Samo je 15 posto hrvatske obale naseljeno. Kako iskoristiti tu "nevinost" hrvatske obale i kako izgleda idealna kuća za odmor na Jadranu, pitanja su o kojima, čini se, nije teško postići suglasje, barem među strukom.
Za razliku od Hrvatske, u zemljama zapadnog Mediterana, Italiji i Španjolskoj, pješčana obala naseljena je uglavnom do 70 posto. U Hrvatskoj je do daljnjega na snazi zabrana nove gradnje na obali. Iako se na prvi pogled čini da nije tako, kad se zagrebe ispod površine betonizacije i apartmanizacije, u Hrvatskoj još ima nade.
Vedran Mimica, prodekan na Berlage Institutu u Rotterdamu, na nedavnom seminaru u Klovićevim dvorima u Zagrebu "Mediteran kakav bi mogao biti", s temama prostornog planiranja hrvatske obale, ustvrdio je da upravo sada, kada V
'Nekada su se radile kamene kuće s malim prozorima, što je jamčilo da sobe budu hladne'
lada štiti obalu i radi na njezinoj zaštiti, arhitekti imaju prostora za manevar, odnosno da pripreme teren za buduću gradnju.
Naravno, jedna od važnijih "uputa" je upravo u činjenici da obala nije prenaseljena, osim na svim poznatim spornim dijelovima gdje su kuće već srušene, niti bi to smjela biti.
Kad bi se provela anketa među građanima Hrvatske o tome što misle kako bi trebalo graditi kuće na Jadranu, većina bi vjerojatno odgovorila da bi trebalo poštovati okolni pejsaž. Prevladava mišljenje da je najljepše često i najjednostavnije, odnosno da prednost treba dati manjim zdanjima od lokalnog materijala - najčešće kamena. Pri gradnji se treba voditi i maksimom "manje je više", odnosno izbjegavati nepotrebne "ukrase" i "tornjiće".
Nenad Fabijanić, arhitekt koji je upravo dobio talijansku nagradu Marble za izvedbu glavnog trga u Pagu, cijelog od kamena, smatra da se trebaju graditi kamene kuće koje imaju prizemlje i jedan, najviše dva kata, skromne po volumenu, s tipologijom tradicije mediteranske arhitekture kakvu poznajemo.
Kao primjere s "imenom i prezimenom" nabraja kuću Robić, staro kameno zdanje na Korčuli koje potpisuje poznati zagrebački arhitekt Drago Ibler, koji je inače rijetko radio na moru.
Nadalje, spominje Ivana Vitića te nekoliko kuća na Lopudu Nikole Dobrovića, vila s bazenima na krovu iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Fabijanić smatra da kuće na Mediteranu trebaju imati i kamene krovove, a spominje da ih ima nekoliko takvih na Braču.
- Nekada su se radile kamene kuće s malenim prozorima, pri čemu bi sobe ujutro bile hladne. Danas je u modi puno stakla. Ako se i želi upotrijebiti staklo, bitno je da se radi dvostruko, da ne nastrada tijekom zime - dodao je.
'Za mene je idealna vrsta gradnje najjednostavnija tradicijska kamena mediteranska kuća'
Što se tiče vanjskih prostora, navodi da bilo gdje na Jadranu, dakako, treba iskoristiti okolni pejsaž. Kada je riječ o unutrašnjem prostoru, ovaj profesor na Arhitektonskom fakultetu savjetuje da ne stavljate namještaj koji imate doma, primjerice, ako doma imate tamni namještaj, na moru neka bude sasvim svijetao. Za Fabijanića je idealno utopijsko ribarsko napušteno naselje, između Komiže i dubrovačkih ljetnikovaca, a smatra da će razvojem novih tehnologija biti sve izgledniji aktivan boravak na Mediteranu.
Arhitekt Andrija Rusan, urednik časopisa Oris, navodi da je za njega idealna najjednostavnija tradicijska kamena mediteranska kuća, isto kao što ljeti voli jesti najjednostavnije pripravljene ribe - na gradele. Riječki arhitekt Saša Randić, naš ovogodišnji predstavnik na Venecijanskom bijenalu arhitekture, koji počinje 7. rujna, njeguje robinzonskiji pristup. Prema njemu, idealna je kuća ona arhitekta-vizionara Le Corbusiera, Cabanon.
