ZAGREB - Dok je u posljednjih godinu dana svega 55 tisuća Hrvata trgovalo na Zagrebačkoj burzi, od ovog petka će trgovinu dionicama pratiti čak sedam puta veći broj dioničara. Kretanje cijene dionice Hrvatskog telekoma zanimat će preko 358 tisuća ljudi koji su ih uplatili, od čega se njih oko 245 tisuća prvi put susreće s tržištem kapitala. Toliko je, naime, novih računa investitorima otvoreno u Središnjoj depozitarnoj agenciji.
U četvrtak ujutro će prema njihovim računima u SDA biti raspodijeljen i točan broj dionica s kojima će slobodno moći raspolagati, odnosno nakon registracije s brokerom odlučivati hoće li ih još neko vrijeme zadržati ili će ih od petka ponuditi na prodaju. Njihovim brojem, zbog proporcionalnog smanjenja svih uplaćenih paketa za oko 55 posto, zasigurno neće biti zadovoljni, no konačna prodajna cijena dionice od 265 kuna to nezadovoljstvo trebala bi bitno ublažiti jer je prema svim komentarima analitičara ispod očekivane.
Ne srljajte naslijepo s prodajom jeftino stečenog paketa dionica Hrvatskog telekoma, poručuju sa Zagrebačke burze
Čak su i u Vladi iskreno priznali da su svjesno istaknuli nižu cijenu da bi građanima omogućili zaradu. Do kuda ona može sezati u ovom trenutku teško je govoriti, no određeno sidrište daju procjene vrijednosti inozemnih analitičara objavljenih prije starta IPO-a, a prema kojima je korektna vrijednost dionice HT-a između 350 i 400 kuna.
Pojedini domaći također su svoje procjene smjestili u taj razmjer. No, to, upozoravaju upućeni, ne znači da građani nužno i odmah moraju ponuditi, odnosno prodati dionice po toj cijeni.
Ne srljajte naslijepo s prodajom jeftino stečenog paketa HT-ovih dionica, poručuju sa Zagrebačke burze, gdje već nekoliko dana žive pod svojevrsnom telefonskom opsadom ulagača-amatera.
- U povijesti burze nikada nije bilo snažnijeg pritiska na jednu dionicu koja se našla na ponudi, jer na hrvatskom tržištu nema tradicije inicijalnih ponuda, rekao je direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić. Nove dioničare upozorava da izlazak HT-ove dionice na tržište ni na koji način ne bi trebalo uspoređivati s kasnojesenskim izlaskom Ine na burzu. Riječ je , kaže, "o drukčijim kompanijama koje rade u posve različitim sektorima i podliježu posve različitim kriterijima vrednovanja".
- Izlazak HT-a na tržište zapravo je tek prva prava procjena njegove vrijednosti i posve je neizvjesno na kojoj će se brojci ona zaustaviti, upozorava Motušić, koji ipak smatra da su građani dionice dobili jeftino.
Velika očekivanja građani ipak imaju od domaće financijske industrije, prije svega mirovinskih i investicijskih fondova koji su za dionice HT-a bili spremni izdvojiti oko 4,7 milijardi kuna, a na kraju su se morali zadovoljiti znatno manjim iznosima. No, valja upozoriti da su za taj iznos bili spremni kupovati dionice čija bi se cijena kretala u rasponu od 245 do 320 kuna. Koliko su spremni novca angažirati za kupnju po višim cijenama može se samo nagađati, a s obzirom na njihovu ukupnu imovinu i procjene da bi u jednu dionicu bili spremni uložiti do pet posto imovine, proizlazi da bi različiti fondovi na ponude građana mogli odgovoriti iznosom od oko 2,5 milijarde kuna, što nije dovoljno da pokrije očekivanja svih malih ulagača koji su željni brzo prodati dionice. Stabilizaciji cijene zato bi u većoj mjeri trebali pridonijeti inozemni investitori zbog čega je, kažu u Vlade, napravljena takva raspodjela dionica.
- Ako stanem pred brokerski ured u 5 ujutro, bit ću prvi na redu za prodaju svojih dionica.
- Pogrešno. Prioriteti su cijena i količina ponuđenih dionica, a tek onda vrijeme izdavanja naloga za prodaju.
