'Ne može Gotovina odgovarati za pogreške civilne vlasti'

SARAJEVO - Osobno bih pomogao Gotovini na bilo koji način jer mi je ostao u sjećanju kao pravi, visokoprofesionalni oficir. A nikako ne onakav kakvog ga prikazuje Haag - ističe umirovljeni general Armije BiH Vahid Karavelić.



On je s generalom Antom Gotovinom u jesen 1995. postavljen na čelo Zajedničkog zapovjedništva radi koordinacije vojnih operacija HV-a, HVO-a i Armije BiH nakon Oluje u zapadnom dijelu BiH. Gotovinu Haag tereti za zločine koji su većinom počinjeni nakon formalnog okončanja operacije Oluja, od kolovoza pa do 11. studenoga 1995., no generalovi odvjetnici ističu da on za to ne može biti odgovoran jer je odmah nakon Oluje krenuo u BiH zbog nastavka vojnih operacija.

Zapovjedništvo u N. Travniku



Karavelić priča da su krajem kolovoza počeli razgovori o zajedničkim vojnim akcijama, uz posredovanje Amerikanaca. - Sredinom rujna Rasim Delić i ja sastali smo se u Zagrebu s predstavnicima HV-a. Istog dana Tuđman, Šušak i Červenko primili su Izetbegovića i Delića, a bili su prisutni i Wesley Clark i Richard Holbrooke - sjeća se Karavelić. Tog je dana dogovoren nastavak vojnih operacija u zapadnoj Bosni i formiranje Zajedničke vrhovne vojne komande "Zapadna Bosna". Kasnije je odlučeno da sjedište zajedničkog zapovjedništva bude u Novom Travniku.



Ideja je bila da se tu napravi pravi stožer i da tu zajedno sjede on, Gotovina i njegov zamjenik Blaškić. No nije bilo tako. Drugi sastanak održan je par dana kasnije, u Novom Travniku, a treći u Livnu.

Sastanci bez dogovora



- Ti sastanci nisu urodili plodom. Trudili smo se da se koordiniramo, da izbjegnemo žrtve. No prevelika je bila bojazan, nepovjerenje i strah, i mislim da zbog toga više nije bilo sastanaka. Gotovina je govorio, moje je Šipovo, Mrkonjić i pravac Banja Luka, desno Jajce, lijevo Ključ. Samo je to govorio. Očekivali smo da je Tuđman osigurao jedinice HV-a sa sjevera, s lijeve strane Save, koje će se aktivirati kad Gotovina dođe na Manjaču. No u Sarajevu su se bojali da tu ne leži zamka, na tragu dogovora Tuđmana i Miloševića, da Tuđman ne bi Banju Luku s Bihaćem pripojio Hrvatskoj. Naš je cilj bio to spriječiti i spojiti 5. i 7. korpus - kaže Karavelić i dodaje da je HV priskočio u pomoć kad su srpske snage početkom listopada izvele protunapad kod Ključa. To je bila operacija Južni potez, kojom je osvojena Manjača, a hrvatske snage stigle na 26 kilometara od Banje Luke. Ne slaže se s načinom na koji u Haagu definiraju zapovjednu odgovornost: - Pet puta sam bio svjedok u Haagu i istražitelji su mi rekli da je svaki komadant u ratu odgovoran za sve što se dogodi u zoni njegove odgovornosti. Ako bilo koji civil pogine, on to mora znati i mora procesuirati. A to može samo u okupaciji, ako je vojna vlast ujedno vrhovna politička i civilna vlast. I zato se događa da sada najdeblji kraj izvlače zapovjednici jedinica, a to nije korektno jer je svim sukobima, svim operacijama upravljala je politika, komadanti su samo izvršavali njihove naredbe - naglašava general. Ponavlja kako je duboko uvjeren da se Gotovina bavio samo vojničkim stvarima. - Tko je sve i kakve igre igrao i čije političke direktive izvršavao u njegovoj zoni, to s njim nije imalo veze - ističe Karavelić.

Koordinacija vojski

Umirovljeni general Armije BiH Vahid Karavelić s generalom Antom Gotovinom u jesen 1995. postavljen je na čelo Zajedničkog zapovjedništva radi koordinacije vojnih operacija HV-a, HVO-a i Armije BiH nakon Oluje u zapadnom dijelu BiH.

Tuđman - Milošević

Očekivali smo da Tuđman osigura jedinice HV-a sa sjevera, s lijeve strane Save, koje će se aktivirati kad Gotovina dođe na Manjaču. No, u Sarajevu su se bojali da tu ne leži zamka, na tragu dogovora Tuđmana i Miloševića, da Tuđman ne bi Banju Luku s Bihaćem pripojio Hrvatskoj. Naš je cilj bio to spriječiti i spojiti 5. i 7. korpus, prisjeća se Karavelić.

Gotovina požrtvovan i borben zapovjednik

Gotovinu je general Karavelić susreo jedva tri ili četiri puta, ali to je bilo dovoljno da zaključi kako se radi o visokoprofesionalnom časniku.



- Ja sam ga doživio kao čovjeka koji je zračio izuzetnom energijom, požrtvovnošću, borbenošću. Bio je pravi zapovjednik, stalno je bio na terenu. Zbog toga mislim da je ostao u Bosni sve do povlačenja svih jedinica, dakle do iza Daytona. Kao komadant trebao je biti na terenu kad se organizira povlačenje tolikih snaga - tumači Karavelić, ističuči da nikako ne može povezati Gotovinu sa zločinima.



- Govorio je samo o borbi, o vojnim operacijama. Ni na kraj pameti mi ne bi bilo da bi on počinio ili naredio takve stvari za koje ga terete. To Ante Gotovina nije.



Šta se sve dešavalo u cijeloj toj gunguli, a imam ogromna iskustva kao komadant obrane Sarajeva, za to on nije mogao ni znati a kamoli biti odgovoran - ističe Karavelić.