Odbjegli poduzetnik Svjetlan Stanić, optužen za akciju Maestro, koji je prvi na listi tjeralice na koju ga je stavila Hrvatska, mirno živi i radi u rodnom Kreševu.
Stanić u Bosni i Hercegovini boravi legalno jer su sudske vlasti Bosne i Hercegovine obustavile postupak njegova izručenja zato što je njihov državljanin. To mu daje pravo da u Bosni živi neometano. S ciljem da razgovaramo sa Svjetlanom Stanićem stigli smo u Kreševo. No, nismo uspjeli proći ni portu njegove tvrtke. Zaštitari su nas proslijedili njegovu glasnogovorniku u Splitu koji nije imao više informacija od toga da Svjetlana Stanića nema i da nas ne može primiti.
Uputili smo se do Stanićeve rodne kuće, koja se trenutačno obnavlja. Ispred nje smo od radnika doznali da bi se Svjetlan Stanić svaki trenutak trebao vratiti s posla. Međutim, to nismo dočekali jer nam je ubrzo prišao Mihael, predstavio se kao Stanićev susjed, i nakon nekoliko telefonskih razgovora počeo nas uvjeravati da Svjetlan nije u Kreševu ni u Bosni i da odemo jer nemamo što tražiti. Bilo je jasno da Mihael štiti Svjetlana Stanića i da ćemo u Kreševu, u kojemu dinastija Stanić zapošljava tisuću ljudi, a Kreševo ima oko četiri tisuće stanovnika, teško doći do Svjetlana, ondje poznatoga po nadimku Bimbo. Rečeno nam je da ni roditelji ni Svjetlanova braća nisu u Kreševu, gdje su inače najbogatija obitelj.
Naime, Stanići su, doznajemo, među prvih 20-ak na listi najbogatijih poduzetnika u Bosni. Obiteljski je biznis pokrenuo tata Ante Stanić, nekada učitelj, koji je od male trgovine uz pomoć supruge Lucije i trojice sinova, Zvjezdana, Svjetlana i Gorana, izgradio moćan
obiteljski biznis. Danas obitelj Stanić posjeduje nekoliko desetaka tvrtki u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj. I dok se Svjetlan Stanić početkom 90-ih počeo baviti trgovinom, odnosno uvozom i izvozom, te je doživio poslovni procvat nakon što je postao zastupnik Heinekena, LG Electronicsa i Philip Morrisa, njegova braća, stariji Zvjezdan, nastavio je prodaju mesnih proizvoda, a mlađi se posvetio vođenju poslova u Bosni.
Naime, dvojica starije braće, Zvjezdan i Svjetlan, živjela su donedavno u Hrvatskoj, a Goran Stanić ostao je u Kreševu. Trenutačno, kako doznajemo, živi u Sarajevu. Svi poslovi obitelji Stanić međusobno se isprepleću. Zanimljivo je što se, dok je Svjetlan Stanić bio na meti hrvatskih vlasti i Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog optužbi za mito, u sličnoj aferi u Bosni našla tvrtka Stanić invest, koju su osnovale tvrtke Svjetlana i Gorana Stanića. No sve je poslove u Bosni vodio Goran Stanić. Zbog toga je direktor Federalne agencije za privatizaciju Bosne i Hercegovine Enes Ganić od Hrvatskog fonda za privatizaciju prije otprilike tjedan dana zatražio dokumentaciju o slučaju Svjetlana Stanića.
Direktor Ganić sumnja da su braća Stanić i njihova tvrtka Stanić invest na sličan način pri privatizaciji prije četiri godine došli do tvrtke Feroelektro. Sumnja također u povezanost s bivšim direktorom Federalne agencije za privatizaciju. Iako je Feroelektro u Bosni već stari i medijski eksponiran slučaj, direktor Ganić, koji je vodeći položaj u agenciji preuzeo prije nekoliko mjeseci, odlučio ga je, tvrdi, riješiti. Akcijom Maestro i tjeralicom za Svjetlanom Stanićem u Bosni je aktualiziran slučaj Feroelektra i Stanić investa.
I dok direktor Stanićeve tvrtke tvrdi da se obitelji Stanić podmeće i da ih se napada svim sredstvima jer su kao Hrvati, manjinski narod u Bosni, postali većinski vlasnici moćne tvrtke s nekretninama u samom središtu Sarajeva, što se Hrvatima u Bosni ne dopušta, njihovi kritičari tvrde da to nema veze s muslimanima i katolicima te da je isključivo riječ o legalnosti njihova poslovanja. No, činjenica je da nam je, kad smo se pokušali u Kiseljaku raspitati o Stanićima, jedan sugovornik rekao: "Otiđite u Visoko i ondje ćete sigurno naći nekog muslimana koji je protiv Stanića i Hrvata iz Kreševa i Kiseljaka." I otišli smo u Visoko.
