OSOBNI PRORAČUN

Donosimo najbolje savjete za savjesno vođenje vlastitih financija i konačni izlazak iz minusa
 Srđan Vrančić / Hanza Media

Prvo tijekom mjesec dana pratite koliko zarađujete, a koliko i na što točno trošite. Za rješavanje minusa morate pronaći vlastite poroke i izbaciti apsolutno svaki suvišan trošak

Piše Dina Hrastović

Savjesno vođenje vlastitih financija puno je kompliciranije od samog pronalaska previše popijenih kava u mjesecu. Trošenje viša novca nego što ga imate i krpanje minusa dovode do nesigurnosti i neispunjenih ciljeva koji uzrokuju financijsku tjeskobu. Brojna istraživanja pokazala su da stres povezan s novcem može ozbiljno naškoditi našem zdravlju, a krivnja koju osjećamo zbog nepotrebnog trošenja može stvoriti čak i fizičku bol.

Da ne bi došlo do toga, treba ozbiljno pristupiti svojim primanjima i potrošnji te izraditi osobni proračun. Donosimo vam najbolje savjete za najbezbolnije stavljanje financija pod kontrolu.

Kako izraditi osobni proračun?

Osobni je proračun evidencija svih prihoda i rashoda u određenom vremenskom periodu. Pojednostavljeno, sve ono što zarađujete nasuprot onome koliko trošite.

Za izbor vremenskog okvira najbolje je uzeti vrijeme između dva uzastopna prihoda ili plaće - za većinu je to mjesec dana. Tekući mjesec uzmite kao odskočnu dasku za planiranje.

  1. Napravite malu tablicu s dva stupca. U lijevi upisujte sve prihode - plaću, paušale, dohotke, džeparac; a u desni sve troškove - stanarina, rata kredita, režije, mobilni ugovor, kupnja namirnica i ostalog, jutarnje kave i večernje pivo.
  2. Kategorizirajte svoje troškove na fiksne i tekuće. Fiksni troškovi su stalni troškovi u svakom razdoblju, poput stanarina, kredita, režija, osiguranja i ostala plaćanja koja su često preko trajnih naloga. Tekućim troškovima pripadaju odlasci na kavu ili u kino, izleti i putovanja, novi komadi odjeće ili nova biljka u kutu dnevne sobe.
  3. Tekuće je troškove također lako organizirati u neke cjeline poput izlazaka, hrane doma ili vani, odlazaka na piće, itd. Nakon grupiranja, dobro ih promotrite. Koja grupa troškova iskače? Koja se čini mnogo većom od ostalih ili vas je iznenadila?
  4. Na kraju razdbolja koje ste si zadali trenutak je za povlačenje crte. Nadilaze li vaši troškovi primanja?
Iz minusa u minus

Minus ispod crte znak je uzbune koji ne smijete ignorirati. Kada smo osvijestili potrebu za promjenom, trebamo je i uvesti. Koliki je minus? Možete li prepoznati otkuda dolazi (kreditna kartica, članstvo u teretani u koju ne idete, jedan ručak previše)? Postoji li neka stara pretplata na koju ste zaboravili?

Prepoznavanjem pravog "poroka" možete se adekvatno pripremiti za sljedeće razdoblje. Svaki suvišni trošak morate izbaciti. Napravite idealan plan. Fiksne troškove teško je mijenjati, no možda si ručak možete napraviti doma i ponijeti ga na posao ili se vožnja biciklom isplati više od benzina i parkinga ili javnog prijevoza.

Split, 121012.
Ovih dana na adresu gradana Splita poceli su stizati racuni Elektrodalmacije sa vecim odnosno skupljim racunima za struju.
Foto: Josko Ponos / CROPIX
Joško Ponos / Hanza Media
Ilustracija

Štednjom protiv mentalnih problema

Minus nije dovoljno dovesti do nule, posebice ako se u vašem budžetu još uvijek ne nalazi kategorija štednje i investicija. Svaka druga osoba koja pati od financijske tjeskobe za uzrok ima nedostatak ušteđevine. Daniel Goldstein, profesor psihologije na Sveučilištu u Chicagu, pojašnjava kompleksnost štednje kao sukoba u nama samima. Svakome je izazovno donijeti odluku koja pogoduje našoj budućnosti, ali znači žrtvu danas. Ljudima je iznimno teško zamisliti sebe za 30 godina - starije, s drugačijim potrebama, a posebice s potrebom za današnjim novcem. A koliko je bitno imati koju kunu sa strane, pokazalo je već spomenuto istraživanje. U posljednje dvije godine barem dvije od tri osobe posegnule su za ušteđevinom samo da izdrže do sljedeće plaće.

