geotehnika), gdje je stečajni upravitelj bio Marinko Paić.

HEP kupovao zemljište i od Bandića

Maksimirska 4 gradnja poslovno-stambenih objekata



Hrušovečka ulica (Trešnjevka) gradnja poslovno-stambenih objekata

Slovenska ulica gradnja poslovno-stambenih objekata

Najdublja gradilišta u Zagrebu koja se nalaze u gusto naseljenim zonama:

Dragutin Jelovečki, inženjer Hrvatskih voda: 'Podzemne vode nisu krive za urušavanje Kupske ulice' Stručnjaci Hrvatskih voda tvrde da podzemne vode definitivno nisu uzrok urušavanja Kupske ulice na Martinovki jer je vodeni val na Savi prekratko trajao da bi utjecao na razinu vode u podzemlju. Dragutin Jelovečki, inženjer Hrvatskih voda, kaže da bi trebalo proći barem 30 dana da podzemne vode sa Save dođu do Martinovke. - Podzemne vode su apsolutno isključene kao uzrok urušavanja. Sve podzemne vode u tom dijelu ovise o vodostaju Save, a nedavni vodeni val je prekratko trajao. Da bi podzemna voda prevalila udaljenost od 500 metara, treba joj najmanje 30 dana. Voda koja se našla u gradilištu najvjerojatnije potječe od padalina koje su se probile kroz zemlju i natopile jamu - tvrdi Jelovečki. Dodaje da je kroz Martinovku prolazio potok Kunišćak koji je pretvoren u kolektor, odnosno kanalizaciju u koju se slijevaju mnogi manji zagrebački potoci zajedno s fekalijama. Moguće je da vode nekadašnjeg potoka Kunišćak probijaju novo korito ispod asfalta i zgrada, ali to zasad nitko nemože potvrditi. - Potok je sada nadsvođeni kanal. Ne znam koja je točno bila trasa tog potoka, pa ne mogu reći ni jesu li i kako njegove vode utjecale na urušavanje - objašnjava Jelovečki. Međutim, upozorava da se u Zagrebu na podzemne vode može naići već na 3 do 4 metra, pa investitori radova moraju računati na povećane troškove i duži rok gradnje.     (Sergej Trajković)

Tomislav Krasnec