Jednim arograntnim potezom svoje olovke, Bush je stopirao zakon, ali i nade milijuna Amerikanaca - izjavio je prije nekoliko dana senator Tom Harkin u Centru za američki napredak u Washingtonu tijekom panela posvećenog budućnosti istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Skup je, uz kritički nastrojene političare, okupio i neke od vodećih američkih istraživača, uključujući i Johna Gearharta koji je 1998. godine iz embrija prvi izolirao matične stanice. Svi oni duboko su razočarani srpanjskim vetom predsjednika Georgea W. Busha. Podsjetimo, prošlog je mjeseca Bush stopirao donošenje zakona kojim bi se američkim istraživačima zaposlenim u javnim institutucijama ukinula ograničenja u istraživanjima na embrionalnim matičnim stanicama donesena još u kolovozu 2001. godine.
- Ovaj bi zakon omogućio da se prekinu nedužni ljudski životi u nadi da će se izvući medicinska korist za druge ljude: on prekoračuje moralnu granicu koju naše društvo treba poštovati, stoga sam uložio svoj veto - rekao je Bush odbacujući prijedlog zakona koji je prethodno prošao Kongres. Tako je prvi put u pet i pol godina, koliko je na vlasti, iskoristio svoje pravo na veto.
Iako ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da čak 70 posto Amerikanaca podržava rad na embrionalnim matičnim stanicama, Bush je ostao privržen konzervativnim, crkvenim i pro life krugovima koji se oštro protive tim istraživanjima jer se u njima uništavaju embriji.
- Njegova je pozicija nefleksibilna, ideološka i uniformirana - ustvrdio je Harkin navodeći da je Bush prethodno odbio čuti i "drugo mišljenje" bivše prve dame Nancy Reagan. Supruga ikone američkog konzervativizma, pokojnoga Ronalda Reagana, jedan je od najglasnijih pobornika embrionalnih matičnih stanica za koje se vjeruje da bi mogle postati terapija budućnosti niza oboljenja, uključujući i Alzheimerovu bolest. Kao što je poznato, Reagan je deset posljednjih godina života bolovao od Alzheimerove bolesti, a kako ga je Nancy predano njegovala i gledala njegovo gotovo svakodnevno propadanje, postala je čvrsti pobornik avangardnih istraživanja. Zbog veta na zakon neki su analitičari Busha čak usporedili sa sudom Svete inkvizicije koja je zatočila Galilea.
- Ako istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama ne budu snažno financirana, bit ćemo mnogo dalje od naših ciljeva - upozorio je John Gearhart na panelu u Washingtonu. Slično misli i Dave Scadden, jedan od direktora Insitituta za matične stanice Sveučilišta Harvard. Vodeće je svjetsko sveučilište početkom lipnja pokrenulo projekt kloniranja ljudskih embrija u svrhu dobivanja matičnih stanica uz pomoć privatnih donacija jer znanstvenici u privatnim institucijama ne podliježu ograničenjima nametnutim javno financiranim ustanovama.
Miodrag Stojković, prvi Europljanin koji je klonirao ljudski embrij
- Generalno gledajući, istraživanja financirana isključivo iz privatnih izvora kratkog su daha - upozorio je Scadden. Da se davanjima iz privatnog sektora ne mogu kompenzirati manjkava državna ulaganja upozorio je i Rudolf Jaenish s Massachusetts Institute od Technology (MIT).
- Federalna su ulaganja izuzetno važna za istraživanja u SAD-u - izjavio je Jaenish te kritizirao Bijelu kuću koja tvrdi da je znanstvenicima velikodušno ostavila mogućnost istraživanja na matičnim stanicama dobivenim iz koštane srži i pupkovine za koje ne vrijede ograničenja.
- Embrionalne matične stanice imaju mnogo veći potencijal nego stanice dobivene iz pupkovine ili koštane srži - rekao je Jaenish.
Embrionalne su matične stanice zacijelo najkontroverznije znanstveno-političko-etičko pitanje posljednjih godina, što potvrđuju i rasprave koje su se prošlog mjeseca vodile u Bruxellesu. Gotovo istodobno kad je Bush uložio svoj veto, Njemačka je počela lobirati protiv financiranja tih istraživanja u Europskoj Uniji.