Riječ je o skromnoj kolibi dimenzija 3,66 metara puta 3,66 metara, koju je na francuskom selu za svoju suprugu napravio najpoznatiji arhitekt svog vremena 1951. Takve malene kolibe često su, navodi Randić, interpretirane u primorskoj arhitekturi 70-ih godina i za njega su svijetao primjer, kakav bi i danas funkcionirao, a spominje obiteljsku kuću koja odgovara opisu u Starigradu kraj Senja.
Inače, upravo će se temom obale arhitektonski dvojac Saša Randić i Idis Turato predstaviti na nadolazećem bijenalu, s naslovnom temom "Gradovi". Dio projekta za Bijenale je da pokažu kako hrvatska obala nije zamrznut raj koji živi u prošlosti, kako je često opisuju slogani "Mala zemlja za veliki odmor", "Mediteran kakav je nekada bio"…, nego zemlja s velikim transformacijama, što pokazuju na primjeru triju lučkih gradova - Dubrovnika, Splita i Rijeke.
Inače, Randić je jedan od sudionika projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana", koji se odvija pod palicom Vedrana Mimice i u sklopu kojeg je održan seminar o budućnosti Mediterana. Sedam arhitekata odabralo je sedam spornih loka
'Hrvatska sada ima šansu originalno osmisliti posljednje nesagrađene dijelove jadranske obale'
cija na Jadranu te su ponudili rješenja umjesto njih (primjerice, stambeno-turistički kompleks u Dugom Ratu umjesto napuštene tvornice, projekt Ante Kuzmanića).
Arhitekti navode da su svjesni da je "masovni turizam jedan od bitnih aspekata globalnog tržišta te će u budućnosti temeljito utjecati na razvoj obale", no, naravno, to ne treba automatski biti i sinonim za loš arhitektonski dizajn. Stephano Boeri, urednik glasovitog arhitektonskog časopisa Domus, tijekom boravka u Hrvatskoj izjavio je da smo kao zemlja zbog tranzicije u stanju "plodonosnog zaostajanja".
To nam daje šansu da, osim nekih nepovratno uništenih dijelova Jadrana, originalno osmislimo posljednje nesagrađene dijelove obale. Vedran Mimica pak smatra da "od Gibraltara do Bospora posljedice masovnog turizma, osobito na španjolskoj i talijanskoj obali, upućuju na moguću katastrofu i za hrvatsku obalu", koju treba preduhitriti. 1. KUĆA MESIĆ, Vis, arhitekt Ante Mardešić
Na mjestu stare kamene kuće u srcu Visa izgrađena je lijepa tradicionalna dalmatinska kuća čiju je adaptaciju osmislio viški arhitekt Ante Mardešić. Zadatak je bio adaptacija postojeće građevine i dogradnja stubištas, lođa na prizemlju i prvom katu te terase na vrhu.
U prizemlju je prostor za dnevni boravak i blagovanje, spavače sobe i kupaonica su na prvom katu i na drugom zaseban apartman vezan za terasu. Vanjski nosivi zidovi su od klesanog kamena, sa drvenim grednicima i drvenim dvostrešnim roženičkim krovom.
Na parceli se nalaze i dvije manje kamene kuće koje su također adaptirane i povezane sa objektom u jednu funkcionalnu cjelinu. U njima se nalaze vinoteka i spremište.
Zidovi pročelja prema moru su opločani kamenim pločama, a prema ulici žbukani. terase i lođe su također opločene kamenom.
2. VILA PRIMOŠTEN, arhitekt Oliver Grgić
Samo petnaestak metara od mora, na samom ulazu u Primošten iz smjera Šibenika smještena je vila iz koje puca prekrasan pogled na cijeli akvatorij, a zahvaljujući teresastom terenu na kojemu je građena.
Autor je osječki arhitekt Oliver Grgić koji kaže kako su mu inspiracija bile tradicionalne uske dalmatinske ulice, kamene kuće sa drvenim žalukatrama i malim unutrašnjim atrijskim dvorištem u koje dopire malo sunčeve svjetlosti i u čijem se središtu nalazi zdenac.
