Zahvaljujući HAK-u koji kao jedini nacionalni autoklub iz zemlje koja nije članica Europske Unije sudjeluje u EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme) projektu, odnosno testiranju tunela, može se zaključiti kako se u Hrvatskoj može graditi objekte iznimne kvalitete, te da se njima dobro upravlja.
Od 2004. godine kada se HAK uključio u EuroTAP-ov projekt testiranja tunela, kada su pod povećalom bili tuneli Učka i Tuhobić koji su "zaradili" ocijenu - vrlo slab, vidljiv je napredak u segmentu njihove sigurnosti.
Treba kazati kako se testiraju unaprijed odabrani tuneli koji moraju zadovoljavati određene kriterije, u prvom redu ne smiju biti kraći od tisuću metara, te moraju imati značajnu prometnu važnost i biti unutar Transeuropske cestovne mreže. Tako su tijekom prošle godine testirani tuneli Grič kod Perušića i Mala Kapela, koji je naš najduži tunel (5761 metar), oba na autocesti A1 Zagreb-Split, popularnoj Dalmatini.
Prema informacijama iz HAK-a, uz naša dva tunela u "konkurenciji" je bilo još 50 tunela iz 14 europskih zemalja, a dvocijevni tunel Grič koji je otvoren 2004. godine dobio je ukupnu ocijenu vrlo dobar, zauzevši drugo mjesto iza španjolskog tunela M-12 koji je na prilaznoj cesti do zračne luke Barajas. Glavna zamjerka ADAC-ovih ispitivača bila je prevelika udaljenost (330 metara) između pojedinih telefona za nuždu i aparata za gašenje požara.
Doduše, u ovom tunelu se prije desetak dana dogodio manji incident koji je prošao bez ikakvih posljedica kada je s jednog ventilatora pala zaštitna oplata. Prema informacijama iz Hrvatskih autocesta do pada oplate došlo je prilikom prolaska specijalnog tereta kroz sjeverni portal tunela, pri čemu je najvjerovatnije zakačen dio ventilatora koji služi za prigušenje buke. Kroz ovaj tunel dnevno u prosjeku prođe 9640 vozila, ali zbog rijetkog prometa u ovim zimskim mjesecima nije bilo stradalih.
Godinu prije pod prismotrom su bili tunel Javorova kosa na autocesti A6 Zagreb-Rijeka i tunel Plasina na Dalmatini, koji je u konačnici proglašen trećim europskim tunelom po sigurnosti. Sve to govori da Hrvatske autoceste u suradnji sa HAK-om rade na tome da se sigurnost u tunelima maksimalno poveća.
Specifičnost vožnje u tunelima je vrlo izražena, treba znati voziti i ponašati se u takvim uvjetima, a istodobno nije svejedno da li se radi o jednosmjernom ili dvosmjernom prometu u njegovoj utrobi. Zbog toga je HAK u edukativne svrhe izdao poseban letak "Sigurno u tunelu", u kojem je jezgrovito i jasno pokazano kako se treba ponašati u tunelu i kako se koristiti opremom za spašavanje, a sada je u opticaju i poseban DVD na tu temu.
Nakon slabih ocjena tunel Tuhobić je na određeni način moderniziran kada su ispred portala postavljene prepreke kojima se tunel može zatvoriti u svakom trenutku, a evakuacijske rute su opremljene rasvjetom za evakuaciju.
I tunel Učka, nakon ocjene vrlo slab je osuvremenjen na način da je zamijenjen sustav video nadzora. Uz to sustav rasvjete je zaštićen od pada napona, a kamera toplinskog senzora ugrađena je da bi otkrila kamione čija je temperatura previsoka prije ulaska u tunel.
Europska direktiva o tunelima predviđa da svi tuneli koji budu građeni u budućnosti moraju biti dvocijevni i zadovoljavati sve druge postavljene standarde, dok će postojeći do 30. travnja 2014. godine morati biti usklađeni s odredbama te direktive. Ipak, treba vjerovati da će na Dalmatini druge cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok biti otvorene prije tog posljednjeg roka.
Pred kraj kolovoza osam osoba je ozlijeđeno u sudaru dvaju osobnih vozila u tunelu Sveti Rok. Češki vozač je prešao na vozilom u lijevi trak i izravno se sudario s automobilom iz suprotnog smjera.
Zdravko Juričko
Od 2004. godine kada se HAK uključio u EuroTAP-ov projekt testiranja tunela, kada su pod povećalom bili tuneli Učka i Tuhobić koji su "zaradili" ocijenu - vrlo slab, vidljiv je napredak u segmentu njihove sigurnosti.
