'Mi smo bili pokusni kunići kad još nitko nije čuo za Bolonju'

ZAGREB - Učio sam najmanje tri sata dnevno, svake subote za knjigom bih sjedio najmanje pet sati, a tjedno smo znali polagati i do tri kolokvija.



Jedino mi je nedjelja uvijek bila slobodna kako bih se malo odmorio od napornog tempa, i tako sve tri godine faksa - prisjeća se Neven Hadžić, prvi hrvatski student koji je uspio završiti dodiplomski studij prema bolonjskom procesu i tako postati prvi hrvatski prvostupnik.



Hadžić je zajedno s 12 studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, od 700 bolonjaca koji su fakultet upisali 2003., uspio završiti i posljednji, sedmi, semestar te obraniti završni rad. Stekao je titulu baccalaureusa. Naime, taj fakultet je dvije godine prije ostalih hrvatskih fakulteta uveo novi sustav studiranja. Tada još gotovo nitko u zemlji nije točno znao što je to bolonjski proces.



- Mnogi moji profesori i asistenti bili su izgubljeni u novom sustavu, a na fakultetu je vladao kaos. Iako smo morali iz svih predmeta imati kolokvije, stariji profesori na to se nisu mogli naviknuti, pa zapravo nitko nije znao pravila igre. Bili smo izgubljeni po pitanju skupljanja bodova i izrade projekata te smo zapravo probili led za sve ostale studente kojima je sada puno lakše - ističe Hadžić.





• Neven Hadžić

• Jasna Leder

• Zvonimir Tomičević

• Matija Hoić

• Ivan Žolo

• David Burcar

• Tihomir Opetuk

• Darko Ivančević

• Josip Župan

• Matija Goliš

• Ana Vancaš

• Ivo Šaina

Dvanaest pionira bolonje

Na prvu generaciju bolonjaca ponosan je i dekan fakulteta, Izvor Grubišić, koji i sam priznaje kako su prve godine uvođenja novog sustava studiranja uistinu bile kaotične za sve djelatnike.



Prve generacije ostvarivale su prolaznost od 25 posto jer se nismo snalazili, no svaka sljedeća bila je bolja pa je sada prolaznost čak 65 posto



Izvor Grubišić

- Prve generacije ostvarivale su prolaznost od 25 posto jer se nismo snalazili, no svaka sljedeća bila je bolja pa je sada prolaznost čak 65 posto. Sustav se polako uhodao, ali čak ni u tim počecima nismo htjeli studentima popuštati, nego smo ih prisiljavali da zaista studiraju prema pravilima - napomenuo je Grubišić.



Uz sve početne teškoće i nejasnoće, Hadžić je naglasio da su ubrzo uvidjeli prednosti bolonjskog procesa. Kaže da im je, za razliku od prijašnjih generacija, smanjen broj predavanja, a uvođenje kolokvija smatra najvećim postignućem novog sustava studiranja.



- Tijekom studiranja brojne sam ispite položio kroz kolokvije, a kako imam mnogo ispita, to nam je puno pomoglo. Naime, kako je studiranje sada formirano kroz semestre, trebalo je kontinuirano učiti kako se ne bi zaostajalo.  Nije bilo moguće, kao prije, neke ispite vući čak dvije godine, nego smo ih morali polagati po semestrima. Dakle, kampanjci, zaboravite studiranje - veselo je zaključio Hadžić.

Bolonjski sustav Umjesto klasičnog sustava studiranja za koji je bilo potrebno završiti 4 odnosno 5 godina fakulteta, ovisno o faksu, kako bi se moglo pristupiti diplomskom ispitu, bolonjski proces svodi se na princip koji se popularno zove 3+2+3. To znači da student nakon 3 godine studiranja stječe titulu prvostupnika, odnosno baccalaureusa, nakon čega može završiti još dvije godine faksa kako bi stekao titulu magistra struke. Za stjecanje titule doktora, student mora završiti još tri godine studija.

Ante Milković i Dora Koretić