Godinu dana nakon što su na Rebru u javnu banku pohranjene prve matične stanice iz pupkovine, u Hrvatskoj je otvoren i ured tvrtke CryoSave, najvećeg europskog ponuđača pohrane matičnih stanica, a do kraja godine trebala bi biti otvorena i privatna banka matičnih stanica pri biotehološkoj tvrtki Genera.
Krv iz pupkovine u budućnosti će biti sve važniji izvor matičnih stanica za transplantaciju, odnosno za tzv. staničnu terapiju u liječenju niza bolesti. Zbog svojih prednosti, široke dostupnosti te bolje podnošljivosti pri transplantaciji bit će vjerojatno poželjniji transplantat od koštane srži ili matičnih stanica iz krvi.
U posljednjih desetak godina krv iz pupkovine se bacala, no istraživanja su pokazala da se u njoj nalaze visokovrijedne matične stanice iz kojih, osim stanica koštane srži, mogu nastati i druge stanice.
Sposobnost tih stanica da se razviju u druge stanice i organe otkrivena je tek nedavno, što je otvorilo nove mogućnosti u liječenju infarkta miokarda, oštećenja spinalne moždine, moždanog infarkta ili Alzheimerove bolesti. Danas se matične stanice primjenjuju u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i limfomi.
A 33-godišnja Zagrepčanka Maruška Letica uopće nije razmišljala o tome hoće li nakon što je na svijet donijela svojeg Marka donirati njegove matične stanice.
Izgubila sam prijateljicu koja je u 32. godini umrla od zloćudne bolesti. Kada sam ostala trudna, bilo mi je nezamislivo da ne doniram matične stanice, odnosno da bacim nešto što može pomoći drugim ljudima - kaže Maruška Letica. Dvojbe hoće li matične stanice pohraniti u privatnu ili javnu banku također nije bilo.
- Šanse da se nađe podudarni darivatelj koštane srži iznose jedan prama sto tisuća i zato je doniranje matičnih stanica u javnu banku i više nego logično. S druge strane, vjerujem da se Marku ništa neće dogoditi i da mu one neće trebati - kaže Maruška. Smatra da je svejedno hoće li stanice biti pohranjene u privatnu ili javnu banku sve dok se krv ne baca. Naravno, za one koji u obitelji maju zloćudne bolesti, kaže, logično je da žele sačuvati stanice svojeg djeteta.
- Dok sam čekala porod, od deset žena koje su čekale sa mnom, njih osam odlučilo je donirati matične stanice - kaže Maruška i dodaje da konkurencija može dovesti do poboljšanja kvalitete i modela plaćanja. Naime, 15.000 kuna, koliko je potrebno za čuvanje u privatnoj banci, velik je novac i ljudima treba pomoć.
Interes za spremanje krvi iz pupkovine u privatne banke porastao je u posljednje vrijeme. Broj banaka krvi najviše se povećao u SAD, ali i u Europi, kaže prof. dr. Damir Nemet, internist hematolog, voditelj Odjela za intenzivnu terapiju i transplantaciju autolognih matičnih stanica u Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb.
- Jedan od razloga je nastojanje roditelja da svojem djetetu pruži ‘biološko osiguranje’ u slučaju da oboli od neke bolesti koja se liječi trasplantacijom vlastitih stanica. Drugi razlog je agresivni marketing banaka koje za znatne sume (početna obrada, zamrzavanje i uskladištenje krvi te godišnji trošak održavanja) nude privatno spremanje krvi pupkovine zamrzavanjem - kaže dr. Nemet.
Dodaje kako izvješća pokazuju da su transplantacije vlastitih matičnih stanica djeci relativno rijetke i da je samo mali broj uskladištenih zaliha krvi zaista i upotrijebljen. Šansa da će se vlastita krv pupkovine zaista upotrijebiti za liječenje u prvih 20 godina života je mala, kaže, možda tek 0,04 posto (1: 2500) do 0,0005 posto (1: 200.000).
Mnogi bolesnici kojima je nužno transplantacijsko liječenje trebaju stanice drugog davatelja, a ne vlastite, npr. oni koji boluju od urođenih metaboličkih ili drugih genskih poremećaja ili ako obole od leukemije u ranijoj dječjoj dobi.
Njihove stanice mogu sadržavati iste stanice koje uzrokuju bolest. Za takve slučajeve braća i sestre su najbolji davatelji ako im se tkiva podudaraju. U protivnom, u registrima diljem svijeta može se naći podudarna krv pupkovine ili podudarni dobrovoljni davatelj stanica .
