RIM, ZAGREB - Evropski sud pravde u Luxembourgu presudio je da Italija ne poštuje ravnopravnost žena i muškaraca odredbom da žene mogu u punu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina, a muškarci tek s navršenih 65. Podsjetimo: podjednaka zakonska odredba vrijedi i u Hrvatskoj, pa presuda Evropskog suda pravde indirektno obavezuje i Hrvatsku, uđe li naša zemlja u članstvo Evropske unije.
Sud je dakle usvojio tužbu Evropskog povjerenstva, koje se pozvalo na članak o zabrani diskriminacije. Sud nije zanijekao da žene u svijetu rada nailaze na veće poteškoće nego muškarci, ali je zaključio da mirovinska dob ne utječe na te poteškoće, niti ih kompenzira.
U talijanskom slučaju se presuda odnosi na javne (državne) uposlenike, jer u Italiji postoje razlike u socijalnom tretmanu javnih i privatnih uposlenika.
Italija je dužna izjednačiti dob za punu mirovinu. S obzirom na dugotrajnu krizu mirovinskog sustava, koju aktualna svjetska ekonomsko-financijska kriza samo pogoršava, mnogo je vjerojatnije da će i ženama dob za punu penziju biti povišena na 65 godina, nego da će muškarcima biti smanjena na 60. Zasad se ne govori ni o nekom kompromisnom rješenju (na primjer 64 godine i za jedne i za druge, što bi u Italiji održalo otprilike istu razinu troška, s obzirom na broj žena koje odlaze u punu starosnu mirovinu).
Podjela je neustavna
Hrvatski Ustavni sud još je u travnju 2007. godine ukino podjelu na “ženske” i “muške” mirovine, s time da je zakonodavcu dao rok da tu neravnopravnost ispravi do 2018. godine.
Ustavni sud nije propisao s koliko godina života će se tada odlaziti u mirovinu, niti da će žene morati raditi duže ili, pak, muškarci kraće. To je ostavio zakonodavcu. Danas je uvjet za punu starosnu mirovinu za žene 60 godina, a za muškarce 65 godina.
Hrvatska u ovih godinu i pol nije učinila puno u postupnom izjednačavanju muškaraca i žena za odlazak u mirovinu.
Sukladno zahtjevima EU, za sada su izjednačeni uvjeti za zaposlene u vojsci i sličnim službama, što stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU.
Žene rade i u obitelji
- Sada nam je prioritet zatvaranje pregovora.
Očekujem da ćemo od proljeća iduće godine moći ozbiljno poraditi i na generalnom izjedančavanju muškaraca i žena za odlazak u mirovinu - rekla je danas državna tajnica za rad Vera Babić.
Postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenula su dvojica građana.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik sumnja da se odluka Ustavnog suda podudara sa hrvatskom stvarnošću.
- Nisam protiv odluke Ustavnog suda, ali nisam sigurna da su se hrvatske prilike toliko promijenile da žene više ne moraju raditi u obitelji kao nekada - upozorava Lukač-Koritnik.
Inoslav Bešker, Veronika Rešković
Sud je dakle usvojio tužbu Evropskog povjerenstva, koje se pozvalo na članak o zabrani diskriminacije. Sud nije zanijekao da žene u svijetu rada nailaze na veće poteškoće nego muškarci, ali je zaključio da mirovinska dob ne utječe na te poteškoće, niti ih kompenzira.
U talijanskom slučaju se presuda odnosi na javne (državne) uposlenike, jer u Italiji postoje razlike u socijalnom tretmanu javnih i privatnih uposlenika.
Italija je dužna izjednačiti dob za punu mirovinu. S obzirom na dugotrajnu krizu mirovinskog sustava, koju aktualna svjetska ekonomsko-financijska kriza samo pogoršava, mnogo je vjerojatnije da će i ženama dob za punu penziju biti povišena na 65 godina, nego da će muškarcima biti smanjena na 60. Zasad se ne govori ni o nekom kompromisnom rješenju (na primjer 64 godine i za jedne i za druge, što bi u Italiji održalo otprilike istu razinu troška, s obzirom na broj žena koje odlaze u punu starosnu mirovinu).
Podjela je neustavna
Hrvatski Ustavni sud još je u travnju 2007. godine ukino podjelu na “ženske” i “muške” mirovine, s time da je zakonodavcu dao rok da tu neravnopravnost ispravi do 2018. godine.
Ustavni sud nije propisao s koliko godina života će se tada odlaziti u mirovinu, niti da će žene morati raditi duže ili, pak, muškarci kraće. To je ostavio zakonodavcu. Danas je uvjet za punu starosnu mirovinu za žene 60 godina, a za muškarce 65 godina.
Hrvatska u ovih godinu i pol nije učinila puno u postupnom izjednačavanju muškaraca i žena za odlazak u mirovinu.
Sukladno zahtjevima EU, za sada su izjednačeni uvjeti za zaposlene u vojsci i sličnim službama, što stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU.
Žene rade i u obitelji
- Sada nam je prioritet zatvaranje pregovora.
Očekujem da ćemo od proljeća iduće godine moći ozbiljno poraditi i na generalnom izjedančavanju muškaraca i žena za odlazak u mirovinu - rekla je danas državna tajnica za rad Vera Babić.
Postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenula su dvojica građana.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik sumnja da se odluka Ustavnog suda podudara sa hrvatskom stvarnošću.
- Nisam protiv odluke Ustavnog suda, ali nisam sigurna da su se hrvatske prilike toliko promijenile da žene više ne moraju raditi u obitelji kao nekada - upozorava Lukač-Koritnik.
Države u kojima još ima žensko-muških mirovinaNe postoji jedinstvena praksa u Europi za odlazak muškaraca i žena u mirovinu. Tako, primjerice, podjela na “muško-ženske mirovine” postoji u Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Albaniji. Muškarci i žene izjednačeni su u Njemačkoj, Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Francuskoj, Islandu, Irskoj, Švedskoj i Španjolskoj. Postupuno izjednačavanje muško-ženskih prava na mirovinu, kao što će se to uvesti u Hrvatskoj do 2018., prihvatili su i u Austriji s rokom provedbe između 2024. i 2033. godine, u Velikoj Britaniji između 2010. i 2020., Estoniji do 2016., a u Mađarskoj do 2009. godine. |
Inoslav Bešker, Veronika Rešković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....