Od ove turističke sezone mnogo se očekuje, a najave da će ovo ljeto 30 posto manje turista posjetiti Hrvatsku nimalo ne ohrabruju. No, o tome kakva će uistinu biti turistička sezona te kako potaknuti investicije porazgovarali smo s
Miroslavom Dragičevićem, direktorom konzultantske tvrtke Horwath.
Za početak, zamolili smo ga da ocijeni u kakvom je stanju turizam?
Treba osmisliti cjelogodišnji program i razne atrakcije
Vizija turizma
Postati snažna lifestyle desti-nacija Europe i Mediterana
Profit hotela
Koriste se manje od 50% i po sobi zarade tek 19.000 eura
- Zbog prevladavajućeg modela tranzicije i još prisutnih barijera hrvatski turizam nije promijenio iz socijalizma naslijeđeni poslovni model sezonskog biznisa, a za što su potrebne velike investicije i prije svega veliki međunarodni igrači koji bi uložili u hotele i turističku infrastrukturu. Zato je današnje poslovanje hotela ispod parametara zauzetosti i prosječnih cijena u konkurentskim zemljama. Hoteli se koriste manje od 50 posto, a prosječno ostvareni prihod po sobi od oko 19.000 eura ne zadovoljava interese.
U kojem bi smjeru trebao ići hrvatski turizam?
- Hrvatski turizam mora se usmjeriti na stvaranje visoke kvalitete za goste, mora ponuditi više od sunca i mora, a zbog čega mora doći do velikih investicija u turističku infrastrukturu te upravljački i marketinški software. Hrvatska ne smije ići u masovnu gradnju novih turističkih gradova tipa Turske ili Sjeverne Afrike, nego pametno restrukturirati naslijeđenu imovinu i na postojećim lokacijama stvoriti novu kvalitetu. Hrvatska se mora usmjeriti na sofisticirane goste Europe i svijeta i ponuditi im novu kvalitetu smještaja, sadržaja boravka i iznad svega doživljaj. To, dakako, nije lako niti moguće brzo ostvariti, ali se Hrvatska mora odlučiti odmah te započeti sustavno raditi kako bi se približili vodećim turističkim zemljama tipa Austrije, Francuske ili Italije.
Već neko vrijeme radite na strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma za sljedećih pet godina. Koja je pozicija i vizija hrvatskog turizma?
- Vizija iz marketinškog plana upravo jest postati snažna lifestyle destinacija Mediterana i Europe, a za što još imamo vremena jer nismo potrošili sve adute. Za takvu je viziju prije svega potrebno brzo stvoriti pametno poslovno okruženje za turizam, podići odnosno značajno investirati u standard smještajnih objekata te stvoriti nove sadržaje turističke infrastrukture kao što su golfovi, tematski parkovi, događaji, wellness centri i sl., a što bi uz paralelni uspon domaćih brandiranih poljoprivrednih proizvoda te naše tipične hrane i pića dalo dodatni pečat kulturi Hrvatske kao destinacije.
Gdje leži najveći potencijal?
- Imamo petnaestak destinacija oko kojih je moguće graditi lanac vrijednosti za cjelogodišnji turizam, počevši od Dubrovnika do Umaga. Riječ je o destinacijama koje već danas imaju snagu za globalni marketing i distribuciju. Prema tome, ne treba otkrivati toplu vodu nego upravo unutar naših glavnih turističkih klastera Istre, Kvarnera, Dalmacije i Dubrovnika dogovoriti projekte koji su usmjereni podržavanju temeljne vizije i koji podržavaju cjelogodišnji turizam. U te projekte svakako valja uključiti nove poslovne modele razvoja i upravljanja turističkim nekretninama radi smanjenja investicijskih rizika investitora. Koji će se turistički proizvodi osim sunca i mora oblikovati unutar tih projekata (golf, zdravlje, kongresi i sl.) valja prepustiti tržištu i investitorima. Država pak mora poticati te nove investiticije posebnim subvencijama.