Voditeljica Banke u KBC-u Zagreb, prim. dr. Branka Golubić-Ćepulić, kaže kako je njihov primarni interes prikupljanje krvi iz pupkovine za potrebe javne banke, ali nude i usluge privatnog čuvanja. Majke koje to žele mogu pohraniti stanice za privatnu svrhu, a one se tada čuvaju do 18. godine djeteta, za što plaćaju 2056 eura. Nakon isteka tog roka stanice postaju vlasništvo djeteta, koje nakon toga odlučuje što će učiniti s njima.
- Na KBC-u se uzorci prikupljaju i testiraju prema svim međunarodnim standardima. Oprema koju koristimo danas je zlatni standard za izdvajanje i čuvanje stanica. Roditelji dobivaju potvrdu o kvaliteti u kojoj su navedeni rezultati testiranja - kaže dr. Golubić-Ćepulić. Hrvatski znanstvenik i osnivač Genere, prve hrvatske biotehnološke tvrtke,
Slobodan Vukičević planira do kraja godine u Generi otvoriti privatnu banku matičnih stanica.
- Nakon 20-godišnjeg znanstvenog bavljenja matičnim stanicama otvaranje banke je logičan sljed. Trenutno radimo na pripremi prostornih i tehnoloških uvjeta. Kolika će biti cijena pohrane, u ovom trenutku još ne mogu reći. No, otvoreni smo i za privatno-državno partnerstvo, pa i za varijantu da država subvencionira čuvanje za obitelji lošijeg imovinskog stanja - kaže prof. Vukičević.
Dodaje kako se u zemljama u hrvatskom okruženju prema nekim procjenama pohranjuje krvi iz pupkovine nakon dva do pet posto poroda te da nam je nužna kampanja kako bi se još više roditelja odlučilo za pohranu matičnih stanica.
- Iako u obitelji nemam primjera zbog kojih bi se bojala, odlučila sam pohraniti matične stanice. Uz to, bake su poklonile cjelokupni iznos pa nije bilo dileme. Na trudničkom tečaju dobila sam kontakt slovenskog agenta koji radi za banku Eccocell iz Graza. Javila sam mu se dva mjeseca prije poroda i sve mi je upute poslao e-mailom. Nakon toga sam dobila pribor za vađenje matičnih stanica i formulare koje smo morali ispuniti moj ginekolog i ja. Sat vremena nakon poroda prijateljice su otišle do granice sa Slovenijom, gdje su ‘paket’ predale slovenskom agentu koji ga je prevezao u Graz - kaže T. K. Za pribor i 20 godina čuvanja austrijskoj je banci platila 1590 eura, a još je1000 kuna platila zagrebačkoj bolnici gdje su nakon poroda uzeli krv iz pupkovine i matične stanice.
Od 1. srpnja, kada je u Zagrebu otvorena tvrtka Nativitis, ekskluzivni zastupnik CryoSave Grupe stanice je moguće legalno pohraniti u bankama u Belgiji i Nizozemskoj.
- Cijena za pohranu na razdoblje od 20 godina je 13.950 kuna. Klijenti plaćaju 4.500 kuna avansa, a ostatak nakon pohrane u banku. Nadamo se da ćemo uskoro sklopiti i ugovore s liječnicima, a tada će tvrtka Nativitis plaćati i postupak uzimanja stanica. Nakon poroda naš agent dolazi u bolnicu, preuzima krv iz pupkovine koja se dostavlja u laboratorij CryoSave. Nakon pretraga, iz krvi se izdvajaju matične stanice. Dva različita uzorka stanica se, zbog sigurnosti, pohranjuju u dva laboratorija u tekućem dušiku na minus 196 şC stupnjeva. Tako pohranjene stanice mogu se se u roku od 48 sati dostaviti u bilo koju europsku državu za potrebe liječenja - kaže Petra Aršić, direktorica Nativitisa.
Andreja Šantek
Krv iz pupkovine u budućnosti će biti sve važniji izvor matičnih stanica za transplantaciju, odnosno za tzv. staničnu terapiju u liječenju niza bolesti. Zbog svojih prednosti, široke dostupnosti te bolje podnošljivosti pri transplantaciji bit će vjerojatno poželjniji transplantat od koštane srži ili matičnih stanica iz krvi.
