Španjolska je prošli tjedan postala prva europska zemlja u povijesti u čijoj vladi ima više ministrica nego ministara, a nije bilo baš tako davno kad Španjolke pod generalisimom Francom nisu smjele otvoriti ni bankovni račun bez suprugova dopuštenja.
Što bi danas Franco rekao da je doživio dan kada jedna žena u Madridu obavlja smotru vojske i viče: “Viva Espana!”, a odred joj uzvraća: “Živio kralj!” Carme Chacon, nova španjolska ministrica obrane i prva žena u toj državi na takvoj funkciji koja u visokoj trudnoći salutira vojnicima i posjećuje trupe u Afganistanu, Francu ne bi bila jedina zbog koje bi se hvatao za glavu i mislio da je svijet otišao k vragu.
Pored Chaconove u novoj španjolskoj vladi premijera Zapatera ima još osam žena, nasuprot osam muških kolega, ali one su samo zadnje u nizu europskih i svjetskih političarki koje su spremno zakoračile u nepredvidljive političke vode 21. stoljeća i prilično su promijenile odnose na svjetskoj političkoj sceni.
Vrijeme autoritativnih muških vladara definitivno je stvar prošlosti, a novo lice politike danas kreiraju premijerke i ministrice koje čine gotovo 20 posto političkog tijela u svijetu. Ima još jedna stvar. Čini se da se nemaju namjeru brzo povući i da će svoje pozicije braniti i čuvati do posljednje kapi znoja. Do sada su sve pokazale da znaju što rade i nijedna nije napravila veći “kiks”, ako ne računamo švedsku ministricu kulture Ceciliu Stegö Chilň koja je dala ostavku deset dana nakon stupanja na dužnost jer nije prijavila da ima babysittericu, a nakon toga se otkrilo da godinama nije plaćala televizijsku preplatu. Vjerovali ili ne, jedna ministarska glava u Švedskoj pala je zbog te dvije stvari.
Žene u visokoj politici odlučile su iskoristiti svoju priliku jer su i u zemljama koje su tradicionalno njegovale pravilo da je politika za muškarce, poput primjerice Francuske, Njemačke, sada i Španjolske, dobile svojih “pet minuta”. Čak je i deklarirani šovinist Silvio Berlusconi, koji je “opanjkao” Zapatera i prigovorio mu da je sastavio “ružičastu” vladu, najavio više žena na vlasti u Italiji, dok Skandinavci već odavno ženama daju moć u ruke, u čemu prednjači Švedska.
Kabinet španjolske vlade, s premijerom Zapaterom, čine: ministrica znanosti Cristina Garmendia, ministrica prometa Magdalena Alvarez, m. obrazovanja Mercedes Cabrera, m. obrane Carme Chacon, potpredsjednica Maria Teresa Fernandez de la Vega, m. uprave Elena Salgado, ministrica za jednakost Bibiana Aido, m. graditeljstva Beatriz Corredor i ministrica za okoliš Elena Espinosa
Za Hrvatsku se ne bi moglo reći da prati političke trendove koji promoviraju načelo da su žene u vladi politički “statement”. U Vladi je 14 muškaraca i samo četiri žene, odnosno tri ministrice i Đurđa Adlešić kao potpredsjednica Vlade. Peta žena Sanaderova ureda je tajnica Jagoda Premužić, koja je čak i na web stranicama Vlade izdvojena od ostalih, negdje na dnu naći ćete njezin životopis. Ni iz Sabora ne dolaze bolje vijesti - 31 žena i 122 muškarca. I dok Europa bilježi porast broja žena u visokoj politici, kod nas je ta brojka u padu, a politički analitičar Davor Gjenero kao razlog navodi činjenicu da Hrvatska nema izborni zakon koji omogućava rodnu ravnopravnost.
Angela Merkel napravila je zaokret, ali u izgledu
Finska predsjednica Tarja Halonen s Putinom
Žene koje se danas smatraju najmoćnijim političarkama svakako predvodi njemačka kancelarka Angela Merkel, koja vodi Bundestag od jeseni 2005. Čak ju je i Forbes proglasio jednom od najmoćnijih političarki na svijetu, a sigurno je najveće političko iznenađenje koje je Njemačka doživjela od pada Berlinskog zida.