Druga inspiracija bile su palube drvenih brodova i luksuznih jedrenjaka, jedra i plavetnilo pučine. Kuća je projektirana kao luksuzna vila za odmor obitelji vlasnika sa zasebnom reprezentativnom etažnom na prvom katu i nekoliko apartmana za goste u prizemlju. U suterenu su dva apartmana za osoblje. Cijela je minimalistički jednostavna , a iz svih prostora se pogled slobodno pruža.
Nasuprot kamenom obloženog prizemlja koje u kombinaciji s vodom iz plitkog bazena u atriju pruža relaksirajuću hladovinu, gornja je etaža poput luksuzne jahte sa tikovom terasom. Za stvaranje potrebnog ambijenta, ovisno o vremenu i raspoloženju, koriste se klizne staklene stijene i klizne drvene škure. Kuću okružuje bogatstvo mediteranskog bilja i raslinja koje svojim opojnim mirisom opušta goste i upotpunjava atmosferu idealnu za odmor.
3. VILA RIBICA, Zlarin, arhitekti Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest
U mjestu Zlarin, na samom rubu borove šume, stotinjak metara od mora smještena je vila Ribica koju su po narudžbi vlasnika zajednički projektirali Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest iz zagrebačkog BXL studija.
Na parceli od tisuću četvornih metara izgrađena je konforma vila od 300 četvornih metara s centralnim dijelom za obitelj i dva apartmana za goste.
- Glavni cilj je bio da bude otvorena prema moru, ali zaklonjena od neželjenih pogleda, te da se osjeća prirodni pad terena, kažu autori. Kuća je tlocrtnog U oblika, pa je glavni ulaz za domaćine s istoka a za goste s južne strane, s tim da se u apartmane i dječje sobe može ući s vanjskih zajedničkih prostora, sjenovitih terasa.
Prozračnost središnjeg dijela kuće postignuta je armiranobetonskim stepenicama koje vode na gornju terasu i bazenom, koji zapravo formiraju procjep. Donja natkrivena terasa idealno je mjesto za ljetne vrućine, a gornja ima reprezentativan pogled na zlarinski zaljev. U blagovaonici se svjetlost i vizure mijenjaju cijeloga dana i stvaraju različite atmosfere. Kuhinja ima zasebnu malu terasu za doručak.
Interesantno je da kuća nema umjetno hlađenje jer su arhitekti dobrom orjentacijom i štitnicima na prozorima postigli sjenovitost i ugodnu atmosferu bez klima uređaja.
4. LADANJSKA KUĆA, Aržano, arhitekt Emil Šverko
Ugledni splitski poduzetnik odlučio je izgraditi ljetnikovac daleko od gradske vreve, ali i ljetnih gužvi pa je lijepa novogradnja smještena u zaseoku kod Aržana kod Imotskog.
Projektirao ju je poznati splitski arhitekt Emil Šverko koji je odlučio da kućom dominira " U" zid- bedem kao "stoper" klizanja izveden od kamena klesanca jer se kuća nalazi na strmini ispod koje se pruža ravnica duga nekoliko kilometara.
U zaseoku je svega šest međusobno vrlo udaljenih kuća pa boravak u seoskom ljetnikovcu s bazenom garantira apsolutni mir. Nad padinom je poput žileta u zid umetnuta teresa vidikovac, a uglovi " U " zida koji dojmovno povećava kuću , zatvaraju dvije bočne terase. Kuća je kompletno obložena piljenim kamenim plohama, uključujući i krovne. " Starost" kuće sugerirana je upotrebom posebno obrađenog kamena, a željenu atribuciju podcrtava ogradna terasa izostavljanjem pojedinih elemenata (stupića).
5. VILA DIMOV, Brač, arhitekti Nikola Popović, DIna Ožić-Bašić i Đurđa Vojnović
Najuspješnijim ostvarenjem na području stambene arhitekture u 2004. godini, Savjet Udruge hrvatskih arhitekata ocjenio je kuću Dimov u uvali Knežica u Bobovišćima na Braču, čiji su autori Nikola Popić, Dina Ožić Bašić i Đurđa Vojnović. Kuća od 200 četvornih metara
spoj je tradicije s modernim elementima jer se na taj način poštuje dalmatinska arhitektura i vrijeme sadašnje. Uz tradicionalni dvor, škure, terasu, kuća ima moderne elemente.
