U zagrebačkom KBC-u na Rebru danas je nastavljen uspješan tjedan presađivanja bubrega. U samo osam dana transplantirano je osam bubrega i jedno srce. Naime, u noći od utorka na srijedu iz Eurotransplanta opet su ponuđena dva bubrega za transplantaciju u Hrvatskoj.
Ponuda je prihvaćena i već tijekom današnjeg dana ekipa doc. dr. Željka Kaštelana, predstojnika Klinike za urologiju, uspješno je obavila presađivanje bubrega dvojici muškaraca.
Jedan je bubreg dobio je 45-godišnji muškarac iz Zagreba koji je na dijalizi bio od 1985. godine. Drugim riječima već 20 godina čeka transplantaciju koju je konačno i dočekao. Bubreg je transplantiran i jednom 60-godišnjaku iz Gline koji je na dijalizi od 1990. godine.
- Oba su bolesnika nakon dojave o podudarnim organima odmah pozvana u Kliniku i tijekom noći i jutra obavljene su sve pripreme za transplantaciju - kaže koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb dr. Jasna Brezak Stoić. Povećan opseg posla rješava se tako da se ujutro operiraju pacijenti koji su već bili naručeni za operacije, a potom se obavlja presađivanje bubrega.
Jedan od onih koji već sedam godina čekaju poziv za presađivanje bubrega je 55-godišnji Zagrepčanin Mladen Simčić. Nada se da će zahvaljujući bitno povećanom opsegu transplantacija uskoro i on dobiti novi bubreg, čime bi se, kako kaže, ponovno rodio!
Naime, njegova je nevolja s bubrezima počela prije desetak godina.
- Nisam imao nikakvih problema s bubrezima niti sam išta osjetio sve dok na žalost nije bilo prekasno - kaže Simčić.
- Liječnici u KB-u Dubrava pokušali su odgoditi dijalizu. Zbog toga mi je prije desetak godina napravljena tzv. autotransplantacija. Moj je bubreg izvađen i pročišćen pa ponovno vraćen. Izdržao je nešto više od godine dana, a onda sam ipak završio na dijalizi - objašnjava Simčić.
Kaže: - Najgore je što dijaliza sa sobom donosi i niz psihičkih i društvenih problema. Bio sam vrlo aktivan, imao sam svoju tvrtku, a onda je sve to zbog dijalize malo po malo propadalo. Svaki drugi dan četiri sata sam u bolnici na dijalizi. Puno je to vremena. To vas nužno izolira od društva, od života uopće. Pomalo gubite prijatelje, poznanike, kontakte i sve se više družite s liječnicima, medicinskim sestrama.
Simčić dodaje da se srećom ipak na neki način osvijestio i krenuo drugim putem, a ne onim pesimističkim koji mu je prijetio.
- Danas sam uz pomoć prijatelja ponovno radno aktivan. Dosta dobro usklađujem svoje poslovne i zdravstvene obveze. Aktivan sam i u Hrvatskoj udruzi Transplant, organiziram sportske igre...
No kako mi prijatelji kojima je bubreg transplantiran kažu da su se preporodili ili bolje rečeno ponovno rodili nakon transplantacije, vjerujem da ima nade i za mene. Ipak, nada umire zadnja - kaže Simčić u očekivanju poziva da "hitno dođe na Rebro jer je pronađen podudaran bubreg".
- Već sam 31 godinu na dijalizi, a posljednjih dana vratila mi se nada da ću ipak konačno dobiti novi bubreg - kaže Josip Prpić, predsjednik Udruge dijaliziranih i tranplantiranih grada Zagreba, koji je u svojih 55 godina više od četiri proveo u Centru za dijalizu na Rebru. Naime, Josip je svaki drugi dan četiri sata priključen na dijalizator jer mu od njegove 25. godine bubrezi ne rade.
Na žalost, prije pet godina skinut je s liste za transplantaciju zbog nekih srčanih i krvožilnih problema.
- Ipak, nakon što sam čuo da je ovih dana bubreg presađen 64-godišnjem Puljaninu, koji je također čekao bubreg 30 godina, mislim da ću razgovarati s liječnicima i pokušati ponovno doći na listu - kaže Josip uz puno optimizma. Dodaje kako su se uvjeti za dijalizu u odnosu na vrijeme kad je on počinjao značajno promijenili, dakako nabolje.
