Maslinova komina - moguć izvor zarade

ŠIBENIK - Komina koja ostaje nakon prerade maslina u Šibensko-kninskoj županiji, kao i u cijeloj Dalmaciji, i dalje se, iako je vrlo vrijedna sekundarna sirovina, ne iskorištava, nego se baca pa predstavlja čak i znatan ekološki problem, umjesto da bude izvor zarade. Tako će i ove godine oko 5000 prostornih metara komine dobivene preradom maslina završiti u smeću.



Prema riječima Davorina Pamića, šefa Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku, najveći je krivac za to neprecizini Zakon o poljoprivredi, koji nalaže da se vlasnici uljara moraju pobrinuti za odlaganje komine, ali ne precizira način zbrinjavanja niti predviđa posebna odlagališta.



- Komina se u Šibensko-kninskoj, a i u ostalim maslinarskim županijama, odlaže posvuda umjesto da se iskoristi. Ona ne bi trebala zavšavati na deponijima jer nije otpad, nego visokovrijedna sirovina - istaknuo je Pamić.



Pri obradi maslina nastaje 15 do 20 posto ulja, oko 50 posto je vode, a 30 posto je komina. Kod nas se ona najčešće baca, dok se u europskim zemljama prerađuje - suši, briketira i kompostira - te se potom koristi kao ogrjev, stočna hrana ili organsko gnojivo. Za prirodno razgrađivanje komine u organsko gnojivo potrebno je oko četiri godine, a taj postupak može se skratiti na samo šest mjeseci korištenjem nekih vrsta morskih algi. Pamić je i sam, kao stručnjak za maslinarstvo, kominu kompostirao i koristio je kao gnojivo u svojem masliniku.



- Upravo kao organsko gnojivo nama bi komina najviše poslužila za poboljšanje boniteta zemlje u maslinicima i vinogradima. Za to bi trebalo u županiji imati dva odlagališta na kojima bi se komina kompostirala - rekao je Davorin Pamić.

Uljari ne znaju što će s kominom

Uljari u Šibensko-kninskoj županiji godinama se komine rješavaju kako znaju. Vlasnik uljare na Brodarici koji želi urediti kompostište kontaktirao je Poljoprivredno-savjetodavnu službu jer smatra da unajmljivanje zemljišta za odlaganje komine ne može biti trajno rješenje. Vlasnici ostalih uljara u Šibensko-kninskoj županiji komine se rješavaju kako znaju. Sve što mogu daju poljoprivrednicima, a ostatak na kraju ipak završi na smetištu.



- Ono što ne uzmu ljudi, odvozimo na deponij Hripe, dok još nije zatvoren. Iduće godine sam ću napraviti kompostište jer ne mogu čekati da mi netko drugi ponudi rješenje - rekao je Ivan  Rameša, vlasnik uljare Raol u Murteru.    (Dj.V.)