Njezina je fasada od sirovog betona koji bojom odudara od kamenih kuća na otoku. U betonu su vidljivi otisci dasaka koje su činile oplatu, što fasadi daje finu teksturu. Oko kuće su sačuvani svi borovi koje je bilo moguće sačuvati kako bi kuća srasla s prirodom. krov je u javećem dijelu ravan i samo u manjem kos i nije pokriven crijepom nego kamenim pločama od piljenog kamena.
Grilje u prizemlju su od aluminija i plastike, te se preklapaju i podužu elektromotorom. Velika pažnja u projektiranju je posvećena strujanju zraka, pa temperatura u kući nikad ne prelazi 27 stupnjeva i klima uređaji nisu potrebni.
6. VILA U ZADRU, arhitekt Tomislav Kovačić
Iako vizuru Zadra čine talijanske vile građene početkom 20. stoljeća, počevši od zgrade Maraske, u dubini jedne od uvala u zapadnom dijelu Zadra nedavno je izgrađena jedna od najljepših vila moderne arhitekture. Vlasnici je ne nazivaju vilom već domom u kojm se od prvog dana . osjećaju kao da žive u raju. Kuću je projektirao obiteljski prijatelj Tomislav
Kovačić, arhitekt iz Varaždina kojega s investitorom veže zajednička dugogodišnja ljubav prema moru.
To je i glavno obilježje neobičnog vanjskog izgleda kuće koja je izgrađena u obliku " prove" ( prednjeg dijela broda) i na kojoj su prozori okrugli poput brodskih. Arhitekt je maksimalno uvažavao prirodne datosti terena, koristeći i smjer postojećeg suhozida za nosivi arhitektonski element kuće.
Drvo i kamen osnovni su materijali ugrađeni u vanjski ali i unutrašnji dio kuće. Uočljivi ukrasni element na fasadi je benkovački kamen. Kuća ima 156 metara četvornih. Kameni brod s jedne strane je u blizi prometnice i teniskih terena, a glavni dio naslanja se na šumu što kuću ćini pravom oazom mira.
7. VILA BOŠANA, Pag, arhitekt Davor Mateković
S vile smještene u uvali Bošana na Pagu pruža se upravo fascinantan pogled na Velebit i Paška vrata. Zagrebački arhitekt Davor Mateković prije pet godinas dobio je zadatak rekonstruirati stari objekt i pretvorio ga je u izuzetno komfornu ladanjsku kuću od 400 metara četvornih sa posebnim dijelom za goste.
Projektirana je tako da nema barijere vanjskog i unutarnjeg sa velikim bazenom i terasom koja je zapravo otvoreni dnevni boravak jer je namjenjena življenju tijekom ljeta. Između glavne kuće i dodatka za goste također se nalazi zajednička blagovaona sa masivnim kamenim stolom . Na katu su sobe i kupaonice, a na zadnjoj etaži je ponovno otvoreni prostor s pogledom.
U gradnji je maksimalno poštivan mediteranski materijal, suhozidi su od benkovačkog kamena, a kuća od bračkog poliranog i neobrađenog kamena. Uz apartmane u aneksu je i konoba te prostor za spremište. Unutarnji zidovi vile ukrašeni su velikim fotografijama Damira Fabijanića sa motivima Paga.
8. VILA STUPALO, Split, arhitekt Dinko Kovačić
U elitnom splitskom predjelu Meje prije šest godina sagrađena je prekrasna vila Stupalo čiji je autor, poznati arhitekt Dinko Kovačić za projekt 2001. godine dobio nagradu Udruge hrvatskih arhitekata.
Vila je sagrađena na parceli od 2100 metara četvornih koja je kupljena od obitelji kipara Ivana Meštrovića i nalazi se u neposrednoj blizini njegovog muzeja. Moderna zgrada ravnih ploha ima 266 metara četvornih, a autor se odlučio na jednostavne linije i vrhunski materijal u izvedbi. Veliki dnevni boravak i prostor za blagovanje su u prizemlju, a unutrašnjost je upotpunjena brojnim umjetninama.