- Angela Merkel najprije je uspjela zauzeti poziciju u svojoj stranci i to s, uvjetno rečeno, dva hendikepa. Ona je iz Istočne Njemačke i žena je, što u konzervativnoj stranci teško prolazi. Očito je bila mnogo bolji izbor od muške konkurencije i postigla je velike uspjehe. Uspostavila je nove odnose u Europskoj Uniji, pripisuju joj se velike zasluge za Lisabonski ugovor, isključila je Poljsku iz procesa odlučivanja i ispravila je dosta pogrešaka svog prethodnika Schroedera. Ima neke sličnosti s Margareth Thatcher, ali Merkelova ima mnogo više stila i obrazovanja od nje - kaže Davor Gjenero.
Mary McAleese, druga predsjednica Irske
A ustrijska ministrica vanjskih poslova
Na vrhu države, uz Merkelovu, u europskim zemljama još su dvije žene. Jedna je finska predsjednica Tarja Halonen, inače prva predsjednica te skandinavske države, te Mary Patricia McAleese, predsjednica Irske, druga žena u povijesti Irske koja je postala predsjednica i trenutačno žena s najduljim predsjedničkim stažem. Tarja Halonen vrlo je popularna u Finskoj, a građani je najviše vole zbog ležernosti i srdačnosti.
No, najviše političkih bodova kod birača dobila je zbog svoje socijalne i zdravstvene politike, pitanja o ljudskim pravima te zaštiti okoliša. Unatoč svom nekonvencionalnom načinu života, popularnost joj nikada nije pala. U dosta jakoj luteranskoj zemlji, za vrijeme mandata se udala i razvela, podržava gay prava i dugo vremena je živjela u zajednici s dečkom za kojeg se tek nedavno udala.
Mary Patricia McAleese dugogodišnji mandat može zahvaliti samo jednoj stvari - ekonomskom “boomu” koji je stvorila u Irskoj, čiji su birači znali nagraditi blagostanje koje uživaju u vrijeme kada su ostale europske ekonomske sile grcale u financijskim problemima. No, McAleese je stekla brojne simpatije i čestim posjetima sjevernoj Irskoj gdje se uvijek susreće s objema stranama koje su u sukobu. Veliki zamah trendu “ženskih vlada” dao je lani francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je u vladu imenovao 7 ministrica i jednu državnu tajnicu za vanjske poslove.
Francuska ministrica Rachida Dati i državna tajnica Rama Yade
Ministrica pravosuđa u stopu prati svog predsjednika
Da ne bi bilo zabune, nijednoj nije pripalo neko “nevažno” ministarstvo, nego su među ostalim dobile pravosuđe, unutarnje poslove, financije, zdravstvo i kulturu. Sve Sarkozyjeve ministrice dobile su zajednički nadimak Sarkozete, čime se aludira da su njegove lutkice koje su funkcije dobile zahvaljujući atraktivnom izgledu, ali nijedna Sarkozyjeva “žena” nije bez bogate političke biografije. Najistaknutija među njima je Rachida Dati, ministrica pravosuđa, prva žena afričkog podrijetla na tako visokoj funkciji u Francuskoj.
Njezinih još ni prvih godinu dana obilježeno je usponima i padovima, ali je ministrica koja je predložila najviše zakona u vladi i ima reputaciju radoholičarke. Najmlađa članica vlade Rama Yade je državna tajnica za vanjske poslove i ljudska prava, a da nije samo Sarkozetta pokazala je u vrijeme Gadaffijeva posjeta Parizu kada je oštro napala svog šefa i optužila ga da ugošćuje terorista. Ministrica zdravstva Roselyne Bachelot-Narquin pokrenula je kampanju protiv anoreksije.
Michele Alliot-Marie dok je bila ministrica obrane Francuske
Christine Lagarde, šefica državne blagajne, poznata je po izjavi da Francuska previše razmišlja pa ne stigne provesti reforme, a u CV-u stoji da je bila predsjednica pravne tvrtke Baker & McKenzie. Bivša ministrica obrane Michčle Alliot-Marie sada je ministrica unutarnjih poslova i jedanaesta najmoćnija žena na svijetu prema Forbesu. Sarkozete ničim nisu pokazale da ih taj nadimak vrijeđa, čak suprotno.
- Kada imate “feminizaciju” nečeg, to znači da je došlo do pada na socijalnoj ljestvici. Primjeri za to su Merkelova i Thatcherova. Obje su se popele na političkoj ljestvici u doba ozbiljnih ekonomskih i socijalnih kriza. Uspjeh žena proizlazi iz toga što su s većom izvrsnošću dospjele na visoke funkcije, a bolje rade taj posao jer upravo zbog toga imaju šire poglede. No, još jedna stvar je jako važna. Većina političarki ima i građansku karijeru, ne samo političku - kaže Gjenero.