- Burza kupuje i prodaje dionice.
- Pogrešno. Burza regulira promet dionica. Kupuju ih i prodaju investitori.
- Sanader neće dopustiti da prije izbora padne cijena HT-ove dionice.
- Pogrešno. Vlada odlučuje samo o cijeni dionice u inicijalnoj ponudi. Sve ostalo na tržište.
Od ukupnog paketa namijenjenog domaćim investitorima, najveći dio, odnosno 45 posto, raspodijelit će se među četiri obvezna mirovinska fonda koja će dobiti dionice u vrijednosti do 245 milijuna kuna. Kriterij raspodjele među fondovima bila je vrijednost imovina pa je svaki fond dobio dionice u vrijednosti 1,25 posto postojeće imovine. Kako najvećom raspolaže AZ fond, njemu ide i najviše dionica i to u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna.
Većina od 10 hrvatskih banaka koje su imale posebne kredite za kupnju dionica HT-a nude reprogram i smanjenje glavnice kredita vraćenim novcem za utvrđeni paket dionica HT-a. Zagrebačka banka čak obvezuje svoje klijente na povrat dijela kredita do razine vrijednosti dionica koje su i upisane.
Od sedam banaka koje smo kontaktirali, pet će ih (Zaba, PBZ, RBA, HPB i Imex banka) korisnicima bez naknade napraviti novi obračun i umanjiti kredit. Splitska, koja je jedina uz Diners nudila kredite bez zaloga dionica, još uvijek razmatra uvjete za smanjenje kredita. Jedino će Erste banka naplaćivati reprogram kredita uz naknadu od dva posto, koja je jednaka i za redovno prijevremeno zatvaranje kredita. Iznos preplaćene naknade za obradu kredita građanima neće biti vraćen jer se, kažu lukavi bankari, radi o jednokratnom iznosu za angažiranje sredstava a koji je naplaćen prilikom plasmana kredita. Bankari pojašnjavaju da su građani prilikom upisa obvezujućih ponuda za kupnju dionica HT-a morali odabrati račun na koji će biti obavljen povrat viška uplaćenih sredstava. Građani nakon toga sami donose odluku kako će iskoristiti višak novca - žele li ga potrošiti ili njime vratiti kredit. U slučaju, pak, da je kredit odobren uz uvjet zaloga na dionicama, a predana ponuda bude proglašena nevažećom iz bilo kojeg razloga klijent je dužan bez odlaganja vratiti cijeli iznos kredita. (J. Šević )
M. Klanac, V. Vresnik
U četvrtak ujutro će prema njihovim računima u SDA biti raspodijeljen i točan broj dionica s kojima će slobodno moći raspolagati, odnosno nakon registracije s brokerom odlučivati hoće li ih još neko vrijeme zadržati ili će ih od petka ponuditi na prodaju. Njihovim brojem, zbog proporcionalnog smanjenja svih uplaćenih paketa za oko 55 posto, zasigurno neće biti zadovoljni, no konačna prodajna cijena dionice od 265 kuna to nezadovoljstvo trebala bi bitno ublažiti jer je prema svim komentarima analitičara ispod očekivane.
Ne srljajte naslijepo s prodajom jeftino stečenog paketa dionica Hrvatskog telekoma, poručuju sa Zagrebačke burze
|
Pojedini domaći također su svoje procjene smjestili u taj razmjer. No, to, upozoravaju upućeni, ne znači da građani nužno i odmah moraju ponuditi, odnosno prodati dionice po toj cijeni.
Ne srljajte naslijepo s prodajom jeftino stečenog paketa HT-ovih dionica, poručuju sa Zagrebačke burze, gdje već nekoliko dana žive pod svojevrsnom telefonskom opsadom ulagača-amatera.
- U povijesti burze nikada nije bilo snažnijeg pritiska na jednu dionicu koja se našla na ponudi, jer na hrvatskom tržištu nema tradicije inicijalnih ponuda, rekao je direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić. Nove dioničare upozorava da izlazak HT-ove dionice na tržište ni na koji način ne bi trebalo uspoređivati s kasnojesenskim izlaskom Ine na burzu. Riječ je , kaže, "o drukčijim kompanijama koje rade u posve različitim sektorima i podliježu posve različitim kriterijima vrednovanja".