U posljednjih desetak godina krv iz pupkovine se bacala, no istraživanja su pokazala da se u njoj nalaze visokovrijedne matične stanice iz kojih, osim stanica koštane srži, mogu nastati i druge stanice.
Sposobnost tih stanica da se razviju u druge stanice i organe otkrivena je tek nedavno, što je otvorilo nove mogućnosti u liječenju infarkta miokarda, oštećenja spinalne moždine, moždanog infarkta ili Alzheimerove bolesti. Danas se matične stanice primjenjuju u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i limfomi.
A 33-godišnja Zagrepčanka Maruška Letica uopće nije razmišljala o tome hoće li nakon što je na svijet donijela svojeg Marka donirati njegove matične stanice.
Biološko osiguranje
- Dugogodišnja sam darovateljica krvi, vlasnica Donorske kartice, a prijavila sam se i u Registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži. Pohrana matičnih stanica iz pupkovine bio je logičan sljed događaja.Izgubila sam prijateljicu koja je u 32. godini umrla od zloćudne bolesti. Kada sam ostala trudna, bilo mi je nezamislivo da ne doniram matične stanice, odnosno da bacim nešto što može pomoći drugim ljudima - kaže Maruška Letica. Dvojbe hoće li matične stanice pohraniti u privatnu ili javnu banku također nije bilo.
- Šanse da se nađe podudarni darivatelj koštane srži iznose jedan prama sto tisuća i zato je doniranje matičnih stanica u javnu banku i više nego logično. S druge strane, vjerujem da se Marku ništa neće dogoditi i da mu one neće trebati - kaže Maruška. Smatra da je svejedno hoće li stanice biti pohranjene u privatnu ili javnu banku sve dok se krv ne baca. Naravno, za one koji u obitelji maju zloćudne bolesti, kaže, logično je da žele sačuvati stanice svojeg djeteta.
- Dok sam čekala porod, od deset žena koje su čekale sa mnom, njih osam odlučilo je donirati matične stanice - kaže Maruška i dodaje da konkurencija može dovesti do poboljšanja kvalitete i modela plaćanja. Naime, 15.000 kuna, koliko je potrebno za čuvanje u privatnoj banci, velik je novac i ljudima treba pomoć.
Interes za spremanje krvi iz pupkovine u privatne banke porastao je u posljednje vrijeme. Broj banaka krvi najviše se povećao u SAD, ali i u Europi, kaže prof. dr. Damir Nemet, internist hematolog, voditelj Odjela za intenzivnu terapiju i transplantaciju autolognih matičnih stanica u Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb.
- Jedan od razloga je nastojanje roditelja da svojem djetetu pruži ‘biološko osiguranje’ u slučaju da oboli od neke bolesti koja se liječi trasplantacijom vlastitih stanica. Drugi razlog je agresivni marketing banaka koje za znatne sume (početna obrada, zamrzavanje i uskladištenje krvi te godišnji trošak održavanja) nude privatno spremanje krvi pupkovine zamrzavanjem - kaže dr. Nemet.
Dodaje kako izvješća pokazuju da su transplantacije vlastitih matičnih stanica djeci relativno rijetke i da je samo mali broj uskladištenih zaliha krvi zaista i upotrijebljen. Šansa da će se vlastita krv pupkovine zaista upotrijebiti za liječenje u prvih 20 godina života je mala, kaže, možda tek 0,04 posto (1: 2500) do 0,0005 posto (1: 200.000).
Mnogi bolesnici kojima je nužno transplantacijsko liječenje trebaju stanice drugog davatelja, a ne vlastite, npr. oni koji boluju od urođenih metaboličkih ili drugih genskih poremećaja ili ako obole od leukemije u ranijoj dječjoj dobi.
Njihove stanice mogu sadržavati iste stanice koje uzrokuju bolest. Za takve slučajeve braća i sestre su najbolji davatelji ako im se tkiva podudaraju. U protivnom, u registrima diljem svijeta može se naći podudarna krv pupkovine ili podudarni dobrovoljni davatelj stanica .
Prikupljanje krvi od 1991.