Biznis i zastupstva Svjetlan Stanić početkom 90-ih počeo se baviti trgovinom, odnosno uvozom i izvozom, te je doživio poslovni procvat nakon što je postao zastupnik Heinekena, LG Electronicsa i Philip Morrisa
Direktor Federalne agencije za privatizaciju Enes Ganić iz Visokog nam je odmah rekao:
- Potpuno je nebitno jesu li oni muslimani ili kršćani. Zanima me samo pridržavaju li se ugovora. To je obiteljski biznis i zato smatram da će mi podaci iz Hrvatske o poslovanju Svjetlana Stanića i njegova brata Gorana pomoći i pri rasvjetljavanju slučaja Feroelektra - kaže nam direktor Ganić.
Kada je prije četiri mjeseca preuzeo agenciju, slučaj Stanića i Feroelektra bio je neriješen problem koji nitko nije želio preuzeti.
- Kad sam ušao u slučaj, shvatio sam da postoji niz problema - nastavlja on. Naime, na natječaj za kupnju Feroelektra, tvrtke s vrijednim nekretninama i oko 150 zaposlenih, javile su se tri tvrke: Stanić invest, koji su osnovale tvrtke Gorana i Svjetlana Stanića, ali je sve poslove u Bosni vodio Goran, konzorcij iz Visokog te jedna inozemna tvrtka, koja je odmah ispala iz konkurencije.
Konzorcij iz Visokog proglašen je s ponudom od 5 milijuna KM ( 2,5 milijuna eura) najboljim ponuđačem, a Stanić invest nudio je 2 milijuna KM-a (jedan milijun eura). Feroelektro pripao je konzorciju iz Visokog, ali na dan kad je trebao potpisati ugovor, ovlaštenog predstavnika konzorcija Halima Zukića nazvao je bivši direktor Federalne agencije za privatizaciju.
- Rekao mi je da mogu doći potpisati ugovor o kupoprodaji, ali da donesem bankovno jamstvo od osam milijuna KM-a (četiri milijuna eura). Odmah sam znao da je riječ o nečemu što nije u skladu s potpisanim ugovorom jer je nemoguće u tako kratkom roku nabaviti bankovno jamstvo. U uvjetima natječaja to je bilo navedeno, ali dio u kojemu je trebalo navesti vremenski rok od potpisa ugovora za garanciju ostavljeno je prazno - doznajemo u konzorciju od glasnogovornice Nine Bjedić.
S tanićeva kuća U Kreševu se obnavlja obiteljska kuća Stanićevih koji su najbogatiji u kraju i zaposlili su većinu lokalnog stanovništva
Posao je isti dan dobio Stanić invest, tvrtka za koju u konzorciju tvrde da je osnovana devet dana prije natječaja. U konzorciju su tada, priča, postali uvjereni u spregu između vodećih ljudi Federalne agencije za privatizaciju i Gorana Stanića. Nabavili su čak, tvrde, i ispis telefonskih poziva koji dokazuju da se Stanić čuo s ljudima iz agencije nakon svakog njihova sastanka.
- Nakon prodaje Feroelektra ukinuto nam je i pravo na žalbu, pa smo cijeli slučaj prijavili nadležnom ministarstvu trgovine i sudu. Ministarstvo je poništilo privatizaciju Feroelektra, a i Vrhovni je sud presudio u našu korist - tvrde u konzorciju i dodaju da se na presudu Vrhovnog suda Stanić žalio i da je slučaj još u postupku.
Da je Feroelektro od 2004. godine pod "embragom" i u sudskom postupku, potvrdio je izvršni direktor Feroelektra Đoko Okuka. On tvrdi da je napad na Staniće te pokušaj da im se oduzme Feroelektro posljedica različitih lobija koji vladaju u Bosni.
- Više od 200 posto sam siguran da postoji sprega između današnjeg direktora Federalne agencije za privatizaciju BiH i vodećih ljudi konzorcija iz Visokog. Oni se služe srednjovjekovnim taktikama i tehnikama za preuzimanje Feroelektra. Zar mislite da bih ja još tu sjedio da oni imaju pravne mogućnosti da nas izbace?! U Bosni se Hrvatima ne dopušta poslovni ulaz i uspjeh u Sarajevu. Nemoguće je da jedan biznismen iz Kreševa preuzme ulicu (dvije poslovne zgrade) u središtu Sarajeva. Oni zapravo ne vjeruju da nam je to uspjelo i sad provode pritisak pomoću agencije i suda - priča izvršni direktor Feroelektra, Okuka.
