Prometno stanje u gradu Zagrebu i na njegovu širem području 2030. godine trebalo bi biti posve sređeno. Grad bi trebao imati novu južnu obilaznicu i sjevenu tangentu, nekoliko linija metroa, novu laku gradsku željeznicu.
Glavni željeznički kolodvor trebao bi se potpuno preurediti, a ranžirni premjestiti na novu lokaciju. U Rugvici bi trebala biti nova riječna luka na Savi. Preko rijeke Save prolazilo bi nekoliko novih mostova. Mnogobrojne gradske ulice do tada bi se trebale preurediti, a sve gradske avenije cijelom dužinom proširiti za još jedan, treći vozni trak. Cjelokupna dogradnja i gradnja novih dijelova zagrebačke prometne infrastrukture trebala bi stajati oko 6 milijardi eura.
Piše to u Prostorno-prometnoj studiji cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba koju su izradili IGH, zagrebački Građevinski, Arhitektonski i Prometni fakultet, Institut prometa i veza te željezničko projektno društvo. Studiju su naručili Ministarstvo prometa, HAC, Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HŽ i Hrvatske ceste. Riječ je o studiji kojom je prvi put objedinjeno prometno rješenje grada Zagreba i njegove okolice, a uključuje cestovni, željeznički i tramvajski promet te uvođenje metroa.
Prema autorima Studije, predloženi infrastrukturni projekti sagradili bi se u tri faze: do 2013., do 2018. i do 2030. godine. Prema tom dokumentu, prve metro linije trebale bi biti sagrađene 2018. godine. Tada bi u prometu trebala biti metro linija M2 u smjeru zapad - istok, zatim metro linija Glavni kolodvor - Ulica grada Vukovara - Most slobode - Avenija Dubrovnik - Sv. Klara.
U prvoj fazi do 2013. godine najveći projekti su gradnja nove južne zagrebačke obilaznice čija bi početna točka bila na budućem čvoru Luka na autocesti Zagreb - Macelj, a završna na čvoru Popovec na autocesti Zagreb - Goričan. U prvoj fazi sagradila bi se dionica do čvora Luka - čvor Horvati na autocesti prema Splitu.
Drugi veliki projekt prve faze je početak gradnje famozne sjeverne tangente koja bi se protezala sjevernim dijelom grada. Prema planu, gradnja 27 kilometara te prometnice
počela bi na nekoliko lokacija, a istovremeno bi se gradile i vertikalne prometnice za spoj s gradom.
Tako bi se radilo na trasi od čvora Krvarić do čvora Bukovec te na čvorovina Krvarić, Lukšići, Okrugljak i Bukovec. Spajanje tih čvorova trasama prometnice uslijedilo bi u sljedećim fazama gradnje. Zanimljivo je da se u samoj Studiji izričito ne spominje probijanje tunela kroz Medvednicu, što je do prije godinu dana vatreno zagovarao zagrebački gradonačelnik Bandić.
U ovoj fazi gradnje podignuli bi se i mostovi Bundek i Vrapče te rekonstruirao rotor Remetinec. U željezničkoj infrastrukturi krenulo bi se u gradnju pruga Podsused - Samobor - Bregana te Podsused - Jankomir - Blato - Remetinec. Napravila bi se i rekonstrukcija i modernizacija Glavnog željezničkog kolodvora.
Osim toga, zbog sve gušćeg lokalnog željezničkog prometa sagradila bi se nova stajališta za gradski i prigradski promet, uključujući i parkirališta za osobne automobile na rubnim područjima grada. Procjenjuje se da bi vrijednost radova u prvoj fazi bila nešto manja od 600 milijuna eura.
U drugoj fazi u razdoblju od 2013. do 2018. godine nastavila bi se gradnja obilaznice na dijelu od Horvata do Ivanić Grada. Na sjevernoj tangenti bi se sagradila trasa od čvora Borčec do čvora Krvarić i od čvora Bukovec do čvora Granečina te sami čvorovi Borčec i Granečina.
U petogodišnjem razdoblju veći bi se naglasak stavio na gradnju željezničke infrastrukture. Tako bi se sagradila nova dvokolosiječna pruga Hrvatski Leskovac - Karlovac te obilazna pruga Zaprešić - Horvati - Turopolje - Dugo Selo te obilazne pruge oko Velike Gorice do zagrebačkog aerodroma.
Počela bi i gradnja nove dvokolosiječne pruge uz postojeću prugu Savski Marof - Zaprešić - Glavni kolodvor - Dugo Selo. U istom razdoblju trebala bi biti završena i rekonstrukcija dvaju zagrebačkih kolodvora - Glavnog i Zapadnog.
Uz to, sagradio bi se i novi ranžirni kolodvor na području Turopolja. Osim već spomenutih linija metroa koje bi se sagradile u ovom razdoblju, planira se i gradnja dviju linija lake gradske željeznice te produženje tramvajskih pravaca od Rotora do Blata na Jadranskoj aveniji na potezu Ulica grada Vukovara - Tratinska.