Konzultant ste za Brijuni rivijeru...
- Projekt je zastao zbog krize, ali i nekih neriješenih barijera u vezi sa zemljištem. Teško je danas reći kad će se ugledati prvi rovovi, ali je sigurno da taj projekt ima tržišno uporište i da će se jednog dana ostvariti.
Koja je uloga lokalne zajednice, odnosno koliko su naši gradovi i županije spremni na model javno-privatnog partnerstva?
- Ne vjerujem u model privatno-javnog partnerstva u turizmu. Ne vjerujem da su naše lokalne zajednice još zrele za velike iskorake u turitičkom sektoru. Poticaji moraju doći izvana, ali na transparentan način i uz sposobnost developera/investitora da dokažu da projekti jesu u najvećem interesu razvoju lokalnog blagostanja. Mislim da će kriza s dnevnog reda mnogih naših lokalnih zajednica maknuti većinu zami-šljenih projekta kao nerealne, nepromišljene ili špekulantske. Mislim da tek dolazi vrijeme realiteta i razuma u našim turističkim investicijama.
Što ocjenjujete ključnim problemom hrvatskog turizma?
- Ako ne dopuštate renomiranim stranim ulagačima da uđu u sektor poštujući internacionalna pravila igre u ovoj industriji, onda je i jasno što je ključni problem našeg turizma. To su ksenofobija i korupcija, a tek onda sve ostalo. Ako se kod nas ne može raditi turistički posao kao, primjerice, u Austriji i to u smislu procedure investicija kao i u smislu potpore države menadžmentu i marketingu turizma, onda je to razlog da smo još slabi i da neučinkovito koristimo resurse. Da bi se promijenio turizam, prvo se mora promijeniti Hrvatska, a nadamo se da smo sve bliže tim uljudbenim promjenama s obzirom na naše pregovore za EU.
Koje su nam zemlje najveća konkurencija?
- Konkurenciju u turizmu zapravo birate sami jer sami odlučujete u kojoj ligi hoćete igrati. Ako hoćemo postati lifestyle destinacija s visokim vrijednostima za goste, onda su nam konkurencija Toskana, Provansa, Azurna obala, obala Amalfitana pa čak i Štajerska, ali nikako ne Turska, Egipat, Tunis ili čak Crna Gora.
S obzirom na gospodarsku krizu, što mislite kakva će biti ova turistička sezona te kada bi se tržište moglo oporaviti?
- Mislim da se previše priča o krizi. Mislim da je naš turizam i bez svjetske krize u krizi jer se razvijao stihijski svih ovih 15 godina. Važno je shvatiti da će se tržište oporaviti, ali ono nikad više neće biti isto. Ljudi danas putuju zbog proizvoda i doživljaja iza čega stoji mukotrpan rad i kreativnost turističke industrije. Ako igrate na tu kartu, krizom se lakše upravlja. Ali, ako kao mi igrate na kartu tri mjeseca biznisa sunca i mora bez vlastitog direktnog marketinga, niti važnih saveza s globalnom distribucijom, onda ste prepušteni sreći. To je upravo naša situacija sada. Prema tome, nas će samo sreća i splet okolnosti da smo blizu donekle spasiti u ovoj godini, a očekujem pad prometa od najmanje 15-ak posto. No kriza nam treba biti poticaj da mijenjamo naš poslovni model u turizmu i to što prije.
Prema vašim saznanjima, koliko projekata je zbog gospodarske krize trenutno ‘na čekanju’?
- Danas je najmanje 50 velikih, a više od stotinu malih projekata na čekanju. Potencijal je projekata mnogo veći uzmu li se u obzir potrebne promjene u našem turističkom sektoru. Vrijeme je stoga da Hrvatska duboko razmisli o tome kako ohrabriti pametne i visokoj vrijednosti orijentirane turističke investicije. To više nije samo usko turističko pitanje, nego i pitanje odgovora na gospodarski rast zemlje u godinama koje slijede. Hrvatska mora odlučiti hoće li jaku turističku industriju iza koje stoje globalni upravljački, tehnološki i marketinški standardi ili će nastaviti s trošenjem prirodnih dobara na jeftini način.