Međutim, direktor Federalne agencije za privatizaciju Enes Ganić demantira spregu s vlasnicima konzorcija i snagu muslimanskog lobija koji Hrvatima brani poslovni ulazak u Sarajevo.
- To su me već pitali, ali ja od toga nemam nikakvu korist. Tek sam došao na ovo mjesto. Želim uvesti neke promjene u Bosni. Predložio sam i neke izmjene zakona po uzoru na Hrvatsku. Imamo još mnogo posla, jednostavno si to ne mogu dopustiti - priča Ganić i dodaje da su nakon što je počeo istraživati taj slučaj isplivali još neki detalji koje smatra neprihvatljivima.
- Kad sam vidio da je Stanić jamstvo vratio ubrzo nakon što je potpisan ugovor, znao sam da nešto nije u redu - priča Ganić. Prema ugovoru s agencijom, Stanić je to jamstvo trebao investirati u Feroelektro.
Enes Ganić Želim uvesti neke promjene i izmjene zakona u Bosni po uzoru na Hrvatsku
- Ne samo da nisu investirali u Feroelektro, nego su pomoću hipoteke na poslovnu zgradu u Titovoj u Sarajevu podignuli kredit od četiri mulijuna KM-a (dva milijuna eura) koji su uložili u drugu tvrtku u Kreševu koju su također kupili tijekom privatizacije. Kad sam im poslao upit o tome, odgovorili su mi da su u postupku dobivanja još jednog kredita od 28 milijuna KM-a (14 milijuna eura). To je potpuno neprihvatljivo temeljem ugovora koji su potpisali s agencijom - priča Ganić koji im je nakon tih saznanja zaprijetio da moraju vratiti kredite i skinuti hipoteke s nekretnina koje još nisu u njihovu vlasništvu te im je zaustavio postupak ugovora prema kojemu bi Stanić nakon tri godine postao većinski vlasnik.
- Poslao sam im komisiju za provjeru pridržavanja ugovora i dao im prije ljeta rok od 60 dana da riješe te kredite i skinu hipoteke jer je to zloporaba. Ni banka im nije smjela dati te kredite, a riječ je o državnoj Investicijskoj banci kojoj sam također uputio dopis - priča Ganić i dodaje da se taj slučaj tek počeo odmotavati te da će on napraviti reviziju poslovanja u Feroelektru otkad ju je kupio Stanić invest. On tvrdi da ima dokaze i svjedoke koji ukazuju na više kaznenih djela u poslovanju Feroelektra.
- Obveze svojih kompanija podmiruju pomoću Feroelektra, a Feroelektru to ne plaćaju. Tako Feroelektro gubi i novac i robu i zapada u još veće dugove. Procjenjujem da su iz Feroelektra izvukli oko 50 milijuna KM-a (25 milijuna eura) gotovinskih sredstava. Jednom je prilikom netko od njih rekao da su se namirili i da im Feroelektro zapravo više nije zanimljiv te bi se najradije iz toga izvukli. A sindikati su mi dostavili toliko papira koji ukazuju na niz kaznenih djela poput plaćanja na crno, utaje poreza, odnosno paralelnih blagajni - priča Ganić i dodaje da su ga na cijelu akciju potaknuli zaposlenici.
Ljude šikanirala i omalovažavala
Predsjednica sindikata trgovine Bosne i Hercegovine Azra Šehbajrahtarević tvrdi da se zaposlenici žale kako ništa ne rade, da su na minimalcu koji također kasni, da je propala sva proizvodnja i da su zatvoreni skoro svi maloprodajni objekti, a ljude se "šikanira i omalovažava". A predsjednik sindikalne organizacije u Feroelektru Emir Kondić tvrdi da se ljude plaća na crno, da ništa ne rade i da su svi u tvrtki na minimalcu te da ljudi s fakultetima rade na porti. No, radnici u njihovim tvrtkama, tvrdi, ne rade u takvim uvjetima, a predsjednica sindikata trgovine BiH Šehbajrahtarević kaže da u njihovim tvrtkama ne postoji sindikat i da su njihovi radnici uglavnom zadovoljni.