- Proračunska sredstva za znanost u EU ne bi se trebala koristiti za financijske poticaje ubijanju embrija - poručila je njemačka ministrica za znanost i istraživanje Annette Schavan svojim kolegama. Mnogi smatraju da je tako oštar njemački stav prema istraživanjima embrionalnih matičnih stanica razumljiv jer ta zemlja još nosi teško breme zbog strašnih eksperimenata nad ljudima koji su se obavljali tijekom razdoblja nacizma. No, jednako tvrda bila je i austrijska ministrica znanosti Elisabeth Gehrer.
Želite li uistinu da se 300-400 oplođenih jajašaca uništi da biste stvorili embrionalne matične stanice?
Takvo uništavanje embrija da bi se stvorile linije matičnih stanica je nešto što ne možemo podržavati - rekla je Gehrer.
Zanimljivo je da su u Bruxellesu kao najžešći protivnici istraživanja na matičnim stanicama uz Njemačku i Austriju isprofilirali Malta, Poljska, Slovačka i Litva, a kao najveći pobornici Francuska, Velika Britanija, Nizozemska te Španjolska i Portugal.
Time se pokazalo da se podijeljenost europskih država oko kontroverznih istraživanja ne ravna samo prema banalnoj liniji podjele na katoličke i nekatoličke zemlje.
Naposljetku, nakon žučne rasprave europski su ministri znanosti donijeli pragmatičnu odluku da iz proračuna za znanost i istraživanje, koji za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi oko 51 milijardu eura, dio sredstava bude utrošen i za istraživanja embrionalnih matičnih stanica. Kompromisno je prihvaćen i njemački prijedlog da se sredstva iz europskog proračuna ne smiju koristiti na istraživanja tijekom kojih se uništavaju embriji, no svakoj je zemlji ostavljeno na volju da odluči hoće li finanacirati takva istraživanja iz vlastitog budžeta. Europsku odluku da podrži istraživanja embrionalnih matičnih stanica mnogi su nazvali "povijesnom" te kao jedinstvenu priliku da se EU na tom području nametne kao lider koji će privlačiti znanstvenike iz ostalih dijelova svijeta, uključujući i SAD. Izuzmemo li istraživanja na području fizike elementarnih čestica u Europskom nuklearnom centru Cern pokraj Ženeve, danas je vrlo malo znanstvenih područja u kojima Europljani prednjače nad Amerikancima.
- Velika skupina američkih istraživača vrlo je razočarana pa na području embrionalnih matičnih stanica vidim mogućnost da američki znanstvenici dolaze u Veliku Britaniju - izjavio je lord Sainsbury, britanski ministar znanosti. Velika Britanija jedan je od najvećih svjetskih zagovornika istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama te prva zemlja na svijetu koja je još 2002. godine regulirala problematiku kloniranja ozakonivši terapijsko kloniranje, odnosno kloniranje ljudskih embrija u svrhu dobivanja embrionalnih matičnih stanica. No, njezinim putem kreću i neke druge europske zemlje poput Španjolske, koja je donedavno bila jedna od najkonzervativnijih katoličkih država. Paralelno s liberalizacijom društva u toj su se zemlji počela favorizirati i istraživanja embrionalnih matičnih stanica, o čemu najbolje govori to da je dr. Miodrag Stojković, prvi Europljanin koji je klonirao ljudski embrij, početkom ove godine prešao sa Sveučilišta Newcastle na Sveučilište Valencia. Nakon skandala s korejskim znanstvenikom dr. Hwang Woo Sukom (v. okvir) Stojković je praktički i prvi svjetski istraživač koji je uspješno klonirao ljudski embrij, a Europa je u istraživanjima matičnih stanica preuzela primat ne samo nad SAD-om nego i s dalekoistočnim suparnikom Južnom Korejom.