Često se ‘penju’ u doba ozbiljnih ekonomskih i socijalnih kriza
Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik vrlo često plijeni pažnju zbog svoje visine (191 cm), ali čvrsto zagovara uništavanje nuklearnog naoružanja i uživa veliki ugled u Europi, naročito nakon što je na zahtjeve SAD-a da mu Europa mora pomoći na Bliskom istoku, uzvratila da Austrija nije 51. država SAD-a. Na toj je poziciji naslijedila Benitu Ferrero-Waldner koja ima funkciju u Europskoj komisiji i vodi odjel za vanjske poslove. Benita Ferrero-Waldner bila je ključna osoba na pregovorima oko oslobađanja pet bugarskih medicinskih sestara iz libijskog zatvora.
Norveška, Finska i Španjolska trenutačno su jedine europske države u kojima ima više žena u ministarstvima nego muškaraca, dok je u Švedskoj i Francuskoj ta razlika samo jedan u korist muškaraca. Neslavni rekord drži Velika Britanija gdje od odlaska Margareth Thatcher nije bilo nijedne istaknute političarke, pa je tako u njihovom parlamentu samo šest žena prema 17 muškaraca.
Davor Gjenero komentirao je tri hrvatske ministrice za koje se može reći da su obilježile hrvatsku politiku od osamostaljenja. MeÐu njima je Jadranka Kosor, koja je od njih tri najdulje u Vladi, zatim Kolinda Grabar Kitarović, odnedavno naša ambasadorica u SAD-u i bivša ministrica vanjskih poslova, te Bianca Matković, pomalo misteriozna koordinatorica za praćenje aktivnosti vezanih uz pregovore s EU.
1. Jadranka Kosor
potp. vlade, ministrica obitelji
Jadranka Kosor od početka igra na emotivnu priču. Ona je naprosto političarka opće prakse i to je sve.
2. Kolinda Grabar Kitarović
bivša ministrica MVP-a, veleposlanica Hrvatske u SAD-u
Kolinda je dobro odradila ulogu javne službenice, ali dobro je to uklopila u kombinaciju marljive i dobro pripremljene političarke, ali bez političkih vizija. Bila je pomalo štreberica koja marljivo obavlja zadatke, ali je pritom bila vrlo simpatična. Prvi komentar europskih ministara na njezin izbor bio je “She is nice lady”. Bila je upravo to.
3. Bianca Matković
koordinatorica za aktivnosti vezane uz pregovore s eu
Doživljava se kao menadžera, kao osobu koja rekombinira poziciju suradnika, nadzire njihov rad i ima moć eliminirati onoga tko ne odgovara njenim zahtjevima. U poziciji je koja nije ženstvena, ali budući da je žena, to joj olakšava stvar. Da je muškarac na tom mjestu, ne bi bio pod pažnjom javnosti.
Merita Arslani
Što bi danas Franco rekao da je doživio dan kada jedna žena u Madridu obavlja smotru vojske i viče: “Viva Espana!”, a odred joj uzvraća: “Živio kralj!” Carme Chacon, nova španjolska ministrica obrane i prva žena u toj državi na takvoj funkciji koja u visokoj trudnoći salutira vojnicima i posjećuje trupe u Afganistanu, Francu ne bi bila jedina zbog koje bi se hvatao za glavu i mislio da je svijet otišao k vragu.
| Španjolska ima ministricu obrane u visokoj trudnoći, a sedam francuskih ministrica bez imalo srama nose nadimak Sarkozete |
Vrijeme autoritativnih muških vladara definitivno je stvar prošlosti, a novo lice politike danas kreiraju premijerke i ministrice koje čine gotovo 20 posto političkog tijela u svijetu. Ima još jedna stvar. Čini se da se nemaju namjeru brzo povući i da će svoje pozicije braniti i čuvati do posljednje kapi znoja. Do sada su sve pokazale da znaju što rade i nijedna nije napravila veći “kiks”, ako ne računamo švedsku ministricu kulture Ceciliu Stegö Chilň koja je dala ostavku deset dana nakon stupanja na dužnost jer nije prijavila da ima babysittericu, a nakon toga se otkrilo da godinama nije plaćala televizijsku preplatu. Vjerovali ili ne, jedna ministarska glava u Švedskoj pala je zbog te dvije stvari.
Žene u visokoj politici odlučile su iskoristiti svoju priliku jer su i u zemljama koje su tradicionalno njegovale pravilo da je politika za muškarce, poput primjerice Francuske, Njemačke, sada i Španjolske, dobile svojih “pet minuta”. Čak je i deklarirani šovinist Silvio Berlusconi, koji je “opanjkao” Zapatera i prigovorio mu da je sastavio “ružičastu” vladu, najavio više žena na vlasti u Italiji, dok Skandinavci već odavno ženama daju moć u ruke, u čemu prednjači Švedska.