Na prostranoj okućnici je teniski teren i bazen te brižljivo njegovan travnjak i nisko raslinje odvojeno zidićima pa je kuća dosta otvorena i izložena pogledima sa sve četiri strane. Od mora je dijeli samo cesta i padina pa se pogled pruža na splitski zaljev i otoke.
Patricia Kiš;Nataša Bakotić;Bogoljub Mitraković;Dijana Mijatović
Za razliku od Hrvatske, u zemljama zapadnog Mediterana, Italiji i Španjolskoj, pješčana obala naseljena je uglavnom do 70 posto. U Hrvatskoj je do daljnjega na snazi zabrana nove gradnje na obali. Iako se na prvi pogled čini da nije tako, kad se zagrebe ispod površine betonizacije i apartmanizacije, u Hrvatskoj još ima nade.
Vedran Mimica, prodekan na Berlage Institutu u Rotterdamu, na nedavnom seminaru u Klovićevim dvorima u Zagrebu "Mediteran kakav bi mogao biti", s temama prostornog planiranja hrvatske obale, ustvrdio je da upravo sada, kada V
'Nekada su se radile kamene kuće s malim prozorima, što je jamčilo da sobe budu hladne'
| Nenad Fabijanić, artihekt
|
Naravno, jedna od važnijih "uputa" je upravo u činjenici da obala nije prenaseljena, osim na svim poznatim spornim dijelovima gdje su kuće već srušene, niti bi to smjela biti.
Kad bi se provela anketa među građanima Hrvatske o tome što misle kako bi trebalo graditi kuće na Jadranu, većina bi vjerojatno odgovorila da bi trebalo poštovati okolni pejsaž. Prevladava mišljenje da je najljepše često i najjednostavnije, odnosno da prednost treba dati manjim zdanjima od lokalnog materijala - najčešće kamena. Pri gradnji se treba voditi i maksimom "manje je više", odnosno izbjegavati nepotrebne "ukrase" i "tornjiće".
Nenad Fabijanić, arhitekt koji je upravo dobio talijansku nagradu Marble za izvedbu glavnog trga u Pagu, cijelog od kamena, smatra da se trebaju graditi kamene kuće koje imaju prizemlje i jedan, najviše dva kata, skromne po volumenu, s tipologijom tradicije mediteranske arhitekture kakvu poznajemo.
Kao primjere s "imenom i prezimenom" nabraja kuću Robić, staro kameno zdanje na Korčuli koje potpisuje poznati zagrebački arhitekt Drago Ibler, koji je inače rijetko radio na moru.
Nadalje, spominje Ivana Vitića te nekoliko kuća na Lopudu Nikole Dobrovića, vila s bazenima na krovu iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Fabijanić smatra da kuće na Mediteranu trebaju imati i kamene krovove, a spominje da ih ima nekoliko takvih na Braču.
- Nekada su se radile kamene kuće s malenim prozorima, pri čemu bi sobe ujutro bile hladne. Danas je u modi puno stakla. Ako se i želi upotrijebiti staklo, bitno je da se radi dvostruko, da ne nastrada tijekom zime - dodao je.
'Za mene je idealna vrsta gradnje najjednostavnija tradicijska kamena mediteranska kuća'
| Andrija Rusan, arhitekt
|
Arhitekt Andrija Rusan, urednik časopisa Oris, navodi da je za njega idealna najjednostavnija tradicijska kamena mediteranska kuća, isto kao što ljeti voli jesti najjednostavnije pripravljene ribe - na gradele. Riječki arhitekt Saša Randić, naš ovogodišnji predstavnik na Venecijanskom bijenalu arhitekture, koji počinje 7. rujna, njeguje robinzonskiji pristup. Prema njemu, idealna je kuća ona arhitekta-vizionara Le Corbusiera, Cabanon.
Riječ je o skromnoj kolibi dimenzija 3,66 metara puta 3,66 metara, koju je na francuskom selu za svoju suprugu napravio najpoznatiji arhitekt svog vremena 1951. Takve malene kolibe često su, navodi Randić, interpretirane u primorskoj arhitekturi 70-ih godina i za njega su svijetao primjer, kakav bi i danas funkcionirao, a spominje obiteljsku kuću koja odgovara opisu u Starigradu kraj Senja.
