Novi zalistak bez otvaranja prsne šupljine

ZAGREB - Rezanje grudne kosti napola, zaustavljanje rada srca, odstranjivanje starog srčanog zaliska i umetanje novog, bolna je i invazivna metoda zamjene zaliska, poznata kao otvorena operacija srca. No, to bi sve moglo postati prošlost jer su američki, kanadski i europski kirurzi počeli operirati srčane zaliske tzv. zatvorenom operacijom srca.



Revolucionarna operacija dosad je izvedena na stotinjak pacijenata i još je u eksperimentalnoj fazi, a trenutačno se provodi na dva načina: jedan je da se novi, umjetan zalistak, koji može biti mehanički ili životinjskoga podrijetla, umeće kroz rez između rebara pacijenta, a drugi da se provede kroz arteriju na nozi. U oba slučaja kirurzi zahvat obavljaju na kucajućem srcu.



Edwards LifeSciences, najveći proizvođač umjetnih srčanih zalistaka i pariški CoreValve testiraju verzije biomehaničkih zalistaka, koji su sklopljivi i napravljeni od životinjskog tkiva, ali i mehaničkih dijelova, zbog čega sliče mrežicama koje se ugrađuju pacijentima sa začepljenim srčanim arterijama. Kiruzi pritom ne uklanjaju oštećeni srčani zalistak, nego ga podupru umjetnim.



U američkim studijama Edwardsov zalistak do srca je doveden kroz arteriju na nozi, dakle, bez otvaranja prsa. Tijekom operacije, za razliku od otvorene operacije srca, liječnici ne zaustavljaju rad pacijentova srca. Stoga je najveći izazov, prenose agencije, održati regularni tok krvi kako ne bi prije implantacije odnio novi zalistak.



Kada je umjetni zalistak gotovo na mjestu, kirurzi ubrzavaju otkucaje pacijentova srca sve dok normalno pumpanje krvi ne zastane na nekoliko sekundi i tada brzo umeću novi zalistak.



Napuhavanjem balona metalni potporanj se širi do četvrtine svoje veličine, smješta se na mjesto i razvija kao novi zalistak kojeg krvotok odmah prihvaća. Dosad je na takav način operirano 19 Amerikanaca te više od 80 ljudi diljem svijeta, od čega većina u Francuskoj.

Prednosti:



Mehanički ili metalni zalisci lako se ugrađuju i praktički traju vječno. Tijelo ih ne odbacuje.

Mane:



Pacijenti moraju svakodnevno piti lijek koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka. Osim toga, često se čuje rad zaliska, zbog čega pacijentima može biti neugodno ili im zvuk smeta.

MEHANIČKI ZALISCI

 

Četrnaestero pacijenata u Kanadi, Njemačkoj i Austriji ugrađen je također Edwardsov zalistak, ali  kroz rebra. To je izravan put do srca, a primjenjuje se kod oboljelih čije su arterije u nogama previše začepljene da bi se eksperimentiralo. Kirurzi naprave malenu rupu na dnu srčanog mišića kako bi novi zalistak mogao ući. Tada koriste istu tehniku balonom kako bi ga smjestili tik do oštećenog zaliska.



Zatvorene operacije srca mogle bi izazvati pravu revoluciju u kardiokirurgiji, s obzirom na to da se godišnje diljem svijeta operacijski zamjeni oko 225 tisuća zalistaka. Neke su pacijente kirurzi često prisiljeni odbiti jer ne bi preživjeli tešku otvorenu operaciju srca.

Prednosti:



Ne treba piti lijek protiv krvnih ugrušaka. Zaliske od životinjskog tkiva tijelo također ne odbacuje, a ne čuje se ni neugodno 'klikanje'.

Mane:



Zaliske od svinjskog, kravljeg ili ljudskog tkiva teže je ugraditi, osobito presaditi zalistak nekog drugog čovjeka. Oko 90 posto zalistaka koji se danas koriste biološkog su podrijetla, no problem je što ne traju zauvijek. Traju od 10 do 15 godina, ovisno o tome kad su ugrađeni.

ZALISCI OD TKIVA

Ivana Rimac