Da je živa ovca Dolly, prvi sisavac klon, prošlog bi mjeseca proslavila 10. rođendan. Najslavnija ovca u povijesti došla je na svijet u srpnju 1996. godine u škotskom institutu Roslin, ali je njezin znanstveni otac Ian Wilmut njezino rođenje javnosti objavio u časopisu Nature u veljači 1997. godine. Wilmut i njegovi suradnici stanicu vimena odrasle ovce spojili su uz pomoć električnih impulsa s neoplođenom jajnom stanicom druge ovce kojoj je bila izvađena jezgra (sadrži genetski materijal). No, nije sve bilo tako jednostavno jer je Dolly došla nakon 277 pokušaja, a u njezin je dolazak na svijet bila uključena i treća ovca koja je poslužila kao surogat majka. Tijekom kratkog života Dolly je živjela pod svjetlom reflektora u čemu je, tvrdi Ian Willmut, uživala kao da je filmska zvijezda. Starila je brže od svojih vršnjakinja i navukla mnoštvo bolesti karakterističnih za stariju životnu dob ovaca, pa su je 14. veljače 2003. eutanazirali. Ovca Dolly postala je simbol ere aseksualne reprodukcije, ali u proteklih su 10 godina znanstvenici postali svjesni brojnih ograničenja tehnologije kloniranja, zbog čega danas vlada uvjerenje da nijedna klonirana životinja ne može biti u cijelosti normalna.
Embrionalne matične stanice sudjeluju u tvorbi svih 220 vrsta ljudskog tkiva. Iz embrija starog pet do sedam dana sposobne su razviti se u bilo koje tjelesno tkivo: krv, srčani mišić, baš kao i živčane stanice. Američki istraživači pod vodstvom Johna Gearharta sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu 1998. godine uspjeli su izolirati i kultivirati matične stanice u laboratoriju, što se smatra jednim od najvećim medicinskih otkrića u posljednjih 20 godina.
Znanstvenici smatraju da bi embrionalne matične stanice mogle postati sjajan izvor u transplantaciji tkiva i organa te bi se kao potenicijalna terapija koristile u liječenju dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Kao izvor za dobivanje embrionalnih matičnih stanica mogu se koristiti embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja, pak, oni dobiveni kloniranjem.
Nakon što je korejski znanstvenik
dr. Hwang Woo Suk u veljači 2004. godine objavio da je uspješno klonirao ljudski embrij, a zatim u svibnju prošle godine iznio kako je otišao i korak dalje te iz kloniranih embrija izolirao 11 linija matičnih stanica koje genetski pristaju 11 pacijenata, na području regenerativne medicine zavladao je veliki optimizam. No, šest mjeseci kasnije izbio je veliki skandal jer se otkrilo da je dr. Hwang falsificirao svoje rezultate.
Zbog toga je dotadašnji korejski nacionalni junak dr. Hwang izbačen sa Sveučilišta Seul, a mogao bi završiti i u zatvoru.
Mnogi znanstvenici smatraju da je taj sramotni događaj istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama vratio nekoliko godina unazad.
Tanja Rudež
- Ovaj bi zakon omogućio da se prekinu nedužni ljudski životi u nadi da će se izvući medicinska korist za druge ljude: on prekoračuje moralnu granicu koju naše društvo treba poštovati, stoga sam uložio svoj veto - rekao je Bush odbacujući prijedlog zakona koji je prethodno prošao Kongres. Tako je prvi put u pet i pol godina, koliko je na vlasti, iskoristio svoje pravo na veto.
Iako ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da čak 70 posto Amerikanaca podržava rad na embrionalnim matičnim stanicama, Bush je ostao privržen konzervativnim, crkvenim i pro life krugovima koji se oštro protive tim istraživanjima jer se u njima uništavaju embriji.
- Njegova je pozicija nefleksibilna, ideološka i uniformirana - ustvrdio je Harkin navodeći da je Bush prethodno odbio čuti i "drugo mišljenje" bivše prve dame Nancy Reagan. Supruga ikone američkog konzervativizma, pokojnoga Ronalda Reagana, jedan je od najglasnijih pobornika embrionalnih matičnih stanica za koje se vjeruje da bi mogle postati terapija budućnosti niza oboljenja, uključujući i Alzheimerovu bolest. Kao što je poznato, Reagan je deset posljednjih godina života bolovao od Alzheimerove bolesti, a kako ga je Nancy predano njegovala i gledala njegovo gotovo svakodnevno propadanje, postala je čvrsti pobornik avangardnih istraživanja. Zbog veta na zakon neki su analitičari Busha čak usporedili sa sudom Svete inkvizicije koja je zatočila Galilea.