Inače, upravo će se temom obale arhitektonski dvojac Saša Randić i Idis Turato predstaviti na nadolazećem bijenalu, s naslovnom temom "Gradovi". Dio projekta za Bijenale je da pokažu kako hrvatska obala nije zamrznut raj koji živi u prošlosti, kako je često opisuju slogani "Mala zemlja za veliki odmor", "Mediteran kakav je nekada bio"…, nego zemlja s velikim transformacijama, što pokazuju na primjeru triju lučkih gradova - Dubrovnika, Splita i Rijeke.
Inače, Randić je jedan od sudionika projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana", koji se odvija pod palicom Vedrana Mimice i u sklopu kojeg je održan seminar o budućnosti Mediterana. Sedam arhitekata odabralo je sedam spornih loka
'Hrvatska sada ima šansu originalno osmisliti posljednje nesagrađene dijelove jadranske obale'
| Stephano Boeri, arhitekt
|
Arhitekti navode da su svjesni da je "masovni turizam jedan od bitnih aspekata globalnog tržišta te će u budućnosti temeljito utjecati na razvoj obale", no, naravno, to ne treba automatski biti i sinonim za loš arhitektonski dizajn. Stephano Boeri, urednik glasovitog arhitektonskog časopisa Domus, tijekom boravka u Hrvatskoj izjavio je da smo kao zemlja zbog tranzicije u stanju "plodonosnog zaostajanja".
To nam daje šansu da, osim nekih nepovratno uništenih dijelova Jadrana, originalno osmislimo posljednje nesagrađene dijelove obale. Vedran Mimica pak smatra da "od Gibraltara do Bospora posljedice masovnog turizma, osobito na španjolskoj i talijanskoj obali, upućuju na moguću katastrofu i za hrvatsku obalu", koju treba preduhitriti. 1. KUĆA MESIĆ, Vis, arhitekt Ante Mardešić
Na mjestu stare kamene kuće u srcu Visa izgrađena je lijepa tradicionalna dalmatinska kuća čiju je adaptaciju osmislio viški arhitekt Ante Mardešić. Zadatak je bio adaptacija postojeće građevine i dogradnja stubištas, lođa na prizemlju i prvom katu te terase na vrhu.
U prizemlju je prostor za dnevni boravak i blagovanje, spavače sobe i kupaonica su na prvom katu i na drugom zaseban apartman vezan za terasu. Vanjski nosivi zidovi su od klesanog kamena, sa drvenim grednicima i drvenim dvostrešnim roženičkim krovom.
Na parceli se nalaze i dvije manje kamene kuće koje su također adaptirane i povezane sa objektom u jednu funkcionalnu cjelinu. U njima se nalaze vinoteka i spremište.
Zidovi pročelja prema moru su opločani kamenim pločama, a prema ulici žbukani. terase i lođe su također opločene kamenom.
2. VILA PRIMOŠTEN, arhitekt Oliver Grgić
Samo petnaestak metara od mora, na samom ulazu u Primošten iz smjera Šibenika smještena je vila iz koje puca prekrasan pogled na cijeli akvatorij, a zahvaljujući teresastom terenu na kojemu je građena.
Autor je osječki arhitekt Oliver Grgić koji kaže kako su mu inspiracija bile tradicionalne uske dalmatinske ulice, kamene kuće sa drvenim žalukatrama i malim unutrašnjim atrijskim dvorištem u koje dopire malo sunčeve svjetlosti i u čijem se središtu nalazi zdenac.
Druga inspiracija bile su palube drvenih brodova i luksuznih jedrenjaka, jedra i plavetnilo pučine. Kuća je projektirana kao luksuzna vila za odmor obitelji vlasnika sa zasebnom reprezentativnom etažnom na prvom katu i nekoliko apartmana za goste u prizemlju. U suterenu su dva apartmana za osoblje. Cijela je minimalistički jednostavna , a iz svih prostora se pogled slobodno pruža.