Iz Kreševa Vanja Nezirović
Stanić u Bosni i Hercegovini boravi legalno jer su sudske vlasti Bosne i Hercegovine obustavile postupak njegova izručenja zato što je njihov državljanin. To mu daje pravo da u Bosni živi neometano. S ciljem da razgovaramo sa Svjetlanom Stanićem stigli smo u Kreševo. No, nismo uspjeli proći ni portu njegove tvrtke. Zaštitari su nas proslijedili njegovu glasnogovorniku u Splitu koji nije imao više informacija od toga da Svjetlana Stanića nema i da nas ne može primiti.
Uputili smo se do Stanićeve rodne kuće, koja se trenutačno obnavlja. Ispred nje smo od radnika doznali da bi se Svjetlan Stanić svaki trenutak trebao vratiti s posla. Međutim, to nismo dočekali jer nam je ubrzo prišao Mihael, predstavio se kao Stanićev susjed, i nakon nekoliko telefonskih razgovora počeo nas uvjeravati da Svjetlan nije u Kreševu ni u Bosni i da odemo jer nemamo što tražiti. Bilo je jasno da Mihael štiti Svjetlana Stanića i da ćemo u Kreševu, u kojemu dinastija Stanić zapošljava tisuću ljudi, a Kreševo ima oko četiri tisuće stanovnika, teško doći do Svjetlana, ondje poznatoga po nadimku Bimbo. Rečeno nam je da ni roditelji ni Svjetlanova braća nisu u Kreševu, gdje su inače najbogatija obitelj.
Naime, Stanići su, doznajemo, među prvih 20-ak na listi najbogatijih poduzetnika u Bosni. Obiteljski je biznis pokrenuo tata Ante Stanić, nekada učitelj, koji je od male trgovine uz pomoć supruge Lucije i trojice sinova, Zvjezdana, Svjetlana i Gorana, izgradio moćan
obiteljski biznis. Danas obitelj Stanić posjeduje nekoliko desetaka tvrtki u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj. I dok se Svjetlan Stanić početkom 90-ih počeo baviti trgovinom, odnosno uvozom i izvozom, te je doživio poslovni procvat nakon što je postao zastupnik Heinekena, LG Electronicsa i Philip Morrisa, njegova braća, stariji Zvjezdan, nastavio je prodaju mesnih proizvoda, a mlađi se posvetio vođenju poslova u Bosni.
Naime, dvojica starije braće, Zvjezdan i Svjetlan, živjela su donedavno u Hrvatskoj, a Goran Stanić ostao je u Kreševu. Trenutačno, kako doznajemo, živi u Sarajevu. Svi poslovi obitelji Stanić međusobno se isprepleću. Zanimljivo je što se, dok je Svjetlan Stanić bio na meti hrvatskih vlasti i Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog optužbi za mito, u sličnoj aferi u Bosni našla tvrtka Stanić invest, koju su osnovale tvrtke Svjetlana i Gorana Stanića. No sve je poslove u Bosni vodio Goran Stanić. Zbog toga je direktor Federalne agencije za privatizaciju Bosne i Hercegovine Enes Ganić od Hrvatskog fonda za privatizaciju prije otprilike tjedan dana zatražio dokumentaciju o slučaju Svjetlana Stanića.
Direktor Ganić sumnja da su braća Stanić i njihova tvrtka Stanić invest na sličan način pri privatizaciji prije četiri godine došli do tvrtke Feroelektro. Sumnja također u povezanost s bivšim direktorom Federalne agencije za privatizaciju. Iako je Feroelektro u Bosni već stari i medijski eksponiran slučaj, direktor Ganić, koji je vodeći položaj u agenciji preuzeo prije nekoliko mjeseci, odlučio ga je, tvrdi, riješiti. Akcijom Maestro i tjeralicom za Svjetlanom Stanićem u Bosni je aktualiziran slučaj Feroelektra i Stanić investa.
I dok direktor Stanićeve tvrtke tvrdi da se obitelji Stanić podmeće i da ih se napada svim sredstvima jer su kao Hrvati, manjinski narod u Bosni, postali većinski vlasnici moćne tvrtke s nekretninama u samom središtu Sarajeva, što se Hrvatima u Bosni ne dopušta, njihovi kritičari tvrde da to nema veze s muslimanima i katolicima te da je isključivo riječ o legalnosti njihova poslovanja. No, činjenica je da nam je, kad smo se pokušali u Kiseljaku raspitati o Stanićima, jedan sugovornik rekao: "Otiđite u Visoko i ondje ćete sigurno naći nekog muslimana koji je protiv Stanića i Hrvata iz Kreševa i Kiseljaka." I otišli smo u Visoko.
