Najveći erotomani hrvatske umjetnosti

Samo u posljednjih godinu dana otkriveno je nekoliko nepoznatih erotskih dionica u djelima nekih od najvećih hrvatskih slikara: obitelj Antuna Masle odlučila je izložbom pokazati erotiku dubrovačkog slikara, Fran Dulibić otkrio je ciklus erotskih prizora u cirkusu iz opusa Milivoja Uzelca, a u javnosti je predstavljen i ciklus slikara Roberta Auera.



Na početku 20. stoljeća secesijski umjetnik slika eksplicitne seksualne odnose, najčešće je riječ o grupnim prizorima. Neki od tih radova nastajali su po narudžbi za one dubljeg džepa.



Upravo izašla knjiga Đure Vanđure “Eros i pornos: Erotika iz hrvatskih ladica umjetnosti”, koju je napravio u suradnji sa Žoržom Draušnikom (izdavač je V.B.Z.), donosi neke manje poznate detalje o erotskom i erotičnom u hrvatskom slikarstvu.

Pomicanje granica

Knjiga pokazuje djela ove tematike iz opusa 200 hrvatskih slikara, počevši od Nikole Mašića, slikara koji je rođen sredinom 19. stoljeća, do suvremenih autora koji su danas u 30-im godinama, poput Nikoline Ivezić, Tomislava Buntaka ili Josipa Zankija. Đuro Vanđura pri tom nije vođen kriterijima kvalitete, već mu je važnija dijagnoza stanja, nizanje manje poznatih primjera koji su nastali u posljednjih stotinu godina.



Naime, tema erotike posljednji je put opsežnije obrađena knjigom i izložbom Igora Zidića prije trideset godina. Kronološki pregled u Vanđurinoj knjizi omogućuje i praćenje koliko su u naše vrijeme pomaknute granice tabua u odnosu erotike i umjetnosti.

Uživaju u prizorima

Također, listajući monografiju, mogu se razlučiti radovi onih umjetnika koji aktove odrađuju rutinski, tek kao slikarsku vježbu, do onih koji su pravi erotomani, uživaju u prizorima koje slikaju, poput Milivoja Uzelca, Franza von Byrosa, koji je rođen u Zagrebu, ili Miroslava Kraljevića. Velika naklonost toj temi vidljiva je i u manje poznatim, izuzetno eksplicitnim crtežima slikara Bele Čikoša Sesije.



Podloge koje koriste umjetnici različite su, najčešće su to crteži na papiru. Ernest Tomašević, primjerice, slika na istrgnutim stranicama ondašnjeg Jutarnjeg lista. Iako su u manjini, nekoliko je radova žena umjetnica, među njima se ističe “Autoakt s Ottom Dixom”, tada najpoznatijim europskim umjetnikom, čija je autorica Anka Krizmanić.





Djelo potječe iz zbirke Josipa Kovačića. Najveći dio radova prikupljen je iz Kabineta grafike HAZU, no dobar dio nije do sada bio predstavljen javnosti. U knjizi su i djela što se nalaze u zbirkama političara.

Poznata Tušika

Zbirka Biškupić ima u knjizi nekoliko radova. Među njima se ističe “Jastučenje” Vilima Svečnjaka. Umjetnici dijele i zajedničke modele, a najpoznatija je Tušika, koju je Milivoj Uzelac doveo iz Praga. Ona je poslije pozirala i Vilku Gecanu te ostalim umjetnicima.



Patricia Kiš