- Prije tridesetak godina dijalizatori su bili drveni. Na dijalizi sam provodio po 9,5 sati, što je bilo više nego teško. Očekivati transplantaciju tada je bilo nerealno. Naime, to je bilo vrijeme kad je u Rijeci obavljena tek prva transplantacija bubrega i to samo doniranjem od srodnika. Dugo je tako i ostalo, a presađivanje kadaveričnih bubrega počelo je znatno kasnije - priziva sjećanja Josip i tumači razloge zbog kojih je tako dugo i neuspješno bio na listi za novi bubreg.
No Josip ističe kako kod kronične bubrežne bolesti nije najgore to što se dugo vremena provede na dijalizi, već borba s psihičkim problemima koji se zbog toga javljaju.
- Nužno je naći motiv da se sve to izdrži. Meni je to bila moja obitelj. Supruga i sin koji je već odrastao čovjek. Također je značajno pomogla i moja angažiranost u Udruzi gdje svojim iskustvom pomažem onima koji su tek krenuli na dijalizu - kaže Josip i dodaje da je bio strpljiv više od 30 godina, a povećanje broja transplantacija konačno i njemu daje šansu koja mu se sve donedavno činila nedostižnom.
Cijena dijalize po bolesniku mjesečno košta najmanje 13.000 kuna ili godišnje oko 150.000 do 160.000 kuna, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb, prof.dr. Željko Reiner. Transplatnacija bubrega košta od 70.000 do 80.000 kuna ili upola manje.
Istina, transplantirani bolesnici doživotno moraju uzimati skupe lijekove, ali to je još uvijek barem trostruko jeftinije nego li je mjesečna cijena dijalize, kaže Tanja Watz, tajnica Hrvatske udruge Transplant koja i sama ima donirani bubreg. Navodi svoj primjer i kaže kako je cijena njezine mjesečne terapije oko 2500 kuna. Dodaje da je i cijena dijalize vrlo promjenjiva i nerjetko puno skuplja od 13.000 kuna mjesečno osobito kad bolesnici trebaju dodatne lijekove.
Goranka Jureško
Ponuda je prihvaćena i već tijekom današnjeg dana ekipa doc. dr. Željka Kaštelana, predstojnika Klinike za urologiju, uspješno je obavila presađivanje bubrega dvojici muškaraca.
Jedan je bubreg dobio je 45-godišnji muškarac iz Zagreba koji je na dijalizi bio od 1985. godine. Drugim riječima već 20 godina čeka transplantaciju koju je konačno i dočekao. Bubreg je transplantiran i jednom 60-godišnjaku iz Gline koji je na dijalizi od 1990. godine.
- Oba su bolesnika nakon dojave o podudarnim organima odmah pozvana u Kliniku i tijekom noći i jutra obavljene su sve pripreme za transplantaciju - kaže koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb dr. Jasna Brezak Stoić. Povećan opseg posla rješava se tako da se ujutro operiraju pacijenti koji su već bili naručeni za operacije, a potom se obavlja presađivanje bubrega.
Jedan od onih koji već sedam godina čekaju poziv za presađivanje bubrega je 55-godišnji Zagrepčanin Mladen Simčić. Nada se da će zahvaljujući bitno povećanom opsegu transplantacija uskoro i on dobiti novi bubreg, čime bi se, kako kaže, ponovno rodio!
Naime, njegova je nevolja s bubrezima počela prije desetak godina.
- Nisam imao nikakvih problema s bubrezima niti sam išta osjetio sve dok na žalost nije bilo prekasno - kaže Simčić.
- Liječnici u KB-u Dubrava pokušali su odgoditi dijalizu. Zbog toga mi je prije desetak godina napravljena tzv. autotransplantacija. Moj je bubreg izvađen i pročišćen pa ponovno vraćen. Izdržao je nešto više od godine dana, a onda sam ipak završio na dijalizi - objašnjava Simčić.
Kaže: - Najgore je što dijaliza sa sobom donosi i niz psihičkih i društvenih problema. Bio sam vrlo aktivan, imao sam svoju tvrtku, a onda je sve to zbog dijalize malo po malo propadalo. Svaki drugi dan četiri sata sam u bolnici na dijalizi. Puno je to vremena. To vas nužno izolira od društva, od života uopće. Pomalo gubite prijatelje, poznanike, kontakte i sve se više družite s liječnicima, medicinskim sestrama.