S obzirom na to da se u ovoj fazi planira gradnja metroa, znatno proširenje željezničke infrastrukture, te velike investicije u cestovnoj infrastrukturi u fazi u razdoblju od 2013. do 2018. godine, za to bi bilo potrebno 2,9 milijardi eura.
Posljednjih dvanaest godina obuhvaćenih Studijom stajalo bi 2,5 milijardi eura. Ta sredstva trebala bi se utrošiti na završetak kapitalnih projekata kao što je sjeverna tangenta, nova zagrebačka obilaznica. Nadalje, završila bi se gradnja još tri linije metroa te dodatnih dviju linija lake gradske željeznice.
Napravila bi se i nova dvokolosiječna pruga Zaprešić - Glavni kolodvor - Dugo Selo. Gradila bi se uz već postojeću dvokolosiječnu prugu na istom pravcu.
Uz te projekte, Studija obuhvaća gradnju, rekonstrukciju i produženje velikog broja gradskih ulica i avenija, što bi u konačnici trebalo rezultirati učinkovitijim prometom i javnim prijevozom u gradu Zagrebu. Iako bi se prema toj studiji gradnja pojedinih projekata protegnula i na 20 godina, postoje planovi da se neki i ubrzaju. To se prije svega odnosi na novu zagrebačku obilaznicu koja je nasušno potrebna gradu jer postojeća teretni promet dovozi takoreći u gradsko središte.
Prema nekim projekcijama, gradnja nove južne obilaznice mogla bi početi za godinu ili dvije. Riječ je o šezdesetak kilometara dugoj prometnici u profilu autoceste koja bi sav teretni promet odmaknula daleko od grada.
Neki planovi predviđaju i da bi drugi dio obilaznice, sjeverni, počeo na budućem čvoru Luka a kroz Hrvatsko bi se zagorje ona protezala sve do čvora Popovec. Sjeverna tangenta u tom bi slučaju bila samo jedan od važnijih gradskih cestovnih pravaca. Studija je samo prvi korak u realizaciji opsežnog projekta. Nakon nje potrebno je izraditi ekonomsku studiju opravdanosti cjelokupnog projekta.
Nadalje, treba utvrditi i utjecaj uvođenja novih segmenata javnog prijevoza na ukupni promet u gradu i je li u tom slučaju potrebno proširenje svih gradskih avenija i produženje postojećih prometnica. To praktički znači da u ovom trenutku nije poznato koliko će uvođenje metroa i lake gradske željeznice te pojačanje gradske i prigradske željeznice rasteretiti gradske prometnice.Studija je odgovorila na pitanja kako bi 2030. mogla izgledati prometna infrastruktura grada Zagreba i njegove okolice. Hoće li tako doista i biti? Doznat ćemo za 22 godine.
Krešimir Žabec
Glavni željeznički kolodvor trebao bi se potpuno preurediti, a ranžirni premjestiti na novu lokaciju. U Rugvici bi trebala biti nova riječna luka na Savi. Preko rijeke Save prolazilo bi nekoliko novih mostova. Mnogobrojne gradske ulice do tada bi se trebale preurediti, a sve gradske avenije cijelom dužinom proširiti za još jedan, treći vozni trak. Cjelokupna dogradnja i gradnja novih dijelova zagrebačke prometne infrastrukture trebala bi stajati oko 6 milijardi eura.
Piše to u Prostorno-prometnoj studiji cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba koju su izradili IGH, zagrebački Građevinski, Arhitektonski i Prometni fakultet, Institut prometa i veza te željezničko projektno društvo. Studiju su naručili Ministarstvo prometa, HAC, Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HŽ i Hrvatske ceste. Riječ je o studiji kojom je prvi put objedinjeno prometno rješenje grada Zagreba i njegove okolice, a uključuje cestovni, željeznički i tramvajski promet te uvođenje metroa.
Prema autorima Studije, predloženi infrastrukturni projekti sagradili bi se u tri faze: do 2013., do 2018. i do 2030. godine. Prema tom dokumentu, prve metro linije trebale bi biti sagrađene 2018. godine. Tada bi u prometu trebala biti metro linija M2 u smjeru zapad - istok, zatim metro linija Glavni kolodvor - Ulica grada Vukovara - Most slobode - Avenija Dubrovnik - Sv. Klara.
U prvoj fazi do 2013. godine najveći projekti su gradnja nove južne zagrebačke obilaznice čija bi početna točka bila na budućem čvoru Luka na autocesti Zagreb - Macelj, a završna na čvoru Popovec na autocesti Zagreb - Goričan. U prvoj fazi sagradila bi se dionica do čvora Luka - čvor Horvati na autocesti prema Splitu.
Drugi veliki projekt prve faze je početak gradnje famozne sjeverne tangente koja bi se protezala sjevernim dijelom grada. Prema planu, gradnja 27 kilometara te prometnice
počela bi na nekoliko lokacija, a istovremeno bi se gradile i vertikalne prometnice za spoj s gradom.