- Ako istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama ne budu snažno financirana, bit ćemo mnogo dalje od naših ciljeva - upozorio je John Gearhart na panelu u Washingtonu. Slično misli i Dave Scadden, jedan od direktora Insitituta za matične stanice Sveučilišta Harvard. Vodeće je svjetsko sveučilište početkom lipnja pokrenulo projekt kloniranja ljudskih embrija u svrhu dobivanja matičnih stanica uz pomoć privatnih donacija jer znanstvenici u privatnim institucijama ne podliježu ograničenjima nametnutim javno financiranim ustanovama.
Miodrag Stojković, prvi Europljanin koji je klonirao ljudski embrij
|
- Generalno gledajući, istraživanja financirana isključivo iz privatnih izvora kratkog su daha - upozorio je Scadden. Da se davanjima iz privatnog sektora ne mogu kompenzirati manjkava državna ulaganja upozorio je i Rudolf Jaenish s Massachusetts Institute od Technology (MIT).
- Federalna su ulaganja izuzetno važna za istraživanja u SAD-u - izjavio je Jaenish te kritizirao Bijelu kuću koja tvrdi da je znanstvenicima velikodušno ostavila mogućnost istraživanja na matičnim stanicama dobivenim iz koštane srži i pupkovine za koje ne vrijede ograničenja.
- Embrionalne matične stanice imaju mnogo veći potencijal nego stanice dobivene iz pupkovine ili koštane srži - rekao je Jaenish.
Embrionalne su matične stanice zacijelo najkontroverznije znanstveno-političko-etičko pitanje posljednjih godina, što potvrđuju i rasprave koje su se prošlog mjeseca vodile u Bruxellesu. Gotovo istodobno kad je Bush uložio svoj veto, Njemačka je počela lobirati protiv financiranja tih istraživanja u Europskoj Uniji.
- Proračunska sredstva za znanost u EU ne bi se trebala koristiti za financijske poticaje ubijanju embrija - poručila je njemačka ministrica za znanost i istraživanje Annette Schavan svojim kolegama. Mnogi smatraju da je tako oštar njemački stav prema istraživanjima embrionalnih matičnih stanica razumljiv jer ta zemlja još nosi teško breme zbog strašnih eksperimenata nad ljudima koji su se obavljali tijekom razdoblja nacizma. No, jednako tvrda bila je i austrijska ministrica znanosti Elisabeth Gehrer.
Želite li uistinu da se 300-400 oplođenih jajašaca uništi da biste stvorili embrionalne matične stanice?
Takvo uništavanje embrija da bi se stvorile linije matičnih stanica je nešto što ne možemo podržavati - rekla je Gehrer.
Zanimljivo je da su u Bruxellesu kao najžešći protivnici istraživanja na matičnim stanicama uz Njemačku i Austriju isprofilirali Malta, Poljska, Slovačka i Litva, a kao najveći pobornici Francuska, Velika Britanija, Nizozemska te Španjolska i Portugal.
Time se pokazalo da se podijeljenost europskih država oko kontroverznih istraživanja ne ravna samo prema banalnoj liniji podjele na katoličke i nekatoličke zemlje.
Naposljetku, nakon žučne rasprave europski su ministri znanosti donijeli pragmatičnu odluku da iz proračuna za znanost i istraživanje, koji za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi oko 51 milijardu eura, dio sredstava bude utrošen i za istraživanja embrionalnih matičnih stanica. Kompromisno je prihvaćen i njemački prijedlog da se sredstva iz europskog proračuna ne smiju koristiti na istraživanja tijekom kojih se uništavaju embriji, no svakoj je zemlji ostavljeno na volju da odluči hoće li finanacirati takva istraživanja iz vlastitog budžeta. Europsku odluku da podrži istraživanja embrionalnih matičnih stanica mnogi su nazvali "povijesnom" te kao jedinstvenu priliku da se EU na tom području nametne kao lider koji će privlačiti znanstvenike iz ostalih dijelova svijeta, uključujući i SAD. Izuzmemo li istraživanja na području fizike elementarnih čestica u Europskom nuklearnom centru Cern pokraj Ženeve, danas je vrlo malo znanstvenih područja u kojima Europljani prednjače nad Amerikancima.