Kabinet španjolske vlade, s premijerom Zapaterom, čine: ministrica znanosti Cristina Garmendia, ministrica prometa Magdalena Alvarez, m. obrazovanja Mercedes Cabrera, m. obrane Carme Chacon, potpredsjednica Maria Teresa Fernandez de la Vega, m. uprave Elena Salgado, ministrica za jednakost Bibiana Aido, m. graditeljstva Beatriz Corredor i ministrica za okoliš Elena Espinosa
Za Hrvatsku se ne bi moglo reći da prati političke trendove koji promoviraju načelo da su žene u vladi politički “statement”. U Vladi je 14 muškaraca i samo četiri žene, odnosno tri ministrice i Đurđa Adlešić kao potpredsjednica Vlade. Peta žena Sanaderova ureda je tajnica Jagoda Premužić, koja je čak i na web stranicama Vlade izdvojena od ostalih, negdje na dnu naći ćete njezin životopis. Ni iz Sabora ne dolaze bolje vijesti - 31 žena i 122 muškarca. I dok Europa bilježi porast broja žena u visokoj politici, kod nas je ta brojka u padu, a politički analitičar Davor Gjenero kao razlog navodi činjenicu da Hrvatska nema izborni zakon koji omogućava rodnu ravnopravnost.
Angela Merkel napravila je zaokret, ali u izgledu
Finska predsjednica Tarja Halonen s Putinom
|
 |
Žene koje se danas smatraju najmoćnijim političarkama svakako predvodi njemačka kancelarka Angela Merkel, koja vodi Bundestag od jeseni 2005. Čak ju je i Forbes proglasio jednom od najmoćnijih političarki na svijetu, a sigurno je najveće političko iznenađenje koje je Njemačka doživjela od pada Berlinskog zida.
- Angela Merkel najprije je uspjela zauzeti poziciju u svojoj stranci i to s, uvjetno rečeno, dva hendikepa. Ona je iz Istočne Njemačke i žena je, što u konzervativnoj stranci teško prolazi. Očito je bila mnogo bolji izbor od muške konkurencije i postigla je velike uspjehe. Uspostavila je nove odnose u Europskoj Uniji, pripisuju joj se velike zasluge za Lisabonski ugovor, isključila je Poljsku iz procesa odlučivanja i ispravila je dosta pogrešaka svog prethodnika Schroedera. Ima neke sličnosti s Margareth Thatcher, ali Merkelova ima mnogo više stila i obrazovanja od nje - kaže Davor Gjenero.
Mary McAleese, druga predsjednica Irske
A ustrijska ministrica vanjskih poslova
 |
 |
Na vrhu države, uz Merkelovu, u europskim zemljama još su dvije žene. Jedna je finska predsjednica Tarja Halonen, inače prva predsjednica te skandinavske države, te Mary Patricia McAleese, predsjednica Irske, druga žena u povijesti Irske koja je postala predsjednica i trenutačno žena s najduljim predsjedničkim stažem. Tarja Halonen vrlo je popularna u Finskoj, a građani je najviše vole zbog ležernosti i srdačnosti.
No, najviše političkih bodova kod birača dobila je zbog svoje socijalne i zdravstvene politike, pitanja o ljudskim pravima te zaštiti okoliša. Unatoč svom nekonvencionalnom načinu života, popularnost joj nikada nije pala. U dosta jakoj luteranskoj zemlji, za vrijeme mandata se udala i razvela, podržava gay prava i dugo vremena je živjela u zajednici s dečkom za kojeg se tek nedavno udala.
Mary Patricia McAleese dugogodišnji mandat može zahvaliti samo jednoj stvari - ekonomskom “boomu” koji je stvorila u Irskoj, čiji su birači znali nagraditi blagostanje koje uživaju u vrijeme kada su ostale europske ekonomske sile grcale u financijskim problemima. No, McAleese je stekla brojne simpatije i čestim posjetima sjevernoj Irskoj gdje se uvijek susreće s objema stranama koje su u sukobu. Veliki zamah trendu “ženskih vlada” dao je lani francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je u vladu imenovao 7 ministrica i jednu državnu tajnicu za vanjske poslove.