Tako bi se radilo na trasi od čvora Krvarić do čvora Bukovec te na čvorovina Krvarić, Lukšići, Okrugljak i Bukovec. Spajanje tih čvorova trasama prometnice uslijedilo bi u sljedećim fazama gradnje. Zanimljivo je da se u samoj Studiji izričito ne spominje probijanje tunela kroz Medvednicu, što je do prije godinu dana vatreno zagovarao zagrebački gradonačelnik Bandić.
U ovoj fazi gradnje podignuli bi se i mostovi Bundek i Vrapče te rekonstruirao rotor Remetinec. U željezničkoj infrastrukturi krenulo bi se u gradnju pruga Podsused - Samobor - Bregana te Podsused - Jankomir - Blato - Remetinec. Napravila bi se i rekonstrukcija i modernizacija Glavnog željezničkog kolodvora.
Osim toga, zbog sve gušćeg lokalnog željezničkog prometa sagradila bi se nova stajališta za gradski i prigradski promet, uključujući i parkirališta za osobne automobile na rubnim područjima grada. Procjenjuje se da bi vrijednost radova u prvoj fazi bila nešto manja od 600 milijuna eura.
U drugoj fazi u razdoblju od 2013. do 2018. godine nastavila bi se gradnja obilaznice na dijelu od Horvata do Ivanić Grada. Na sjevernoj tangenti bi se sagradila trasa od čvora Borčec do čvora Krvarić i od čvora Bukovec do čvora Granečina te sami čvorovi Borčec i Granečina.
U petogodišnjem razdoblju veći bi se naglasak stavio na gradnju željezničke infrastrukture. Tako bi se sagradila nova dvokolosiječna pruga Hrvatski Leskovac - Karlovac te obilazna pruga Zaprešić - Horvati - Turopolje - Dugo Selo te obilazne pruge oko Velike Gorice do zagrebačkog aerodroma.
Počela bi i gradnja nove dvokolosiječne pruge uz postojeću prugu Savski Marof - Zaprešić - Glavni kolodvor - Dugo Selo. U istom razdoblju trebala bi biti završena i rekonstrukcija dvaju zagrebačkih kolodvora - Glavnog i Zapadnog.
Uz to, sagradio bi se i novi ranžirni kolodvor na području Turopolja. Osim već spomenutih linija metroa koje bi se sagradile u ovom razdoblju, planira se i gradnja dviju linija lake gradske željeznice te produženje tramvajskih pravaca od Rotora do Blata na Jadranskoj aveniji na potezu Ulica grada Vukovara - Tratinska.
S obzirom na to da se u ovoj fazi planira gradnja metroa, znatno proširenje željezničke infrastrukture, te velike investicije u cestovnoj infrastrukturi u fazi u razdoblju od 2013. do 2018. godine, za to bi bilo potrebno 2,9 milijardi eura.
Posljednjih dvanaest godina obuhvaćenih Studijom stajalo bi 2,5 milijardi eura. Ta sredstva trebala bi se utrošiti na završetak kapitalnih projekata kao što je sjeverna tangenta, nova zagrebačka obilaznica. Nadalje, završila bi se gradnja još tri linije metroa te dodatnih dviju linija lake gradske željeznice.
Napravila bi se i nova dvokolosiječna pruga Zaprešić - Glavni kolodvor - Dugo Selo. Gradila bi se uz već postojeću dvokolosiječnu prugu na istom pravcu.
Uz te projekte, Studija obuhvaća gradnju, rekonstrukciju i produženje velikog broja gradskih ulica i avenija, što bi u konačnici trebalo rezultirati učinkovitijim prometom i javnim prijevozom u gradu Zagrebu. Iako bi se prema toj studiji gradnja pojedinih projekata protegnula i na 20 godina, postoje planovi da se neki i ubrzaju. To se prije svega odnosi na novu zagrebačku obilaznicu koja je nasušno potrebna gradu jer postojeća teretni promet dovozi takoreći u gradsko središte.
Prema nekim projekcijama, gradnja nove južne obilaznice mogla bi početi za godinu ili dvije. Riječ je o šezdesetak kilometara dugoj prometnici u profilu autoceste koja bi sav teretni promet odmaknula daleko od grada.
Neki planovi predviđaju i da bi drugi dio obilaznice, sjeverni, počeo na budućem čvoru Luka a kroz Hrvatsko bi se zagorje ona protezala sve do čvora Popovec. Sjeverna tangenta u tom bi slučaju bila samo jedan od važnijih gradskih cestovnih pravaca. Studija je samo prvi korak u realizaciji opsežnog projekta. Nakon nje potrebno je izraditi ekonomsku studiju opravdanosti cjelokupnog projekta.
Nadalje, treba utvrditi i utjecaj uvođenja novih segmenata javnog prijevoza na ukupni promet u gradu i je li u tom slučaju potrebno proširenje svih gradskih avenija i produženje postojećih prometnica. To praktički znači da u ovom trenutku nije poznato koliko će uvođenje metroa i lake gradske željeznice te pojačanje gradske i prigradske željeznice rasteretiti gradske prometnice.Studija je odgovorila na pitanja kako bi 2030. mogla izgledati prometna infrastruktura grada Zagreba i njegove okolice. Hoće li tako doista i biti? Doznat ćemo za 22 godine.
Krešimir Žabec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....