Boba Blašković
Za početak, zamolili smo ga da ocijeni u kakvom je stanju turizam?
Treba osmisliti cjelogodišnji program i razne atrakcije
Vizija turizma
Postati snažna lifestyle desti-nacija Europe i Mediterana
Profit hotela
Koriste se manje od 50% i po sobi zarade tek 19.000 eura
|
Bez ‘tople vode’
|
U kojem bi smjeru trebao ići hrvatski turizam?
- Hrvatski turizam mora se usmjeriti na stvaranje visoke kvalitete za goste, mora ponuditi više od sunca i mora, a zbog čega mora doći do velikih investicija u turističku infrastrukturu te upravljački i marketinški software. Hrvatska ne smije ići u masovnu gradnju novih turističkih gradova tipa Turske ili Sjeverne Afrike, nego pametno restrukturirati naslijeđenu imovinu i na postojećim lokacijama stvoriti novu kvalitetu. Hrvatska se mora usmjeriti na sofisticirane goste Europe i svijeta i ponuditi im novu kvalitetu smještaja, sadržaja boravka i iznad svega doživljaj. To, dakako, nije lako niti moguće brzo ostvariti, ali se Hrvatska mora odlučiti odmah te započeti sustavno raditi kako bi se približili vodećim turističkim zemljama tipa Austrije, Francuske ili Italije.
Već neko vrijeme radite na strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma za sljedećih pet godina. Koja je pozicija i vizija hrvatskog turizma?
- Vizija iz marketinškog plana upravo jest postati snažna lifestyle destinacija Mediterana i Europe, a za što još imamo vremena jer nismo potrošili sve adute. Za takvu je viziju prije svega potrebno brzo stvoriti pametno poslovno okruženje za turizam, podići odnosno značajno investirati u standard smještajnih objekata te stvoriti nove sadržaje turističke infrastrukture kao što su golfovi, tematski parkovi, događaji, wellness centri i sl., a što bi uz paralelni uspon domaćih brandiranih poljoprivrednih proizvoda te naše tipične hrane i pića dalo dodatni pečat kulturi Hrvatske kao destinacije.
| Sunce, more i solidni hoteli nisu više dosta. Treba smisliti nove atrakcije, ponuditi novu kvalitetu smještaja, sadržaja i doživljaja |
|
Gdje leži najveći potencijal?
- Imamo petnaestak destinacija oko kojih je moguće graditi lanac vrijednosti za cjelogodišnji turizam, počevši od Dubrovnika do Umaga. Riječ je o destinacijama koje već danas imaju snagu za globalni marketing i distribuciju. Prema tome, ne treba otkrivati toplu vodu nego upravo unutar naših glavnih turističkih klastera Istre, Kvarnera, Dalmacije i Dubrovnika dogovoriti projekte koji su usmjereni podržavanju temeljne vizije i koji podržavaju cjelogodišnji turizam. U te projekte svakako valja uključiti nove poslovne modele razvoja i upravljanja turističkim nekretninama radi smanjenja investicijskih rizika investitora. Koji će se turistički proizvodi osim sunca i mora oblikovati unutar tih projekata (golf, zdravlje, kongresi i sl.) valja prepustiti tržištu i investitorima. Država pak mora poticati te nove investiticije posebnim subvencijama.
Konzultant ste za Brijuni rivijeru...
- Projekt je zastao zbog krize, ali i nekih neriješenih barijera u vezi sa zemljištem. Teško je danas reći kad će se ugledati prvi rovovi, ali je sigurno da taj projekt ima tržišno uporište i da će se jednog dana ostvariti.