Biznis i zastupstva Svjetlan Stanić početkom 90-ih počeo se baviti trgovinom, odnosno uvozom i izvozom, te je doživio poslovni procvat nakon što je postao zastupnik Heinekena, LG Electronicsa i Philip Morrisa
Direktor Federalne agencije za privatizaciju Enes Ganić iz Visokog nam je odmah rekao:
- Potpuno je nebitno jesu li oni muslimani ili kršćani. Zanima me samo pridržavaju li se ugovora. To je obiteljski biznis i zato smatram da će mi podaci iz Hrvatske o poslovanju Svjetlana Stanića i njegova brata Gorana pomoći i pri rasvjetljavanju slučaja Feroelektra - kaže nam direktor Ganić.
Kada je prije četiri mjeseca preuzeo agenciju, slučaj Stanića i Feroelektra bio je neriješen problem koji nitko nije želio preuzeti.
- Kad sam ušao u slučaj, shvatio sam da postoji niz problema - nastavlja on. Naime, na natječaj za kupnju Feroelektra, tvrtke s vrijednim nekretninama i oko 150 zaposlenih, javile su se tri tvrke: Stanić invest, koji su osnovale tvrtke Gorana i Svjetlana Stanića, ali je sve poslove u Bosni vodio Goran, konzorcij iz Visokog te jedna inozemna tvrtka, koja je odmah ispala iz konkurencije.
Konzorcij iz Visokog proglašen je s ponudom od 5 milijuna KM ( 2,5 milijuna eura) najboljim ponuđačem, a Stanić invest nudio je 2 milijuna KM-a (jedan milijun eura). Feroelektro pripao je konzorciju iz Visokog, ali na dan kad je trebao potpisati ugovor, ovlaštenog predstavnika konzorcija Halima Zukića nazvao je bivši direktor Federalne agencije za privatizaciju.
- Rekao mi je da mogu doći potpisati ugovor o kupoprodaji, ali da donesem bankovno jamstvo od osam milijuna KM-a (četiri milijuna eura). Odmah sam znao da je riječ o nečemu što nije u skladu s potpisanim ugovorom jer je nemoguće u tako kratkom roku nabaviti bankovno jamstvo. U uvjetima natječaja to je bilo navedeno, ali dio u kojemu je trebalo navesti vremenski rok od potpisa ugovora za garanciju ostavljeno je prazno - doznajemo u konzorciju od glasnogovornice Nine Bjedić.
S tanićeva kuća U Kreševu se obnavlja obiteljska kuća Stanićevih koji su najbogatiji u kraju i zaposlili su većinu lokalnog stanovništva
Posao je isti dan dobio Stanić invest, tvrtka za koju u konzorciju tvrde da je osnovana devet dana prije natječaja. U konzorciju su tada, priča, postali uvjereni u spregu između vodećih ljudi Federalne agencije za privatizaciju i Gorana Stanića. Nabavili su čak, tvrde, i ispis telefonskih poziva koji dokazuju da se Stanić čuo s ljudima iz agencije nakon svakog njihova sastanka.
- Nakon prodaje Feroelektra ukinuto nam je i pravo na žalbu, pa smo cijeli slučaj prijavili nadležnom ministarstvu trgovine i sudu. Ministarstvo je poništilo privatizaciju Feroelektra, a i Vrhovni je sud presudio u našu korist - tvrde u konzorciju i dodaju da se na presudu Vrhovnog suda Stanić žalio i da je slučaj još u postupku.
Da je Feroelektro od 2004. godine pod "embragom" i u sudskom postupku, potvrdio je izvršni direktor Feroelektra Đoko Okuka. On tvrdi da je napad na Staniće te pokušaj da im se oduzme Feroelektro posljedica različitih lobija koji vladaju u Bosni.
- Više od 200 posto sam siguran da postoji sprega između današnjeg direktora Federalne agencije za privatizaciju BiH i vodećih ljudi konzorcija iz Visokog. Oni se služe srednjovjekovnim taktikama i tehnikama za preuzimanje Feroelektra. Zar mislite da bih ja još tu sjedio da oni imaju pravne mogućnosti da nas izbace?! U Bosni se Hrvatima ne dopušta poslovni ulaz i uspjeh u Sarajevu. Nemoguće je da jedan biznismen iz Kreševa preuzme ulicu (dvije poslovne zgrade) u središtu Sarajeva. Oni zapravo ne vjeruju da nam je to uspjelo i sad provode pritisak pomoću agencije i suda - priča izvršni direktor Feroelektra, Okuka.
