OPORAVAK

Marek Belka: Godina pred nama neće biti kao 2009.

Direktor MMF-a analizira gospodarsku situaciju u Europi i najavljuje bolja vremena

ZAGREB - Protekla je godina za Europu bila vrlo teška. Kakva će biti 2010.?

- Kriza koja je pogodila Europu krajem 2008. bila je bez presedana. Sa sigurnošću možemo reći jedino da 2010. neće biti ništa slično. Oporavak je još slab, ali se situacija popravlja.

Čini mi se zanimljivim da tržišta gledaju na Europu s mnogo više optimizma nego MMF koji poklanja pažnju strukturi oporavka i vidi motore koji će pokrenuti oporavak, ali i sile koje će ga priječiti. Najveći izazov bit će održati ravnotežu između potrebe da se i dalje stimulira ekonomija i postupnog povlačenja nekonvencionalnih mjera, fiskalnih i monetarnih. Bankarski sektor još nije u tako dobrom stanju kao što bismo željeli, ali banke više ne bi smjele dobivati otvorena jamstva države. Također, vlasti moraju osigurati da banke drže razinu kapitala potrebnu za pokrivanje gubitaka.

Nezaposlenost

Kada će se situacija popraviti za mnoge koji su izgubili posao?

- Preokret na tržištu rada mogu se očekivati tek kada krene poslovna aktivnost, krajem 2010. i tijekom 2011. U svakoj je zemlji situacija drugačija, ali ne samo između istočne i zapadne Europe. U razvijenim zemljama, poput Njemačke i Nizozemske, nezaposlenost se jedva pomakla. U drugim zemljama Europe, uključujući Španjolsku i Irsku te mnoge tranzicijske zemlje, jako je mnogo ljudi ostalo bez posla. Stoga je situacija vrlo neujednačena, dijelom zbog političkog odgovora na krizu, koji je ovisio i strukturi ekonomije. U najteže pogođenim zemljama situacija će se stabilizirati, ali postupno tijekom 2010. i nakon toga. U onim zemljama koje nisu imale tako velik rast nezaposlenosti doći do blagog poboljašanja.

Što je vaš savjet političarima kada počnu povlačiti mjere koje su donijeli u vrijeme krize?

- Za sada, zadržati poticajne mjere jer nismo sigurni koliko će snažan biti oporavak. Kada situacija dopusti, 2011. godina bit će vrijeme za fiskalnu konsolidaciju. Neke zemlje, naravno, moraju djelovati brže. Grčka, Irska i Španjolska, primjerice, ne mogu čekati i većina ih radi ono što mora. Nekoliko zemalja na istoku - Srbija, Ukrajina, Rumunjska i Mađarska - već su počele proces konsolidacije. Zaključno, naš je savjet: i dalje poticati ekonomsku aktivnost, ali planirati postupni izlaz. Konačno, suočiti se s problematičnim financijskim institucijama mnogo odlučnije nego što je učinjeno do sada.

Tranzicijske države

Zemlje u tranzicijskoj Europi različito su prošle kroz krizu, od Poljske koja je potpuno izbjegla recesiju, do Ukrajine, baltičkih zemalja, Rumunjske i Mađarske koje su bile snažno pogođene. Što određuje to hoće li zemlja završiti u jednom ili drugom taboru?

- Naveo bih četiri razloga: struktura ekonomije, kvaliteta makroekonomske politike, kvaliteta institucija i tečajni režim. U krizi je dobro biti velika ekonomija s različitim proizvodnim sektorima, poput Poljske. Ta zemlja ne samo da ima veliko domaće tržište, već i raznoliku izvoznu industriju. Poljska, zapravo, čini 40 posto regije i mnogo je reprezentativniji primjer kako je tranzicijska Europa prošla kroz krizu nego, recimo, Latvija. Zemlje koje su imale neodrživu proračunsku politiku, poput Mađarske i Rumunjske, prve su zapale u krizu. One koje su vodile dobru politiku, primjerice Poljska i Češka, ostale su stabilne.

Važnost tečaja

Kvaliteta institucija također je igrala važnu ulogu. One zemlje koje su imale razvijene režime supervizije financijskog sektora, poput Češke, izbjegle su pretjerano zaduživanje uz valutnu kaluzulu. Također, niske kamatne stope nisu dopuštale velike igre s investiranjem u valute.

Fiksni tečajni režim bio je važan stup stabilnosti u baltičkim zemljama i Bugarskoj. No, istodobno je poticao snažan priljev kapitala. A sada u krizi ograničio je izbor ekonomskih mjera. To govori da je tečajni režim jedan od razloga krize.

Međutim, neke od najteže pogođenih zemalja, (Ukrajina, Mađarska, Rumunjska) nisu imale fiksni nego fluktuirajući tečajni režim. Stoga ne bih rekao da je tečajni režim najvažniji faktor u krizi. Ostala tri, vjerojatno, igraju veću ulogu.

Iz ove krize treba nešto i naučiti

Sada kada je panika prošla, koje su glavne pouke krize?

- Dobre politike počinju u dobra vremena. Nažalost, na dobra vremena obično se gleda kao da ih treba uživati dok traju, ne samo političari već i oni koji ih izabiru. A kada kriza dođe, shvatimo da dobra vremena ne traju zauvijek. Stoga upravo u dobra vremena treba napraviti zaštitu od kiše i izgraditi institucije koje će biti u stanju izdržati napad krize. Bojim se da neke lekcije neće biti naučene. Političari su bili vrlo učinkoviti u sprečavanju katastrofe da bi neki ljudi mogli jednostavno lako zaboraviti što se zaista dogodilo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. veljača 2021 09:48