ZAGREB - Činjenica je da od deset bolesnika koji uđu u ambulantu s infekcijom gornjih dišnih putova njih devet izađe s receptom za antibiotik premda uglavnom bez stvarne potrebe.
Da sve bude još gore, to su uglavnom tzv. antibiotici širokog spektra - za svaki slučaj. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je to loša praksa.
- U više od 95 posto prehlada nisu potrebni antibiotici jer su im uzrok virusi a ne bakterije - upozorava prof. dr. Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Naime, u ove zimske dane grlobolje i začepljeni nos, poglavito kod djece nerijetko su razlog odlaska liječniku iz čijih se ambulanti gotovo i ne izlazi bez antibiotika.
Događa se čak i da dvogodišnjaci dobiju terapiju antibioticima i do šest puta godišnje.
No, prof. dr. Kuzman naglašava da je to vrlo štetno, ali da nije rijetkost ni u drugim zemljama. Naprosto, očekivanja roditelja su da iz ambulante "izađu s lijekom", a s druge strane, liječnici osiguravaju sebe od mogućih komplikacija ako ne bi propisali antibiotik.
*akutna upala krajnika - 20 posto
*akutna infekcija gornjih dišnih putova - 23 posto
*akutna upala grla - 16 posto
*akutna upala grla i nosa - 8 posto
*bronhitis - 8 posto
Osim toga, liječnici nerijetko nemaju vremena, osobito pedijatri čije su ambulante zimi pretrpane, za dugo objašnjavanje roditeljima zašto nije potrebno liječenje antibioticima pa ih po sistemu manjeg otpora često propišu i bez razloga.
Kao iskusan infektolog prof. dr. Kuzman kaže da antibiotike treba propisivati samo za streptokoknu anginu, upalu uha, upalu sinusa te upalu pluća, a prehlade se liječe simptomatski, što znači uzimanje lijekova za snižavanje tjelesne temperature, čajevima i kapima za nos.
Upozorava također da je često propisivanje antibiotika bez razloga značajno utjecalo na rezistenciju bakterija na pojedine lijekove.
Naime, antibiotici u tom slučaju postaju manje ili potpuno nedjelotvorni kod nekih vrlo teških infekcija. Istina, brojke govore da je u posljednje četiri godine potrošnja antibiotika u Hrvatskoj stagnirala, pa ti lijekovi više nisu u vrhu potrošnje, što je znak da se ipak propisuju s nešto malo više pažnje. U prošloj godini na prvom je mjestu potrošnje antibiotika bio Klavocin, a slijedi ga Sumamed.
No, prof. dr. Kuzman kaže kako je, primjerice, kod nas više od 30 posto sojeva pneumokoka umjereno rezistentno na penicilin i makrolide. Što znači da se neke teške infekcije teže liječe jer su dobri lijekovi "ispucani" bez razloga. Također, prof. dr. Kuzman upozorava kako antibiotici mogu uzrokovati i nuspojave, osobito kod djece poput osipa, mučnine, povraćanja, proljeva i oštećenja jetre.
To je dodatni razlog zbog kojega bi trebalo više opreza u propisivanju antibiotika. Primjerice, u Švedskoj je pravilo da djeca s respiratornim infekcijama u prva dva dana bolesti ne dobivaju antibiotike.
Majke koje često odvode svoju djecu k pedijatrima podijeljenih su mišljenja kad je riječ o korištenju antibiotika.
Miona Ševček, koja je s dvogodišnjom kćeri posjetila pedijatricu u Domu zdravlja u Runjaninovoj, rekla je da cijeli zdravstveni sustav nije dobro organiziran te da djeca zbog toga vrlo često nepotrebno dobiju antibiotike.
Naša pedijatrica obavi sve pretrage kako antibiotik
ne bi dala bez razloga
majka Anita
- Moja kći trenutno pije antibiotike zbog upale srednjeg uha i na terapiji mora biti 20 dana. Nije problem u pedijatrima to što se daje previše lijekova nego u sustavu. Previše je pacijenata, a za svaku pretragu koja se napravi dugo se čekaju nalazi. Zna se dogoditi da prije nalaza liječnik propiše antibiotik pa se poslije zaključi da je terapija bila nepotrebna ili pretjerana - rekla je Ševček.
S druge strane, Anita Potrka nikad nije imala problema s pretjeranim izdavanjima recepata za antibiotik pa je njezina sedmogodišnja kći samo tri puta pila takvu vrstu lijeka:
- Pedijatrica nam je izvrsna, tako da prije svakog propisanog lijeka napravi sve moguće pretrage da se dijete ne bi bez razloga trovalo.