Međutim, direktor Federalne agencije za privatizaciju Enes Ganić demantira spregu s vlasnicima konzorcija i snagu muslimanskog lobija koji Hrvatima brani poslovni ulazak u Sarajevo.
- To su me već pitali, ali ja od toga nemam nikakvu korist. Tek sam došao na ovo mjesto. Želim uvesti neke promjene u Bosni. Predložio sam i neke izmjene zakona po uzoru na Hrvatsku. Imamo još mnogo posla, jednostavno si to ne mogu dopustiti - priča Ganić i dodaje da su nakon što je počeo istraživati taj slučaj isplivali još neki detalji koje smatra neprihvatljivima.
- Kad sam vidio da je Stanić jamstvo vratio ubrzo nakon što je potpisan ugovor, znao sam da nešto nije u redu - priča Ganić. Prema ugovoru s agencijom, Stanić je to jamstvo trebao investirati u Feroelektro.
Enes Ganić Želim uvesti neke promjene i izmjene zakona u Bosni po uzoru na Hrvatsku
- Ne samo da nisu investirali u Feroelektro, nego su pomoću hipoteke na poslovnu zgradu u Titovoj u Sarajevu podignuli kredit od četiri mulijuna KM-a (dva milijuna eura) koji su uložili u drugu tvrtku u Kreševu koju su također kupili tijekom privatizacije. Kad sam im poslao upit o tome, odgovorili su mi da su u postupku dobivanja još jednog kredita od 28 milijuna KM-a (14 milijuna eura). To je potpuno neprihvatljivo temeljem ugovora koji su potpisali s agencijom - priča Ganić koji im je nakon tih saznanja zaprijetio da moraju vratiti kredite i skinuti hipoteke s nekretnina koje još nisu u njihovu vlasništvu te im je zaustavio postupak ugovora prema kojemu bi Stanić nakon tri godine postao većinski vlasnik.
- Poslao sam im komisiju za provjeru pridržavanja ugovora i dao im prije ljeta rok od 60 dana da riješe te kredite i skinu hipoteke jer je to zloporaba. Ni banka im nije smjela dati te kredite, a riječ je o državnoj Investicijskoj banci kojoj sam također uputio dopis - priča Ganić i dodaje da se taj slučaj tek počeo odmotavati te da će on napraviti reviziju poslovanja u Feroelektru otkad ju je kupio Stanić invest. On tvrdi da ima dokaze i svjedoke koji ukazuju na više kaznenih djela u poslovanju Feroelektra.
- Obveze svojih kompanija podmiruju pomoću Feroelektra, a Feroelektru to ne plaćaju. Tako Feroelektro gubi i novac i robu i zapada u još veće dugove. Procjenjujem da su iz Feroelektra izvukli oko 50 milijuna KM-a (25 milijuna eura) gotovinskih sredstava. Jednom je prilikom netko od njih rekao da su se namirili i da im Feroelektro zapravo više nije zanimljiv te bi se najradije iz toga izvukli. A sindikati su mi dostavili toliko papira koji ukazuju na niz kaznenih djela poput plaćanja na crno, utaje poreza, odnosno paralelnih blagajni - priča Ganić i dodaje da su ga na cijelu akciju potaknuli zaposlenici.
|
Ganić: Napravit ću reviziju u Feroelektru
|
Ljude šikanirala i omalovažavala
Predsjednica sindikata trgovine Bosne i Hercegovine Azra Šehbajrahtarević tvrdi da se zaposlenici žale kako ništa ne rade, da su na minimalcu koji također kasni, da je propala sva proizvodnja i da su zatvoreni skoro svi maloprodajni objekti, a ljude se "šikanira i omalovažava". A predsjednik sindikalne organizacije u Feroelektru Emir Kondić tvrdi da se ljude plaća na crno, da ništa ne rade i da su svi u tvrtki na minimalcu te da ljudi s fakultetima rade na porti. No, radnici u njihovim tvrtkama, tvrdi, ne rade u takvim uvjetima, a predsjednica sindikata trgovine BiH Šehbajrahtarević kaže da u njihovim tvrtkama ne postoji sindikat i da su njihovi radnici uglavnom zadovoljni.
|
Azra Šehbajrahtarević, predsjednica Sindikata trgovine BiH
|
Iz Kreševa Vanja Nezirović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....