Moram li pustiti majstore u stan?

Budući da su plinske instalacije u kući (osnovni razvod, plinomjeri) zajednički uređaji zgrade, može li se bilo koji suvlasnik posebnog dijela zgrade suprotstaviti njihovoj rekonstrukciji kada bi bili potrebni zahvati u njegovom stanu ili poslovnim prostorijama (npr. uvođenje nove vertikale plinovoda) ili mora dopustiti rekonstrukciju?



Može li, ukoliko nije bio uopće obaviješten o toj rekonstrukciji, zahtijevati naknadu štete zbog učinjene rekonstrukcije?




- Etažni vlasnik je, radi općeg interesa suvlasnika, dužan dopustiti pristup u svoj stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine.



Imovinsku štetu koju pretrpi etažni vlasnik u vezi s održavanjem zajedničkih dijelova nekretnine dužni su mu primjereno naknaditi svi suvlasnici solidarno. Dakle, dužnost dopuštanja pristupa postoji ako se radi o radovima koji imaju karakter održavanja zajedničkih dijelova nekretnine, a naknadu štete može tražiti svaki vlasnik etažnog dijela koji je od tih radova pretrpio štetu, bez obzira je li bio uredno obaviješten o radovima. Cjelokupna naknada štete se može solidarno potraživati od bilo kojeg suvlasnika nekretnine, od samo nekih suvlasnika ili od svih suvlasnika zajedno.



Primjereno je da naručitelj radova na zajedničkim uređajima zgrade etažne vlasnike unaprijed obavijesti o izvođenju radova, kako bi se za radove mogli pripremiti. Ako bi neki od etažnih vlasnika postupio protivno svojoj zakonskoj obvezi time što bi uskratio pristup u svoj posebni dio nekretnine, izvođač radova ipak ne bi imao pravo smetati njegov posjed, nego bi se morala ishoditi sudska odluka. Prilikom zaštite svojih interesa etažni vlasnici trebaju postupati obzirno i kulturno, imajući u vidu da stanovanje u zgradi s više stanova podrazumijeva određena ograničenja i prilagođavanje na život u takvoj zajednici.



U Drugom svjetskom ratu djed je poginuo te je proglašen nestalim 1947. godine. Na posjedu je ostala baka s troje djece. Nisu proveli ostavinsku raspravu. Obrađivali su zemlju, no kako su djeca rasla tako su se zapošljavala u gradu, te je na kraju i baka otišla u grad oko 1970. godine. 1974. godine je vršen popis stanovništva po selima u cijelom kraju.



Tamo gdje su pronađeni stanovnici u kućama, oni su upisani kao posjednici, a gdje nisu nikog našli, zemlja je pripisana novoosnovanom kombinatu. Gašenjem kombinata, na zemlju se upisala država. Nitko od nasljednika nije dobio obavijest, nadoknadu ili odštetu za zemljište. Što bi se trebalo učiniti, jer bih ja želio naslijediti, te kultivirati i obraditi zemljište?




- Prije bilo kakvih procjena i donošenja odluka o postupanju treba proučiti zemljišnu knjigu i utvrditi današnjeg knjižnog vlasnika i slijed promjena upisa vlasništva na tom zemljištu od vašeg djeda do današnjeg upisanog vlasnika, pa i temelj tih promjena.



Za to je potrebno u zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda pribaviti aktualni i povijesni zemljišnoknjižni izvadak, a eventualno i isprave iz zbirke isprava.



Ako se time ustanovi postojanje osnove da se vi, zajedno s ostalim nasljednicima iza pok. djeda, uknjižite kao vlasnici zemljišta, onda će trebati provesti ostavinsku raspravu te će njegovi nasljednici vjerojatno trebati podnijeti tužbu protiv sada upisanog vlasnika.



Angažirajte odvjetnika da prouči povijest upisa u zemljišnoj knjizi.



Osobito neka provjeri je li to zemljište bilo prešlo u društveno vlasništvo, zato jer je 1991. godine društveno vlasništvo na poljoprivrednom zemljištu zakonom pretvoreno u vlasništvo Republike Hrvatske nakon čega je postojala mogućnost povrata imovine, ali su rokovi za to sada istekli.




Boris Makarović
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2025 06:40