Nasuprot kamenom obloženog prizemlja koje u kombinaciji s vodom iz plitkog bazena u atriju pruža relaksirajuću hladovinu, gornja je etaža poput luksuzne jahte sa tikovom terasom. Za stvaranje potrebnog ambijenta, ovisno o vremenu i raspoloženju, koriste se klizne staklene stijene i klizne drvene škure. Kuću okružuje bogatstvo mediteranskog bilja i raslinja koje svojim opojnim mirisom opušta goste i upotpunjava atmosferu idealnu za odmor.
3. VILA RIBICA, Zlarin, arhitekti Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest
U mjestu Zlarin, na samom rubu borove šume, stotinjak metara od mora smještena je vila Ribica koju su po narudžbi vlasnika zajednički projektirali Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest iz zagrebačkog BXL studija.
Na parceli od tisuću četvornih metara izgrađena je konforma vila od 300 četvornih metara s centralnim dijelom za obitelj i dva apartmana za goste.
- Glavni cilj je bio da bude otvorena prema moru, ali zaklonjena od neželjenih pogleda, te da se osjeća prirodni pad terena, kažu autori. Kuća je tlocrtnog U oblika, pa je glavni ulaz za domaćine s istoka a za goste s južne strane, s tim da se u apartmane i dječje sobe može ući s vanjskih zajedničkih prostora, sjenovitih terasa.
Prozračnost središnjeg dijela kuće postignuta je armiranobetonskim stepenicama koje vode na gornju terasu i bazenom, koji zapravo formiraju procjep. Donja natkrivena terasa idealno je mjesto za ljetne vrućine, a gornja ima reprezentativan pogled na zlarinski zaljev. U blagovaonici se svjetlost i vizure mijenjaju cijeloga dana i stvaraju različite atmosfere. Kuhinja ima zasebnu malu terasu za doručak.
Interesantno je da kuća nema umjetno hlađenje jer su arhitekti dobrom orjentacijom i štitnicima na prozorima postigli sjenovitost i ugodnu atmosferu bez klima uređaja.
4. LADANJSKA KUĆA, Aržano, arhitekt Emil Šverko
Ugledni splitski poduzetnik odlučio je izgraditi ljetnikovac daleko od gradske vreve, ali i ljetnih gužvi pa je lijepa novogradnja smještena u zaseoku kod Aržana kod Imotskog.
Projektirao ju je poznati splitski arhitekt Emil Šverko koji je odlučio da kućom dominira " U" zid- bedem kao "stoper" klizanja izveden od kamena klesanca jer se kuća nalazi na strmini ispod koje se pruža ravnica duga nekoliko kilometara.
U zaseoku je svega šest međusobno vrlo udaljenih kuća pa boravak u seoskom ljetnikovcu s bazenom garantira apsolutni mir. Nad padinom je poput žileta u zid umetnuta teresa vidikovac, a uglovi " U " zida koji dojmovno povećava kuću , zatvaraju dvije bočne terase. Kuća je kompletno obložena piljenim kamenim plohama, uključujući i krovne. " Starost" kuće sugerirana je upotrebom posebno obrađenog kamena, a željenu atribuciju podcrtava ogradna terasa izostavljanjem pojedinih elemenata (stupića).
5. VILA DIMOV, Brač, arhitekti Nikola Popović, DIna Ožić-Bašić i Đurđa Vojnović
Najuspješnijim ostvarenjem na području stambene arhitekture u 2004. godini, Savjet Udruge hrvatskih arhitekata ocjenio je kuću Dimov u uvali Knežica u Bobovišćima na Braču, čiji su autori Nikola Popić, Dina Ožić Bašić i Đurđa Vojnović. Kuća od 200 četvornih metara
spoj je tradicije s modernim elementima jer se na taj način poštuje dalmatinska arhitektura i vrijeme sadašnje. Uz tradicionalni dvor, škure, terasu, kuća ima moderne elemente.
Njezina je fasada od sirovog betona koji bojom odudara od kamenih kuća na otoku. U betonu su vidljivi otisci dasaka koje su činile oplatu, što fasadi daje finu teksturu. Oko kuće su sačuvani svi borovi koje je bilo moguće sačuvati kako bi kuća srasla s prirodom. krov je u javećem dijelu ravan i samo u manjem kos i nije pokriven crijepom nego kamenim pločama od piljenog kamena.