- Šansa da se krv pupkovine iz javne banke upotrijebi za transplantaciju 100 puta je veća nego da se upotrijebi krv uskladištena u privatnoj banci za osobnu potrebu - objašnjava dr. Nemet. Prikupljanje krvi iz pupkovine medicinski je indicirano kod onih trudnica, dodaje, koje u svojoj obitelji imaju djecu oboljelu od zloćudnih tumora koji se liječe transplantacijom. U Centru na Rebru se na temelju medicinske indikacije krv iz pupkovine prikuplja od 1991. godine i u KBC-u su tada među prvima u svijetu izveli transplantaciju umbilikalne krvi.Voditeljica Banke u KBC-u Zagreb, prim. dr. Branka Golubić-Ćepulić, kaže kako je njihov primarni interes prikupljanje krvi iz pupkovine za potrebe javne banke, ali nude i usluge privatnog čuvanja. Majke koje to žele mogu pohraniti stanice za privatnu svrhu, a one se tada čuvaju do 18. godine djeteta, za što plaćaju 2056 eura. Nakon isteka tog roka stanice postaju vlasništvo djeteta, koje nakon toga odlučuje što će učiniti s njima.
- Na KBC-u se uzorci prikupljaju i testiraju prema svim međunarodnim standardima. Oprema koju koristimo danas je zlatni standard za izdvajanje i čuvanje stanica. Roditelji dobivaju potvrdu o kvaliteti u kojoj su navedeni rezultati testiranja - kaže dr. Golubić-Ćepulić. Hrvatski znanstvenik i osnivač Genere, prve hrvatske biotehnološke tvrtke,
Slobodan Vukičević planira do kraja godine u Generi otvoriti privatnu banku matičnih stanica.
- Nakon 20-godišnjeg znanstvenog bavljenja matičnim stanicama otvaranje banke je logičan sljed. Trenutno radimo na pripremi prostornih i tehnoloških uvjeta. Kolika će biti cijena pohrane, u ovom trenutku još ne mogu reći. No, otvoreni smo i za privatno-državno partnerstvo, pa i za varijantu da država subvencionira čuvanje za obitelji lošijeg imovinskog stanja - kaže prof. Vukičević.
Dodaje kako se u zemljama u hrvatskom okruženju prema nekim procjenama pohranjuje krvi iz pupkovine nakon dva do pet posto poroda te da nam je nužna kampanja kako bi se još više roditelja odlučilo za pohranu matičnih stanica.
- Iako u obitelji nemam primjera zbog kojih bi se bojala, odlučila sam pohraniti matične stanice. Uz to, bake su poklonile cjelokupni iznos pa nije bilo dileme. Na trudničkom tečaju dobila sam kontakt slovenskog agenta koji radi za banku Eccocell iz Graza. Javila sam mu se dva mjeseca prije poroda i sve mi je upute poslao e-mailom. Nakon toga sam dobila pribor za vađenje matičnih stanica i formulare koje smo morali ispuniti moj ginekolog i ja. Sat vremena nakon poroda prijateljice su otišle do granice sa Slovenijom, gdje su ‘paket’ predale slovenskom agentu koji ga je prevezao u Graz - kaže T. K. Za pribor i 20 godina čuvanja austrijskoj je banci platila 1590 eura, a još je1000 kuna platila zagrebačkoj bolnici gdje su nakon poroda uzeli krv iz pupkovine i matične stanice.
Od 1. srpnja, kada je u Zagrebu otvorena tvrtka Nativitis, ekskluzivni zastupnik CryoSave Grupe stanice je moguće legalno pohraniti u bankama u Belgiji i Nizozemskoj.
- Cijena za pohranu na razdoblje od 20 godina je 13.950 kuna. Klijenti plaćaju 4.500 kuna avansa, a ostatak nakon pohrane u banku. Nadamo se da ćemo uskoro sklopiti i ugovore s liječnicima, a tada će tvrtka Nativitis plaćati i postupak uzimanja stanica. Nakon poroda naš agent dolazi u bolnicu, preuzima krv iz pupkovine koja se dostavlja u laboratorij CryoSave. Nakon pretraga, iz krvi se izdvajaju matične stanice. Dva različita uzorka stanica se, zbog sigurnosti, pohranjuju u dva laboratorija u tekućem dušiku na minus 196 şC stupnjeva. Tako pohranjene stanice mogu se se u roku od 48 sati dostaviti u bilo koju europsku državu za potrebe liječenja - kaže Petra Aršić, direktorica Nativitisa.
Pohrana stanica u drugim državamaTridesetdvogodišnja T. K. (podaci poznati redakciji) je željela pohraniti matične stanice, ali kada je imala termin za porod u Zagrebu još nije bilo mogućnosti za privatnu pohranu te je odlučila stanice pohraniti u Austriji. |
Andreja Šantek
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....