Simčić dodaje da se srećom ipak na neki način osvijestio i krenuo drugim putem, a ne onim pesimističkim koji mu je prijetio.
- Danas sam uz pomoć prijatelja ponovno radno aktivan. Dosta dobro usklađujem svoje poslovne i zdravstvene obveze. Aktivan sam i u Hrvatskoj udruzi Transplant, organiziram sportske igre...
No kako mi prijatelji kojima je bubreg transplantiran kažu da su se preporodili ili bolje rečeno ponovno rodili nakon transplantacije, vjerujem da ima nade i za mene. Ipak, nada umire zadnja - kaže Simčić u očekivanju poziva da "hitno dođe na Rebro jer je pronađen podudaran bubreg".
- Već sam 31 godinu na dijalizi, a posljednjih dana vratila mi se nada da ću ipak konačno dobiti novi bubreg - kaže Josip Prpić, predsjednik Udruge dijaliziranih i tranplantiranih grada Zagreba, koji je u svojih 55 godina više od četiri proveo u Centru za dijalizu na Rebru. Naime, Josip je svaki drugi dan četiri sata priključen na dijalizator jer mu od njegove 25. godine bubrezi ne rade.
Na žalost, prije pet godina skinut je s liste za transplantaciju zbog nekih srčanih i krvožilnih problema.
- Ipak, nakon što sam čuo da je ovih dana bubreg presađen 64-godišnjem Puljaninu, koji je također čekao bubreg 30 godina, mislim da ću razgovarati s liječnicima i pokušati ponovno doći na listu - kaže Josip uz puno optimizma. Dodaje kako su se uvjeti za dijalizu u odnosu na vrijeme kad je on počinjao značajno promijenili, dakako nabolje.
- Prije tridesetak godina dijalizatori su bili drveni. Na dijalizi sam provodio po 9,5 sati, što je bilo više nego teško. Očekivati transplantaciju tada je bilo nerealno. Naime, to je bilo vrijeme kad je u Rijeci obavljena tek prva transplantacija bubrega i to samo doniranjem od srodnika. Dugo je tako i ostalo, a presađivanje kadaveričnih bubrega počelo je znatno kasnije - priziva sjećanja Josip i tumači razloge zbog kojih je tako dugo i neuspješno bio na listi za novi bubreg.
No Josip ističe kako kod kronične bubrežne bolesti nije najgore to što se dugo vremena provede na dijalizi, već borba s psihičkim problemima koji se zbog toga javljaju.
- Nužno je naći motiv da se sve to izdrži. Meni je to bila moja obitelj. Supruga i sin koji je već odrastao čovjek. Također je značajno pomogla i moja angažiranost u Udruzi gdje svojim iskustvom pomažem onima koji su tek krenuli na dijalizu - kaže Josip i dodaje da je bio strpljiv više od 30 godina, a povećanje broja transplantacija konačno i njemu daje šansu koja mu se sve donedavno činila nedostižnom.
Cijena dijalize po bolesniku mjesečno košta najmanje 13.000 kuna ili godišnje oko 150.000 do 160.000 kuna, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb, prof.dr. Željko Reiner. Transplatnacija bubrega košta od 70.000 do 80.000 kuna ili upola manje.
Istina, transplantirani bolesnici doživotno moraju uzimati skupe lijekove, ali to je još uvijek barem trostruko jeftinije nego li je mjesečna cijena dijalize, kaže Tanja Watz, tajnica Hrvatske udruge Transplant koja i sama ima donirani bubreg. Navodi svoj primjer i kaže kako je cijena njezine mjesečne terapije oko 2500 kuna. Dodaje da je i cijena dijalize vrlo promjenjiva i nerjetko puno skuplja od 13.000 kuna mjesečno osobito kad bolesnici trebaju dodatne lijekove.
Presađivanje i dijalizaU Hrvatskoj je na dijalizi oko 3500 osoba kojima su otkazali bubrezi, kaže prof.dr. Petar Kes, pročelnik Centra za dijalizu na KBC-u Zagreb. Naglašava da se broj bolesnika godišnje povećava za oko 5 posto. Prosječna dob dijaliziranih u nas je oko 65 godina. Gotovo 65 posto dijaliziranih su žene, dok su većina transplantiranih muškarci ili njih 60 posto. |
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....