- Velika skupina američkih istraživača vrlo je razočarana pa na području embrionalnih matičnih stanica vidim mogućnost da američki znanstvenici dolaze u Veliku Britaniju - izjavio je lord Sainsbury, britanski ministar znanosti. Velika Britanija jedan je od najvećih svjetskih zagovornika istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama te prva zemlja na svijetu koja je još 2002. godine regulirala problematiku kloniranja ozakonivši terapijsko kloniranje, odnosno kloniranje ljudskih embrija u svrhu dobivanja embrionalnih matičnih stanica. No, njezinim putem kreću i neke druge europske zemlje poput Španjolske, koja je donedavno bila jedna od najkonzervativnijih katoličkih država. Paralelno s liberalizacijom društva u toj su se zemlji počela favorizirati i istraživanja embrionalnih matičnih stanica, o čemu najbolje govori to da je dr. Miodrag Stojković, prvi Europljanin koji je klonirao ljudski embrij, početkom ove godine prešao sa Sveučilišta Newcastle na Sveučilište Valencia. Nakon skandala s korejskim znanstvenikom dr. Hwang Woo Sukom (v. okvir) Stojković je praktički i prvi svjetski istraživač koji je uspješno klonirao ljudski embrij, a Europa je u istraživanjima matičnih stanica preuzela primat ne samo nad SAD-om nego i s dalekoistočnim suparnikom Južnom Korejom.
Da je živa ovca Dolly, prvi sisavac klon, prošlog bi mjeseca proslavila 10. rođendan. Najslavnija ovca u povijesti došla je na svijet u srpnju 1996. godine u škotskom institutu Roslin, ali je njezin znanstveni otac Ian Wilmut njezino rođenje javnosti objavio u časopisu Nature u veljači 1997. godine. Wilmut i njegovi suradnici stanicu vimena odrasle ovce spojili su uz pomoć električnih impulsa s neoplođenom jajnom stanicom druge ovce kojoj je bila izvađena jezgra (sadrži genetski materijal). No, nije sve bilo tako jednostavno jer je Dolly došla nakon 277 pokušaja, a u njezin je dolazak na svijet bila uključena i treća ovca koja je poslužila kao surogat majka. Tijekom kratkog života Dolly je živjela pod svjetlom reflektora u čemu je, tvrdi Ian Willmut, uživala kao da je filmska zvijezda. Starila je brže od svojih vršnjakinja i navukla mnoštvo bolesti karakterističnih za stariju životnu dob ovaca, pa su je 14. veljače 2003. eutanazirali. Ovca Dolly postala je simbol ere aseksualne reprodukcije, ali u proteklih su 10 godina znanstvenici postali svjesni brojnih ograničenja tehnologije kloniranja, zbog čega danas vlada uvjerenje da nijedna klonirana životinja ne može biti u cijelosti normalna.
|
Kako je ovca postala simbol
|
Embrionalne matične stanice sudjeluju u tvorbi svih 220 vrsta ljudskog tkiva. Iz embrija starog pet do sedam dana sposobne su razviti se u bilo koje tjelesno tkivo: krv, srčani mišić, baš kao i živčane stanice. Američki istraživači pod vodstvom Johna Gearharta sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu 1998. godine uspjeli su izolirati i kultivirati matične stanice u laboratoriju, što se smatra jednim od najvećim medicinskih otkrića u posljednjih 20 godina.
Znanstvenici smatraju da bi embrionalne matične stanice mogle postati sjajan izvor u transplantaciji tkiva i organa te bi se kao potenicijalna terapija koristile u liječenju dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Kao izvor za dobivanje embrionalnih matičnih stanica mogu se koristiti embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja, pak, oni dobiveni kloniranjem.
Nakon što je korejski znanstvenik
dr. Hwang Woo Suk u veljači 2004. godine objavio da je uspješno klonirao ljudski embrij, a zatim u svibnju prošle godine iznio kako je otišao i korak dalje te iz kloniranih embrija izolirao 11 linija matičnih stanica koje genetski pristaju 11 pacijenata, na području regenerativne medicine zavladao je veliki optimizam. No, šest mjeseci kasnije izbio je veliki skandal jer se otkrilo da je dr. Hwang falsificirao svoje rezultate.
Zbog toga je dotadašnji korejski nacionalni junak dr. Hwang izbačen sa Sveučilišta Seul, a mogao bi završiti i u zatvoru.
Mnogi znanstvenici smatraju da je taj sramotni događaj istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama vratio nekoliko godina unazad.
|
Spasonosni izvor tkiva
|
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....