Treba kazati kako se testiraju unaprijed odabrani tuneli koji moraju zadovoljavati određene kriterije, u prvom redu ne smiju biti kraći od tisuću metara, te moraju imati značajnu prometnu važnost i biti unutar Transeuropske cestovne mreže. Tako su tijekom prošle godine testirani tuneli Grič kod Perušića i Mala Kapela, koji je naš najduži tunel (5761 metar), oba na autocesti A1 Zagreb-Split, popularnoj Dalmatini.
Prema informacijama iz HAK-a, uz naša dva tunela u "konkurenciji" je bilo još 50 tunela iz 14 europskih zemalja, a dvocijevni tunel Grič koji je otvoren 2004. godine dobio je ukupnu ocijenu vrlo dobar, zauzevši drugo mjesto iza španjolskog tunela M-12 koji je na prilaznoj cesti do zračne luke Barajas. Glavna zamjerka ADAC-ovih ispitivača bila je prevelika udaljenost (330 metara) između pojedinih telefona za nuždu i aparata za gašenje požara.
Doduše, u ovom tunelu se prije desetak dana dogodio manji incident koji je prošao bez ikakvih posljedica kada je s jednog ventilatora pala zaštitna oplata. Prema informacijama iz Hrvatskih autocesta do pada oplate došlo je prilikom prolaska specijalnog tereta kroz sjeverni portal tunela, pri čemu je najvjerovatnije zakačen dio ventilatora koji služi za prigušenje buke. Kroz ovaj tunel dnevno u prosjeku prođe 9640 vozila, ali zbog rijetkog prometa u ovim zimskim mjesecima nije bilo stradalih.
Godinu prije pod prismotrom su bili tunel Javorova kosa na autocesti A6 Zagreb-Rijeka i tunel Plasina na Dalmatini, koji je u konačnici proglašen trećim europskim tunelom po sigurnosti. Sve to govori da Hrvatske autoceste u suradnji sa HAK-om rade na tome da se sigurnost u tunelima maksimalno poveća.
Specifičnost vožnje u tunelima je vrlo izražena, treba znati voziti i ponašati se u takvim uvjetima, a istodobno nije svejedno da li se radi o jednosmjernom ili dvosmjernom prometu u njegovoj utrobi. Zbog toga je HAK u edukativne svrhe izdao poseban letak "Sigurno u tunelu", u kojem je jezgrovito i jasno pokazano kako se treba ponašati u tunelu i kako se koristiti opremom za spašavanje, a sada je u opticaju i poseban DVD na tu temu.
Nakon slabih ocjena tunel Tuhobić je na određeni način moderniziran kada su ispred portala postavljene prepreke kojima se tunel može zatvoriti u svakom trenutku, a evakuacijske rute su opremljene rasvjetom za evakuaciju.
I tunel Učka, nakon ocjene vrlo slab je osuvremenjen na način da je zamijenjen sustav video nadzora. Uz to sustav rasvjete je zaštićen od pada napona, a kamera toplinskog senzora ugrađena je da bi otkrila kamione čija je temperatura previsoka prije ulaska u tunel.
Europska direktiva o tunelima predviđa da svi tuneli koji budu građeni u budućnosti moraju biti dvocijevni i zadovoljavati sve druge postavljene standarde, dok će postojeći do 30. travnja 2014. godine morati biti usklađeni s odredbama te direktive. Ipak, treba vjerovati da će na Dalmatini druge cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok biti otvorene prije tog posljednjeg roka.
Incidenti s opremom u tunelimaPad zaštitne oplate sa ventilatora u tunelu Grič tek je prvi veći incident s opremom tunela nakon 2004. godine kada su učestalo izlijetali poklopci šahtova u tunelima. Poklopci su zbog male težine izlijetali u tunelima Konjsko, Plasina i Brezik na Dalmatini, te u tunelu Rožmanovo brdo na autocesti A6 Zagreb-Rijeka. Međutim, nakon toga poklopci su zamjenjeni s onima odgovarajuće težine čime je taj problem skinut s dnevnog reda. |
Pred kraj kolovoza osam osoba je ozlijeđeno u sudaru dvaju osobnih vozila u tunelu Sveti Rok. Češki vozač je prešao na vozilom u lijevi trak i izravno se sudario s automobilom iz suprotnog smjera.
Prošlog ljeta četvero mrtvih u tunelimaIntezitet prometa na autocesti Zagreb-Split pojačava se u ljetnim mjesecima kada je pritisak automobila i putnika prema moru. Najteža nesreća dogodila se 28. srpnja 2006. u dvocijevnom tunelu Ledenik na Dalmatini kada su poginule četiri osobe. Na osobni automobil, u kojem su bile dvije majke sa svoje dvoje djece, naletio je zbog neprilagođene brzine tegljač i smrvivši ga ugurao u teretnjak ispred njega. |
Zdravko Juričko