Koliko će netko štedjeti, ovisi o planovima i mogućnostima pojedinca. No, kao prvi korak postavite si za cilj neki ostvarivi postotak. Ako pješačenjem na posao svaki drugi dan možete uštedjeti oko pet posto ukupnih primanja, postavite si cilj na barem deset posto za sljedeće razdoblje. Natječite se sami sa sobom.

Koji je budžet najbolji za mene?

Odgovor na to pitanje ne može vam ponuditi nitko osim vas samih. Isprobajte različite načine dok ne dođete do onoga koji vama najbolje odgovara, a mi ćemo vam ponuditi neke za početno eksperimentiranje.

Obrnuti proračun: Osobito je koristan za one koji žele štedjeti i investirati, ali do kraja mjeseca nikad nemaju dovoljno novca. Ovim pristupom postavljate sebe i svoju budućnost kao glavni prioritet. Prvo što trebate učiniti čim sjedne plaća jest staviti željeni iznos na štedni ili investicijski račun. Bez iznimke i bez zakašnjenja. Od ostalog novca odvojite onaj za obavezna plaćanja, a ostatak imajte u vidu kao maksimalni iznos za razonodu.

Formula po mjeri: 50/30/20 dobar je primjer ovog tipa budžetiranja. Elizabeth Warren, akademska ekspertica za bankrot i američka senatorica, osmislila je metodu koja se temelji na raspodjeli prihoda tako da 50 posto prihoda odlazi na potrebe pojedinca, 30 posto na želje, a 20 posto na štednju. Tih 20 posto posvećeno je otplaćivanju dugova, uštedi za crne dane i mirovinskom fondu. No, ako ne uspijevate s održavanjem ovakve raspodjele, nema potrebe za brigom. Prilagodite omjere vlastitim okolnostima, a kada stignete do optimalne raspodjele, postavite si izazov ulaganja za veća zadovoljstva poput putovanja i mirovine.

Baza 0: Za one u manjoj žurbi do savršenih financija ova je praksa poput malog eksperimenta. Ideja je ove metode za svaku ulaznu kunu imati odgovarajuću izlaznu te na kraju mjeseca stići do nule. U svakom novom razdoblju proračuna možete isprobati novi način kako stići do nule. No, imajte na umu da za odgovorne financije štednja mora biti dio rashoda.

Gotovina u čarapi: Jedan od simptoma prevelike potrošnje je olako korištenje debitnih i kreditnih kartica. Lako ih je izvaditi i provući, a nakon kupnje pa skoro i da zaboravimo na nju. Znanstvena istraživanja već desetljećima pokazuju kako ne samo da trošimo više kada plaćamo karticama, nego sama transakcija doslovce manje boli. Korištenje papirnatog novca tjera nas da osvijestimo vrijednost onoga što kupujemo i uistinu preispitamo potrebu za time. Također, veća je vjerojatnost da ćemo se sjećati te transakcije, a na kraju dana i da ćemo biti zadovoljniji kupnjom.

A shop assistant uses an eftpos system at a Specialty Fashion Group owned Katies store in Sydney December 11, 2012. Australia is being invaded by a swathe of foreign retailers, piling pressure on a local industry already battered by weak consumer spending and ruthless internet competition. Picture taken December 11, 2012. REUTERS/Tim Wimborne (AUSTRALIA - Tags: BUSINESS FASHION) - GM1E8CG04ZF01
Tim Wimborne / REUTERS
Ilustracija, plaćanje karticom

Alternativni pristup vođenja proračuna

A da nove tehnologije zaista olakšavaju naš život, dobro pokazuju aplikacije koje vode osobni proračun umjesto nas. Izbor je velik, od onih koje samo vode evidenciju svih prihoda i rashoda naših računa do aplikacija koje temeljito analiziraju naše potrošačke navike i savjetuju nam kako ih prilagoditi za našu dobrobit. Ovakva je usluga sve češće prisutna i kod naših komercijalnih banaka pa provjerite što nude na svojim stranicama.

Želite li saznati više o tome kako postati zvijezda svoje mirovine, kliknite OVDJE.


Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 05:03