YANGON - Sukobi u kojima vojska brutalnim metodama nastoji okončati prosvjede predvođene budističkim redovnicima u Rangunu, doveli su u središte pozornosti svjetske javnosti egzotičnu azijsku zemlju koja se službeno zove Mianmar, ali i oko čijeg se imena vode polemike.
Pye Tawngsu Myanma Naingnan, službeni je naziv zemlje koja se do 1989. zvala Burma, ali koju su neki zvali Birma. Naziv "Burma" potječe od britanskih kolonijalnih vlasti, pod čijom je upravom zemlja bila od 1886. do stjecanja neovisnosti 1948., s prekidom od tri godine japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu. Do 1937. Burma je bila pokrajina u sklopu Britanske Indije, nakon čega je postala autonomna kolonija.
Nazivi "Burma" i "Mianmar" potječu iz istoga korijena, riječ je o oznakama za većinski narod u zemlji, koji se još naziva "Bamar". Dva naziva nastala su zbog drukčijeg izgovora u različitim narječjima u zemlji. Naziv "Burma", koji su koristili Englezi, preuzet je i nakon stjecanja neovisnosti, kad je zemlja podijeljena u sedam saveznih država i sedam pokrajina i nazvana "Unija Burma".
Vojna hunta, koja je na vlasti u zemlji od 1962., promijenila je 1989. naziv zemlje u "Pye Tawngsu Myanma Naingnan", dok se na engleskom jeziku zemlja predstavlja kao "Union of Myanmar". Na službenim internetskim stranicama hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija tu se državu naziva "Unija Mjanma".
Oznaka "Mianmar" javlja se u burmanskom književnom jeziku u 6. stoljeću kao oznaka naroda Bamar. Promjena naziva države iz "Burma" u "Mianmar" 1989. rezultat je želje vojne hunte da na različite načine demonstrira neovisnost zemlje, pri čemu je promijenjen veliki broj naziva. Između ostaloga, ime glavnoga grada Ranguna promijenjeno je u Yangun.
Rangun je osim toga 2005. prestao biti glavni grad, nakon što je sagrađen grad Pyinmana i proglašen novom prijestolnicom. Pyinmana je zatvoren za strance i civile, a grad je 2006. dobio novo ime, Naypyidaw, što znači "kraljevski grad".
Naziv "Mianmar", uz to što je kao i "Burma" jedna od verzija imena većinskog naroda, ima i dodatno značenje koje bi se moglo prevesti kao "monolitno", odnosno "zajedno čvrsto stojeći". Oporba, koja je izložena progonu vojnih vlasti, ne prihvaća te promjene imena tvrdeći da je o njima odlučeno bez sudjelovanja građana. Oporba stoga i danas svoju državu zove Burma, kao što to čine i neke druge države poput SAD-a i Australije, koje se nisu složile s odlukom Ujedinjenih naroda da prihvati ime Mianmar.
Vojna hunta preuzela je vlast u zemlji 1962. i od tada vlada unatoč zahtjevima za demokratizacijom koji se povremeno javljaju zemlji. Vlasti su 1990. omogućile demokratske izbore, na kojima je pobijedila oporbena političarka Suu Kyi. Međutim, hunta je ignorirala rezultate izbora, a pobjednicu je smjestila u kućni pritvor. Suu Kyi je godinu dana kasnije zbog svog zauzimanja za demokraciju dobila Nobelovu nagradu za mir.
Broj stanovnika Mianmara teško je utvrdili, prema različitim službenim ili poluslužbenim izvorima on se kreće između 47 i 54 milijuna. Većinu, oko 89 posto, čine budisti, a ostatak su kršćani (5%), muslimani (4%) i ostali (2%). Među nacionalnostima dominiraju Bamar kojih je oko 69%, dok slijede skupine Shan 8%, Karen 6%, Rakhin 5%, Mon 2 posto. (H)
Pye Tawngsu Myanma Naingnan, službeni je naziv zemlje koja se do 1989. zvala Burma, ali koju su neki zvali Birma. Naziv "Burma" potječe od britanskih kolonijalnih vlasti, pod čijom je upravom zemlja bila od 1886. do stjecanja neovisnosti 1948., s prekidom od tri godine japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu. Do 1937. Burma je bila pokrajina u sklopu Britanske Indije, nakon čega je postala autonomna kolonija.
Nazivi "Burma" i "Mianmar" potječu iz istoga korijena, riječ je o oznakama za većinski narod u zemlji, koji se još naziva "Bamar". Dva naziva nastala su zbog drukčijeg izgovora u različitim narječjima u zemlji. Naziv "Burma", koji su koristili Englezi, preuzet je i nakon stjecanja neovisnosti, kad je zemlja podijeljena u sedam saveznih država i sedam pokrajina i nazvana "Unija Burma".
| Naziv 'Burma' potječe od britanskih kolonijalnih vlasti, pod čijom je upravom zemlja bila od 1886. do stjecanja neovisnosti 1948., s prekidom od tri godine japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu. Do 1937. Burma je bila pokrajina u sklopu Britanske Indije, nakon čega je postala autonomna kolonija |
Oznaka "Mianmar" javlja se u burmanskom književnom jeziku u 6. stoljeću kao oznaka naroda Bamar. Promjena naziva države iz "Burma" u "Mianmar" 1989. rezultat je želje vojne hunte da na različite načine demonstrira neovisnost zemlje, pri čemu je promijenjen veliki broj naziva. Između ostaloga, ime glavnoga grada Ranguna promijenjeno je u Yangun.
Rangun je osim toga 2005. prestao biti glavni grad, nakon što je sagrađen grad Pyinmana i proglašen novom prijestolnicom. Pyinmana je zatvoren za strance i civile, a grad je 2006. dobio novo ime, Naypyidaw, što znači "kraljevski grad".
Naziv "Mianmar", uz to što je kao i "Burma" jedna od verzija imena većinskog naroda, ima i dodatno značenje koje bi se moglo prevesti kao "monolitno", odnosno "zajedno čvrsto stojeći". Oporba, koja je izložena progonu vojnih vlasti, ne prihvaća te promjene imena tvrdeći da je o njima odlučeno bez sudjelovanja građana. Oporba stoga i danas svoju državu zove Burma, kao što to čine i neke druge države poput SAD-a i Australije, koje se nisu složile s odlukom Ujedinjenih naroda da prihvati ime Mianmar.
Vojna hunta preuzela je vlast u zemlji 1962. i od tada vlada unatoč zahtjevima za demokratizacijom koji se povremeno javljaju zemlji. Vlasti su 1990. omogućile demokratske izbore, na kojima je pobijedila oporbena političarka Suu Kyi. Međutim, hunta je ignorirala rezultate izbora, a pobjednicu je smjestila u kućni pritvor. Suu Kyi je godinu dana kasnije zbog svog zauzimanja za demokraciju dobila Nobelovu nagradu za mir.
Broj stanovnika Mianmara teško je utvrdili, prema različitim službenim ili poluslužbenim izvorima on se kreće između 47 i 54 milijuna. Većinu, oko 89 posto, čine budisti, a ostatak su kršćani (5%), muslimani (4%) i ostali (2%). Među nacionalnostima dominiraju Bamar kojih je oko 69%, dok slijede skupine Shan 8%, Karen 6%, Rakhin 5%, Mon 2 posto. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....