Na drogu sam trošio 4000 kuna dnevno

Na kokain bih na noć potrošio najmanje 4000 kuna. Ako je sa mnom društvo ili escort dama, onda je svota bila i do deset puta veća, pa se na noć potroši i po nekoliko tisuća eura. Tako sam živio više od 20 godina, a apstinirao sam jedino u zatvoru. Ovo pričam kako bih upozorio da se radi o velikom zlu te je raskoš i život na visokoj nozi samo privid, jer mnogi mladi dečki nasjednu na lažni sjaj svijeta kriminala i droge - otvoreno je o problemu konzumiranja kokaina progovorio jedan od poznatijih likova zagrebačkog podzemlja.



Priču nije iznio punim imenom samo zbog, kako kaže, svojeg maloljetnog djeteta. Kokain ima jednako teške posljedice i za bogate ljude koji na to troše bogatstvo, kao i za pripadnike kriminalnog miljea koji upadnu u istu mrežu. No, rijetke žrtve "bijelog praha" s one strane zakona odlučuju se potražiti pomoć stručnjaka. Zato je susret s jednim od najeksponiranijih likova podzemlja na Odjelu ovisnosti bolnice Sestara milosrdnica u najmanju  ruku bio iznenađenje.

- Neke njemačke tvrtke proizvodile su eter, aceton i kerozin koji su sekundarne sirovine za dobivanje bijelog praha u proizvodnji. Kad je američka strana prije 10-ak godina odlučila prekinuti distribuciju iz Njemačke, počela je proizvodnja lošije robe. Kokain se dobiva gotovo kao i vino i rakija. U plastičnim bazenima miješa se lišće s kerozinom dok ne istruli, a onda se gaca da se dobije baza koja se miješa s ostalim sastojcima da nastane prah. Rađenje baze za pušenje u stvari je vraćanje postupka unatrag - objašnjava nam sugovornik

Kokain se dobiva kao vino i rakija

Osim o razornoj snazi te droge, naš je sugovornik govorio o razlikama između sintetičkog i prirodnog kokaina, cijenama  na hrvatskom tržištu te razlikama između ušmrkavanja i pušenja baze, slično kao kod cracka, što je on preferirao.



- Dugo sam bio uvjeren da kokain nije isto što i heroin, da nije opasan i tako je sve krenulo. Kao mladić živio sam u zemljama gdje je kokain dopušten i tamo prvi put probao kokainsku bazu. Na bazi je seksualna energija pomnožena s tisuću, pa si puno promiskuitetniji. Kod šmrkanja muškarac ne može seksualno funkcionirati, ali kod baze potencija je mnogo jača i nakon nekog vremena sve ode u k... Na kraju se skidaš i s droge i sa seksa - priča muškarac u kasnim 40-ima.



Količine droge i novca koje bi njegovo društvo trošilo ponekad su bile nemjerljive, a mnogo je ovisilo o kvaliteti "robe".



- U jednoj noći potrošiš frižider, pećnicu i darove za djecu. Počneš u petak navečer i završiš nakon nekoliko dana. Uzmu se veće količine kokaina i miješanjem s nekim dodacima dođe se do baze, esencije koja izgleda kao vruće ulje. Kad se stvrdne u grumen, puši se. Djeluje momentalno, ali za to su potrebne znatno veće količine nego za šmrkanje.



Ako netko na šmrkanje troši gram ili dva na noć, za pušenje odlazi mu pet do deset grama. Alkohol još sve pojačava, pa nakon nekoliko čaša, ako si i odlučio ne uzeti, kao da te zajaši nečastivi i odmah se hvataš za telefon. Popušiš nekoliko dimova i jednostavno više nisi pijan. Korak ti je sigurniji, ramena šira... Cura koja normalna 80 puta kaže 'ne', na bazi će 85 puta reći 'da' - objašnjava on.



Takav život podrazumijevao je i potrebu za velikom količinom novca, pa je naš sugovornik upadao sve dublje u teški kriminal, najviše izvan domovine. Polako su počele i prve teške depresije.



- Balkanski genetski sklop je drugačiji od europskog. Mi smo neumjereni u hrani, piću pa i u drogi. Nismo predisponirani tradicijom na drogu nego na alkohol pa se ne znamo s time nositi - rekao je te priznao kako se tek kad se počeo liječiti prisjetio dijelova svoje prošlosti.



Fizičke krize, kaže, ne postoje, ali kokain vodi u teške depresije i paranoje koje dovode do ludila. Ne postoji čovjek koji nakon duljeg uzimanja može ostati normalan ili preko noći prestati - tvrdi on. Na odjelu za ovisnosti kažu da, za razliku od heroina, za kokain nema lijekova koji bi ublažili 'krizu' nego se teška psihička stanja liječe antidepresivima, sedativima i psihoterapijom. Naš sugovornik kaže da se droga može suzbiti samo edukacijom.



- Svi moji prijatelji koji su živjeli kao ja sada su mrtvi ili na robijama. Ja sam odlučio da neću takav kraj - zaključio je.

Osim pravog kokaina koji se radi od biljke koke posljednjih godina, tvrdi naš sugovornik, kokain se dobiva i laboratorijskim putem, a proizvodi se u Bugarskoj.



- Sintetički kokain proizvodi se i dobavlja iz Bugarske i kilogram na veliko košta 20.000 eura. Pravi kokain dijeli se na 'kredu' i 'flex' i dolazi isključivo iz Južne Amerike. Kreda upravo tako i izgleda i mat je bijele boje, dok je flex jako teško, gotovo nemoguće, nabaviti. On je svjetlucav i zovu ga 'kristal'.



Kila krede stoji 23.000 eura na veliko, a flex 28.000 do 32.000 eura. Primjerice, u proizvodnji, za tonu krede dobije se najviše 50 kila flexa - ispričao je naš sugovornik, očito dobro informiran o stanju na tržištu. Iz iskustva, kaže, vrlo je teško razlikovati sintetički od pravog kokaina, osim ako se od njega ne radi baza za pušenje.



Prema njegovu mišljenju, rezultat nastojanja SAD-a da suzbije trgovinu kokaina je proizvodnja lošije robe, ali ne i manje količine. Na zagrebačkim ulicama ponuda se također nije smanjila, ali se potražnja povećava svakodnevno.

Potražnja na ulicama u porastu

Marija Lokas