Kada je u pitanju kompjutorska animacija, danas dominantan proces pravljenja crtića, moćni Disney povukao je jedan mudar i jedan ne tako mudar potez. Nije zažalio što je u prvoj polovici devedesetih sklopio ugovor o distribuciji s tada malom kompanijom Pixar, koja je upravo pripremala prvi cjelovečernji crtić "Priča o igračkama", budući da je kasnije zgrnuo stotine milijuna dolara na njihovim hitovima ("Potraga za Nemom", "Izbavitelji", "Auti" i dr.). Pogriješio je, međutim, što i sam nije uletio u tu novotariju, nego je ustrajavao na pravljenju crtića ručnom animacijom. Sve je bilo u redu dok su klasični crtići imali publiku - osobito "Mulan", "Tarzan" i "Zvonar crkve Notre Dame" - no kada su uslijedili skupi promašaji poput "Planeta s blagom", Disney se našao u nevolji. Druge kompanije već su bile prešle na kompjutorsku animaciju - osobito uspješno DreamWorks, čiji je "Shrek 2" postao najkomercijalniji crtić svih vremena - pa je morao i Disney. Njegov prvijenac u toj tehnici, "Žuta minuta", nije baš bio dobar film, ali se svidio klincima i prekinuo je lanac podbačaja.
Dopadljiva zafrkancija
"Zov divljine" bio je korak natrag, jer je suviše doslovno oponašao DreamWorksov megahit "Madagaskar", no u Disneyju tada više nisu bili nervozni. U međuvremenu su kupili Pixar za 7,4 milijarde dolara i prepustili im kreativnu kontrolu svog animiranog odjela.
"Obitelj Robinson" posljednji je crtić iz Disneyjeva "pretpixarskog" razdoblja. Zbog priče koja uključuje let u budućnost i obrat u završnici nije baš namijenjen predškolskoj djeci, ali segmenti publike kojima se obraća su još uvijek dostatno široki. Snimljen je po knjizi za djecu Williama Joycea "Jedan dan u životu Wilbura Robinsona", a redatelj Stephen J. Anderson kalio se na crtićima "Careva nova ćud" i "Legenda o medvjedu". Pjesme koje povremeno prekidaju radnju napisao je hvaljeni kanadski kantautor Rufus Wainwright. Kritičari u filmu prepoznaju motive iz "Povratka u budućnost", "Alise u zemlji čuda" i "Stuarta Malog", ali ističu da je u pitanju vrlo dopadljiva zafrkancija, superiorna ranijim Disneyjevim okušavanjima u kompjutorskoj animaciji, ne samo "Zovu divljine" nego i "Žutoj minuti".
Junak "Obitelji Robinson" je mali Lewis, koji živi u domu za nezbrinutu djecu. Već mu se bliži 13.-i rođendan i nikako da pronađe obitelj koja bi ga usvojila. Lewis je, međutim, genijalan izumitelj i upravo je smislio patent koji korisniku omogućuje poniranje u sjećanje: dječakova je namjera da se zahvaljujući tom izumu pokuša prisjetiti majke koja ga je ostavila u sirotištu i tako izbjegne bezbroj susreta sa strancima koji ga ne žele usvojiti.
Robot ispunjava sve želje
Lewis predstavlja svoj izum na izložbi patenata, gdje mu ga ukrade Tip sa šeširom. Zašto? Lewis nema pojma, ali o tome očito nešto više zna Wilbur Robinson, dječak kojeg je upravo upoznao u školi. Usprkos Lewisovim protestima, Wilbur smješta svog novog prijatelja u vremenski stroj i zajedno polaze u budućnost. Tamo Wilbur živi, ali i Tip sa šeširom, koji ima megalomanske zločinačke planove, želeći ih ostvariti upravo zahvaljujući Lewisovu izumu.
Wilburovi roditelji i rođaci pravi su junaci filma. Ne zna se tko je otkvačeniji - baka Lucille koja obožava disko ili stric Art, međugalaktički dostavljač pizza. Ekscentrični Robinsonovi odmah prihvate Lewisa, a i on bi rado živio u domu u kojem je glavni sobar hobotnica Lefty i u kojem robot Carl ispunjava svaku želju ukućana.
Film se ovog vikenda počinje prikazivati u SAD-u, a u nas stiže već sljedeći tjedan, u verziji na hrvatskom. Režirao ju je Ivan Goran Vitez, dječaci Tin Rožman i Dino Jelusić posudili su glasove Lewisu i Wilburu, a u glumačkoj ekipi popriličan je broj poznatih imena, od Ksenije Marinković i Jelene Miholjević do Krešimira Mikića i Pjera Meničanina.
Nenad Polimac
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....