Najpovoljniji u 'švicarcima'

ZAGREB - Prema podacima HNB-a, banke su do kraja studenoga prošle godine u stambene i klasične hipotekarne kredite građana plasirale oko 47 milijardi kuna, osam milijardi više nego krajem 2006. godine. U Splitskoj banci ističu da će daljnji rast stambenih kredita ovisiti o tržišnom kretanju kamata.



Kako je i u ovoj godini predviđen nastavak rasta kamata, očekuje se da će se plasmani usporiti. U većini drugih banaka ipak očekuju da će ove godine rast stambenog kreditiranja ostati barem na razini HNB-ova limita od 12 posto.



Unatoč lanjskom rastu kamata oko jedan posto i to prije svega na stambene kredite vezane uz švicarske franke, ali i na one u drugim valutama, rata na kredit od 100.000 eura u "švicarcima" i dalje je povoljnija nego za isti kredit u kunama i eurima.



Razlika između najskupljeg kredita u eurima koji trenutačno nudi Hypo banka uz kamatu od 7,15 posto i najjeftinijeg kredita u CHF koji nudi Volksbank uz kamatu od 4,9 posto iznosi oko 140 eura mjesečno na kredit od 100.000 eura. To je razlika koja donosi godišnju uštedu od čak 1680 eura.



Ako i izuzmemo Hypo koja je kamate na kredite u eurima povećala do 7,15 posto, kamata na euro kredite na tržištu trenutačno se kreće od 5,49 (OTP) do 6,90 posto (Splitska). Istodobno se kamata na CHF, ako izuzmemo najpovoljniji Volksbank, kreće u manjem rasponu od 5,45 do 5,75 posto.



No, čak i u prosječnoj, više nepovoljnoj kombinaciji, razlika u mjesečnoj rati iznosi najmanje 55 eura, što na godišnjoj razini nosi uštedu od oko 660 eura, a to također nije zanemarivo.  



Usporedba kredita u CHF i kunama, također, pokazuje bitnu razliku od 116 do 130 eura mjesečne uštede. Naime, kamate na kunske stambene kredite lani su gotovo izjednačene s onima u eurima, a najpovoljnije nudi PBZ uz kamatu od 4,98 posto. U usporedbi tog najpovoljnijeg kredita s kreditom Volksbank u CHF, razlika u rati je neznatna i iznosi oko 20 eura mjesečno.



Zaba je lider u stambenom kreditiranju i u Hrvatskoj ima udio 33,5 posto. Stambeni krediti lani su dosegnuli 14 milijardi kuna, od čega je plasirano 4,4 milijardi kuna. Otprilike je trećina plasiranih kredita bila u kunama, 20 posto u eurima, a ostatak u CHF. PBZ je plasirao 2,5 milijardi kuna kredita, a najzastupljeniji su bili stambeni krediti u kunama.



Erste je razinu stambenoga kreditiranja zadržala na razini iz 2006. Prema valutnoj strukturi i dalje dominiraju krediti u CHF s oko 80 posto udjela, a nakon njih sa 19 posto slijede krediti u eurima. U Splitskoj banci prevladavaju krediti u eurima koji imaju udio 56,24 posto, a zatim slijede "švicarci".



Volksbank je lani odobrila 224,63 milijuna kuna stambenih kredita, 36 posto više nego godinu dana prije. U strukturi kredita s udjelom 52,3 posto prevladavaju krediti u CHF, a zatim sa 37,3 posto udjela slijede krediti u kunama. U eurima je svega 10,4 posto plasiranih kredita.



Hypo je već lani usporila stambeno kreditiranje iako je njihova prosječna vrijednost povećana za oko 15 posto. Čak je 97 posto isplaćenih kredita bilo u "švicarcima", a ostatak u eurima.



Prema devetomjesečnima RBA, stambeni su krediti povećani čak 59 posto. Najveći udio u stambenim kreditima imaju CHF, a u kreditima građanima euro krediti. OTP je lani smanjila svoje plasmane i plasirala oko 653 milijuna kuna kredita. Oko 57 posto kredita vezano je uz eure, 27 posto uz CHF, a 14 posto uz kune. Banka trenutačno nema stambene kredite u "švicarcima".




Jadranka Šević
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2025 13:26