Marina J. smatra da liječnici pretjeruju s davanjem recepata, a njezino dvogodišnje dijete već je samo u ovoj godini šest puta pilo antibiotik.
- Uvijek tražim od liječnika neko drugo rješenje, ali to ne bude tako. No, ne usuđujem se sama odlučiti da djetetu ipak ne dam lijek - rekla je Marina. (Ivana Krnić)
Goranka Jureško
Da sve bude još gore, to su uglavnom tzv. antibiotici širokog spektra - za svaki slučaj. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je to loša praksa.
- U više od 95 posto prehlada nisu potrebni antibiotici jer su im uzrok virusi a ne bakterije - upozorava prof. dr. Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Naime, u ove zimske dane grlobolje i začepljeni nos, poglavito kod djece nerijetko su razlog odlaska liječniku iz čijih se ambulanti gotovo i ne izlazi bez antibiotika.
Događa se čak i da dvogodišnjaci dobiju terapiju antibioticima i do šest puta godišnje.
No, prof. dr. Kuzman naglašava da je to vrlo štetno, ali da nije rijetkost ni u drugim zemljama. Naprosto, očekivanja roditelja su da iz ambulante "izađu s lijekom", a s druge strane, liječnici osiguravaju sebe od mogućih komplikacija ako ne bi propisali antibiotik.
*akutna upala krajnika - 20 posto
*akutna infekcija gornjih dišnih putova - 23 posto
*akutna upala grla - 16 posto
*akutna upala grla i nosa - 8 posto
*bronhitis - 8 posto
|
Najčešće bolesti dišnih putova
|
Kao iskusan infektolog prof. dr. Kuzman kaže da antibiotike treba propisivati samo za streptokoknu anginu, upalu uha, upalu sinusa te upalu pluća, a prehlade se liječe simptomatski, što znači uzimanje lijekova za snižavanje tjelesne temperature, čajevima i kapima za nos.
Upozorava također da je često propisivanje antibiotika bez razloga značajno utjecalo na rezistenciju bakterija na pojedine lijekove.
Naime, antibiotici u tom slučaju postaju manje ili potpuno nedjelotvorni kod nekih vrlo teških infekcija. Istina, brojke govore da je u posljednje četiri godine potrošnja antibiotika u Hrvatskoj stagnirala, pa ti lijekovi više nisu u vrhu potrošnje, što je znak da se ipak propisuju s nešto malo više pažnje. U prošloj godini na prvom je mjestu potrošnje antibiotika bio Klavocin, a slijedi ga Sumamed.
No, prof. dr. Kuzman kaže kako je, primjerice, kod nas više od 30 posto sojeva pneumokoka umjereno rezistentno na penicilin i makrolide. Što znači da se neke teške infekcije teže liječe jer su dobri lijekovi "ispucani" bez razloga. Također, prof. dr. Kuzman upozorava kako antibiotici mogu uzrokovati i nuspojave, osobito kod djece poput osipa, mučnine, povraćanja, proljeva i oštećenja jetre.
To je dodatni razlog zbog kojega bi trebalo više opreza u propisivanju antibiotika. Primjerice, u Švedskoj je pravilo da djeca s respiratornim infekcijama u prva dva dana bolesti ne dobivaju antibiotike.
Majke koje često odvode svoju djecu k pedijatrima podijeljenih su mišljenja kad je riječ o korištenju antibiotika.
Miona Ševček, koja je s dvogodišnjom kćeri posjetila pedijatricu u Domu zdravlja u Runjaninovoj, rekla je da cijeli zdravstveni sustav nije dobro organiziran te da djeca zbog toga vrlo često nepotrebno dobiju antibiotike.
Naša pedijatrica obavi sve pretrage kako antibiotik
ne bi dala bez razloga
majka Anita
|
'
Previše je pacijenata, a nalaze svake pretrage predugo čekamo'
|
|
S druge strane, Anita Potrka nikad nije imala problema s pretjeranim izdavanjima recepata za antibiotik pa je njezina sedmogodišnja kći samo tri puta pila takvu vrstu lijeka:
- Pedijatrica nam je izvrsna, tako da prije svakog propisanog lijeka napravi sve moguće pretrage da se dijete ne bi bez razloga trovalo.
Marina J. smatra da liječnici pretjeruju s davanjem recepata, a njezino dvogodišnje dijete već je samo u ovoj godini šest puta pilo antibiotik.
- Uvijek tražim od liječnika neko drugo rješenje, ali to ne bude tako. No, ne usuđujem se sama odlučiti da djetetu ipak ne dam lijek - rekla je Marina. (Ivana Krnić)
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....