Koja je uloga lokalne zajednice, odnosno koliko su naši gradovi i županije spremni na model javno-privatnog partnerstva?
- Ne vjerujem u model privatno-javnog partnerstva u turizmu. Ne vjerujem da su naše lokalne zajednice još zrele za velike iskorake u turitičkom sektoru. Poticaji moraju doći izvana, ali na transparentan način i uz sposobnost developera/investitora da dokažu da projekti jesu u najvećem interesu razvoju lokalnog blagostanja. Mislim da će kriza s dnevnog reda mnogih naših lokalnih zajednica maknuti većinu zami-šljenih projekta kao nerealne, nepromišljene ili špekulantske. Mislim da tek dolazi vrijeme realiteta i razuma u našim turističkim investicijama.
Što ocjenjujete ključnim problemom hrvatskog turizma?
- Ako ne dopuštate renomiranim stranim ulagačima da uđu u sektor poštujući internacionalna pravila igre u ovoj industriji, onda je i jasno što je ključni problem našeg turizma. To su ksenofobija i korupcija, a tek onda sve ostalo. Ako se kod nas ne može raditi turistički posao kao, primjerice, u Austriji i to u smislu procedure investicija kao i u smislu potpore države menadžmentu i marketingu turizma, onda je to razlog da smo još slabi i da neučinkovito koristimo resurse. Da bi se promijenio turizam, prvo se mora promijeniti Hrvatska, a nadamo se da smo sve bliže tim uljudbenim promjenama s obzirom na naše pregovore za EU.
Koje su nam zemlje najveća konkurencija?
- Konkurenciju u turizmu zapravo birate sami jer sami odlučujete u kojoj ligi hoćete igrati. Ako hoćemo postati lifestyle destinacija s visokim vrijednostima za goste, onda su nam konkurencija Toskana, Provansa, Azurna obala, obala Amalfitana pa čak i Štajerska, ali nikako ne Turska, Egipat, Tunis ili čak Crna Gora.
S obzirom na gospodarsku krizu, što mislite kakva će biti ova turistička sezona te kada bi se tržište moglo oporaviti?
- Mislim da se previše priča o krizi. Mislim da je naš turizam i bez svjetske krize u krizi jer se razvijao stihijski svih ovih 15 godina. Važno je shvatiti da će se tržište oporaviti, ali ono nikad više neće biti isto. Ljudi danas putuju zbog proizvoda i doživljaja iza čega stoji mukotrpan rad i kreativnost turističke industrije. Ako igrate na tu kartu, krizom se lakše upravlja. Ali, ako kao mi igrate na kartu tri mjeseca biznisa sunca i mora bez vlastitog direktnog marketinga, niti važnih saveza s globalnom distribucijom, onda ste prepušteni sreći. To je upravo naša situacija sada. Prema tome, nas će samo sreća i splet okolnosti da smo blizu donekle spasiti u ovoj godini, a očekujem pad prometa od najmanje 15-ak posto. No kriza nam treba biti poticaj da mijenjamo naš poslovni model u turizmu i to što prije.
Prema vašim saznanjima, koliko projekata je zbog gospodarske krize trenutno ‘na čekanju’?
- Danas je najmanje 50 velikih, a više od stotinu malih projekata na čekanju. Potencijal je projekata mnogo veći uzmu li se u obzir potrebne promjene u našem turističkom sektoru. Vrijeme je stoga da Hrvatska duboko razmisli o tome kako ohrabriti pametne i visokoj vrijednosti orijentirane turističke investicije. To više nije samo usko turističko pitanje, nego i pitanje odgovora na gospodarski rast zemlje u godinama koje slijede. Hrvatska mora odlučiti hoće li jaku turističku industriju iza koje stoje globalni upravljački, tehnološki i marketinški standardi ili će nastaviti s trošenjem prirodnih dobara na jeftini način.
|
Kriza bi nam svima trebala biti poticaj za promjene
|
Boba Blašković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....