- Izlazak HT-a na tržište zapravo je tek prva prava procjena njegove vrijednosti i posve je neizvjesno na kojoj će se brojci ona zaustaviti, upozorava Motušić, koji ipak smatra da su građani dionice dobili jeftino.
Velika očekivanja građani ipak imaju od domaće financijske industrije, prije svega mirovinskih i investicijskih fondova koji su za dionice HT-a bili spremni izdvojiti oko 4,7 milijardi kuna, a na kraju su se morali zadovoljiti znatno manjim iznosima. No, valja upozoriti da su za taj iznos bili spremni kupovati dionice čija bi se cijena kretala u rasponu od 245 do 320 kuna. Koliko su spremni novca angažirati za kupnju po višim cijenama može se samo nagađati, a s obzirom na njihovu ukupnu imovinu i procjene da bi u jednu dionicu bili spremni uložiti do pet posto imovine, proizlazi da bi različiti fondovi na ponude građana mogli odgovoriti iznosom od oko 2,5 milijarde kuna, što nije dovoljno da pokrije očekivanja svih malih ulagača koji su željni brzo prodati dionice. Stabilizaciji cijene zato bi u većoj mjeri trebali pridonijeti inozemni investitori zbog čega je, kažu u Vlade, napravljena takva raspodjela dionica.
- Ako stanem pred brokerski ured u 5 ujutro, bit ću prvi na redu za prodaju svojih dionica.
- Pogrešno. Prioriteti su cijena i količina ponuđenih dionica, a tek onda vrijeme izdavanja naloga za prodaju.
- Burza kupuje i prodaje dionice.
- Pogrešno. Burza regulira promet dionica. Kupuju ih i prodaju investitori.
- Sanader neće dopustiti da prije izbora padne cijena HT-ove dionice.
- Pogrešno. Vlada odlučuje samo o cijeni dionice u inicijalnoj ponudi. Sve ostalo na tržište.
|
Tri najveće zablude
|
Od ukupnog paketa namijenjenog domaćim investitorima, najveći dio, odnosno 45 posto, raspodijelit će se među četiri obvezna mirovinska fonda koja će dobiti dionice u vrijednosti do 245 milijuna kuna. Kriterij raspodjele među fondovima bila je vrijednost imovina pa je svaki fond dobio dionice u vrijednosti 1,25 posto postojeće imovine. Kako najvećom raspolaže AZ fond, njemu ide i najviše dionica i to u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna.
|
Četiri obvezna mirovinska fonda dobila 245 milijuna kuna, raspodjela po broju članova
|
Većina od 10 hrvatskih banaka koje su imale posebne kredite za kupnju dionica HT-a nude reprogram i smanjenje glavnice kredita vraćenim novcem za utvrđeni paket dionica HT-a. Zagrebačka banka čak obvezuje svoje klijente na povrat dijela kredita do razine vrijednosti dionica koje su i upisane.
Od sedam banaka koje smo kontaktirali, pet će ih (Zaba, PBZ, RBA, HPB i Imex banka) korisnicima bez naknade napraviti novi obračun i umanjiti kredit. Splitska, koja je jedina uz Diners nudila kredite bez zaloga dionica, još uvijek razmatra uvjete za smanjenje kredita. Jedino će Erste banka naplaćivati reprogram kredita uz naknadu od dva posto, koja je jednaka i za redovno prijevremeno zatvaranje kredita. Iznos preplaćene naknade za obradu kredita građanima neće biti vraćen jer se, kažu lukavi bankari, radi o jednokratnom iznosu za angažiranje sredstava a koji je naplaćen prilikom plasmana kredita. Bankari pojašnjavaju da su građani prilikom upisa obvezujućih ponuda za kupnju dionica HT-a morali odabrati račun na koji će biti obavljen povrat viška uplaćenih sredstava. Građani nakon toga sami donose odluku kako će iskoristiti višak novca - žele li ga potrošiti ili njime vratiti kredit. U slučaju, pak, da je kredit odobren uz uvjet zaloga na dionicama, a predana ponuda bude proglašena nevažećom iz bilo kojeg razloga klijent je dužan bez odlaganja vratiti cijeli iznos kredita. (J. Šević )
|
Novi obračun bez naknade
|
M. Klanac, V. Vresnik
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....