Grilje u prizemlju su od aluminija i plastike, te se preklapaju i podužu elektromotorom. Velika pažnja u projektiranju je posvećena strujanju zraka, pa temperatura u kući nikad ne prelazi 27 stupnjeva i klima uređaji nisu potrebni.
6. VILA U ZADRU, arhitekt Tomislav Kovačić
Iako vizuru Zadra čine talijanske vile građene početkom 20. stoljeća, počevši od zgrade Maraske, u dubini jedne od uvala u zapadnom dijelu Zadra nedavno je izgrađena jedna od najljepših vila moderne arhitekture. Vlasnici je ne nazivaju vilom već domom u kojm se od prvog dana . osjećaju kao da žive u raju. Kuću je projektirao obiteljski prijatelj Tomislav
Kovačić, arhitekt iz Varaždina kojega s investitorom veže zajednička dugogodišnja ljubav prema moru.
To je i glavno obilježje neobičnog vanjskog izgleda kuće koja je izgrađena u obliku " prove" ( prednjeg dijela broda) i na kojoj su prozori okrugli poput brodskih. Arhitekt je maksimalno uvažavao prirodne datosti terena, koristeći i smjer postojećeg suhozida za nosivi arhitektonski element kuće.
Drvo i kamen osnovni su materijali ugrađeni u vanjski ali i unutrašnji dio kuće. Uočljivi ukrasni element na fasadi je benkovački kamen. Kuća ima 156 metara četvornih. Kameni brod s jedne strane je u blizi prometnice i teniskih terena, a glavni dio naslanja se na šumu što kuću ćini pravom oazom mira.
7. VILA BOŠANA, Pag, arhitekt Davor Mateković
S vile smještene u uvali Bošana na Pagu pruža se upravo fascinantan pogled na Velebit i Paška vrata. Zagrebački arhitekt Davor Mateković prije pet godinas dobio je zadatak rekonstruirati stari objekt i pretvorio ga je u izuzetno komfornu ladanjsku kuću od 400 metara četvornih sa posebnim dijelom za goste.
Projektirana je tako da nema barijere vanjskog i unutarnjeg sa velikim bazenom i terasom koja je zapravo otvoreni dnevni boravak jer je namjenjena življenju tijekom ljeta. Između glavne kuće i dodatka za goste također se nalazi zajednička blagovaona sa masivnim kamenim stolom . Na katu su sobe i kupaonice, a na zadnjoj etaži je ponovno otvoreni prostor s pogledom.
U gradnji je maksimalno poštivan mediteranski materijal, suhozidi su od benkovačkog kamena, a kuća od bračkog poliranog i neobrađenog kamena. Uz apartmane u aneksu je i konoba te prostor za spremište. Unutarnji zidovi vile ukrašeni su velikim fotografijama Damira Fabijanića sa motivima Paga.
8. VILA STUPALO, Split, arhitekt Dinko Kovačić
U elitnom splitskom predjelu Meje prije šest godina sagrađena je prekrasna vila Stupalo čiji je autor, poznati arhitekt Dinko Kovačić za projekt 2001. godine dobio nagradu Udruge hrvatskih arhitekata.
Vila je sagrađena na parceli od 2100 metara četvornih koja je kupljena od obitelji kipara Ivana Meštrovića i nalazi se u neposrednoj blizini njegovog muzeja. Moderna zgrada ravnih ploha ima 266 metara četvornih, a autor se odlučio na jednostavne linije i vrhunski materijal u izvedbi. Veliki dnevni boravak i prostor za blagovanje su u prizemlju, a unutrašnjost je upotpunjena brojnim umjetninama.
Na prostranoj okućnici je teniski teren i bazen te brižljivo njegovan travnjak i nisko raslinje odvojeno zidićima pa je kuća dosta otvorena i izložena pogledima sa sve četiri strane. Od mora je dijeli samo cesta i padina pa se pogled pruža na splitski zaljev i otoke.
Patricia Kiš;Nataša Bakotić;Bogoljub Mitraković;Dijana Mijatović