Najljepši otoci Sjeverne Dalmacije - Dugi otok

Najbliži aerodrom - 12 km, Zadar - Zemunik • Lučka ispostava: 023 377 021 • Sidrišta: Veli bok i uvala Rašovac

• www.dugiotok.hr

• INFO: TZ Dugi otok, Obala Petra Lorinija bb, Sali, 023 377 094

Atraktivna lokacija za čaroban odmor, vjeran je opis Dugog otoka u jednoj rečenici. Ovaj otok istovremeno je mjesto osebujnosti i kontrasta, atraktivnih turističkih mjesta i prirodnih ljepota, spoj svijeta tradicije i modernog načina življenja.

Dug je oko 45 kilometara, a širok između 1 i 4 te je zbog takvog specifičnog izgleda i zaslužio ime Dugi otok. U dvanaest gradića, odnosno mjesta, koliko ih na otoku ima, živi oko 1500 stanovnika. Vožnja cestom koja povezuje sva mjesta na otoku pruža veličanstvene vidike.

Dugi otok u povijesti prvi put spominje polovicom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet koji ga u svom djelu “De administrando imperio” naziva Pizuh. Poslije, početkom 11. stoljeća, u pisanim izvorima Insula Tilagus taj naziv je očuvan u imenu zaljeva-uvale, odnosno današnjeg

Parka prirode Telašćica. Arheološka nalazišta s Krševanjeg polja i velog Rata koja potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba svjedoče o tome da je otok vrlo rano bio naseljen. Pronađeni su i ostaci ilirskog naselja, kao i rasuti keramički ulomci, manji spomenici i gospopdarska zdanja iz antičkog vremena. Značajn doprinos otočnoj i zadarskoj profanoj arhitekturi manirističkog i baroknog razdoblja daje i nekoliko primjera arhitekture iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća. Svatko tko želi pronaći iskonskog sebe, najlakše će to učiniti upravo na Dugom otoku, gdje može uživati u lješkarenju na predivnim plažama, plivati u kristalno čistom moru ili pak naučiti roniti u jednom od klubova.

Crkva Sv. Ivana

Crkva Sv. Ivana u mjestu Sali u dokumentima se spominje vrlo rano. Najstariji podaci datiraju iz 11. st., no u novijim radovima zaključeno je da je nastala u vremenu 5.-6. stoljeća. Pronađeni ostaci kamene plastike govore o tome da je svoj kontinuitet nastavila i u predromani-čkom vremenu, pa i tijekom romanike i gotike, što potvr-đuju i pronađeni nalazi kamene plastike.

Crkva Sv. Viktora

Ova crkvica smjestila se na uzvišenju na kosi Stivanje gore. Skromna predromani-čka oltarna pregrada datira vrlo rano, od polovice 8. do polovice 9. stoljeća, ali ima naznaka da je nastala i u ranokršćanskom vremenu. Ovo je jedina crkva na dalmatinskom prostoru koja štuje sv. Viktora, sveca mučenika.

Sv. Pelegrin

Ovaj spomenik nulte kategorije nalazi se u mjestu Savar. Riječ je o predromani-čkoj građevini centralnog oblika, a neki znanstvenici smatraju da je nastala i prije 9. stoljeća. Orginalan je primjerak iz tog razdoblja arhitekture.

Sali

Sali je kultruno i administrativno središte Dugog otoka, smješteno na sjeveroistočnoj obali. Poznato je po bogatoj, tisućljetnoj ribarskoj tradiciji, a odavno je nazvano od-skočnom daskom za Kornate. Prirodni perivoji i maslinici stariji od tisuću godina mamac su za brojne turiste. Događaji godine svakako su nezaboravne Trke tovara u sklopu Saljskog kulturnog ljeta kao i Saljske užance, autohtona ljetna pučka manifestacija. Turistička atrakcija svakako je i glasovita te svjetski poznata i priznata Tova-reća muzika.

Zaglav

Smješteno na samim vratima kornatskog otočja, ovo mje-sto privlačno je nautičarima. Spominje se u 15. stoljeću, a iz tog vremena potječu i franjevački samostan i crkva Sv. Mihovila. Turiste mami lijepim plažama, obogaćenim raznim sportskim sadržajima. Svaki posjetitelj Zaglava, uz pomoć domaćih ribara, može posjetiti Park prirode Telašćica i Kornate.

Božava

Na sjeverozapadnom dijelu otoka smjestila se mala pitoma luka Božava. Većina stanovnika bavi se turizmom, iako su poznati i kao poljoprivrednici i ribari. Srdačni domaćini i mirno mjesto, uz kristalno plavo more i velik broj uvala okruženih borovima, čine Božavu mjestom za rajski odmor i opuštanje.

Brbinj

Prekrasne uvale i krošnje maslina Brbinja smjestile su se između dvije zaštićene uvale Jaz i Lučina. U Brbinju je smješteno trajektno pristanište za cijeli otok, a s obizrom na pogodne uvale, izgrađeni su i mali “škveri”.