Francuska ministrica Rachida Dati i državna tajnica Rama Yade
Ministrica pravosuđa u stopu prati svog predsjednika
 |
 |
Da ne bi bilo zabune, nijednoj nije pripalo neko “nevažno” ministarstvo, nego su među ostalim dobile pravosuđe, unutarnje poslove, financije, zdravstvo i kulturu. Sve Sarkozyjeve ministrice dobile su zajednički nadimak Sarkozete, čime se aludira da su njegove lutkice koje su funkcije dobile zahvaljujući atraktivnom izgledu, ali nijedna Sarkozyjeva “žena” nije bez bogate političke biografije. Najistaknutija među njima je Rachida Dati, ministrica pravosuđa, prva žena afričkog podrijetla na tako visokoj funkciji u Francuskoj.
Njezinih još ni prvih godinu dana obilježeno je usponima i padovima, ali je ministrica koja je predložila najviše zakona u vladi i ima reputaciju radoholičarke. Najmlađa članica vlade Rama Yade je državna tajnica za vanjske poslove i ljudska prava, a da nije samo Sarkozetta pokazala je u vrijeme Gadaffijeva posjeta Parizu kada je oštro napala svog šefa i optužila ga da ugošćuje terorista. Ministrica zdravstva Roselyne Bachelot-Narquin pokrenula je kampanju protiv anoreksije.
Michele Alliot-Marie dok je bila ministrica obrane Francuske
Christine Lagarde, šefica državne blagajne, poznata je po izjavi da Francuska previše razmišlja pa ne stigne provesti reforme, a u CV-u stoji da je bila predsjednica pravne tvrtke Baker & McKenzie. Bivša ministrica obrane Michčle Alliot-Marie sada je ministrica unutarnjih poslova i jedanaesta najmoćnija žena na svijetu prema Forbesu. Sarkozete ničim nisu pokazale da ih taj nadimak vrijeđa, čak suprotno.
- Kada imate “feminizaciju” nečeg, to znači da je došlo do pada na socijalnoj ljestvici. Primjeri za to su Merkelova i Thatcherova. Obje su se popele na političkoj ljestvici u doba ozbiljnih ekonomskih i socijalnih kriza. Uspjeh žena proizlazi iz toga što su s većom izvrsnošću dospjele na visoke funkcije, a bolje rade taj posao jer upravo zbog toga imaju šire poglede. No, još jedna stvar je jako važna. Većina političarki ima i građansku karijeru, ne samo političku - kaže Gjenero.
Često se ‘penju’ u doba ozbiljnih ekonomskih i socijalnih kriza
|
Žene i politika:
|
Norveška, Finska i Španjolska trenutačno su jedine europske države u kojima ima više žena u ministarstvima nego muškaraca, dok je u Švedskoj i Francuskoj ta razlika samo jedan u korist muškaraca. Neslavni rekord drži Velika Britanija gdje od odlaska Margareth Thatcher nije bilo nijedne istaknute političarke, pa je tako u njihovom parlamentu samo šest žena prema 17 muškaraca.
Davor Gjenero komentirao je tri hrvatske ministrice za koje se može reći da su obilježile hrvatsku politiku od osamostaljenja. MeÐu njima je Jadranka Kosor, koja je od njih tri najdulje u Vladi, zatim Kolinda Grabar Kitarović, odnedavno naša ambasadorica u SAD-u i bivša ministrica vanjskih poslova, te Bianca Matković, pomalo misteriozna koordinatorica za praćenje aktivnosti vezanih uz pregovore s EU.
1. Jadranka Kosor
potp. vlade, ministrica obitelji
Jadranka Kosor od početka igra na emotivnu priču. Ona je naprosto političarka opće prakse i to je sve.
2. Kolinda Grabar Kitarović
bivša ministrica MVP-a, veleposlanica Hrvatske u SAD-u
Kolinda je dobro odradila ulogu javne službenice, ali dobro je to uklopila u kombinaciju marljive i dobro pripremljene političarke, ali bez političkih vizija. Bila je pomalo štreberica koja marljivo obavlja zadatke, ali je pritom bila vrlo simpatična. Prvi komentar europskih ministara na njezin izbor bio je “She is nice lady”. Bila je upravo to.
3. Bianca Matković
koordinatorica za aktivnosti vezane uz pregovore s eu
Doživljava se kao menadžera, kao osobu koja rekombinira poziciju suradnika, nadzire njihov rad i ima moć eliminirati onoga tko ne odgovara njenim zahtjevima. U poziciji je koja nije ženstvena, ali budući da je žena, to joj olakšava stvar. Da je muškarac na tom mjestu, ne bi bio pod pažnjom javnosti.
|
Tri moćne Hrvatice
|
Merita Arslani
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....